Poslanici će na premijerskom satu u četvrtak, pitati predsjednika Vlade Milojka Spajića zašto još nijesu objavljeni rezultati popisa, od kada poznaje kripto-tajkuna Do Kvona, da li će nastaviti sa jasno orjentisanom spoljnom politikom i da li će biti povećanja zarada, kao i da li će podržati Rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici.
Pitanja poslanika objavljena su na sajtu Skupštine.
Vladimir Dobričanin, u ime Posebnog kluba poslanika, pitaće Spajića koji su razlozi za neobjavljivanje rezultata popisa.
„Kada možemo očekivati da će oni biti dostupni?“, pita Dobričanin.
To zanima i poslanicu Demokratske narodne partije Maju Vukićević: „Ko opstruira objavljivanje podataka o sprovedenom popisu stanovništva?“.
Lider GP URA Dritan Abazović pitaće Spajića od kada poznaje Do Kvona: „Šta je bio predmet razgovora tokom vašeg susreta u Beogradu?“.
Poslanika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića interesuje hoće li Crna Gora na zasjedanju Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija podržati Rezoluciju UN koju su inicirali Njemačka i Ruanda a koju su, do sada, kosponzorisali neki od ključnih medunarodnih partnera Crne Gore i „time još jednom stati na istu stranu sa državama razvijene demokratijc i poštovanja prava“.
U ime Kluba poslanika Pokreta Evropa sad poslanica Dragana Vučević pitaće Spajića da li će biti ispoštovani najavljeni rokovi za početak radova na dionici autoputa Mateševo – Andrijevica, dokle se došlo sa eksproprijacijom zemljišta duž cijele trase i ako bude neophodno uklanjanje stambenih objekata na tom potezu – kako će se taj problem prevazići.
Podsjetila je da je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nedavno objavila pretkvalifikacioni tender za gradnju dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice, koji će trajati dva mjeseca.
„Nakon tog roka objavljuje se glavni tender, što znači još dodatna dva mjeseca da bi se ispoštovale sve tenderske procedure. Iz Vlade je ranije najavljeno da će izgradnja početi krajem ove ili u januaru naredne godine. Takođe, svi smo upoznati da prije početka izgradnje autoputa mora biti izvršen proces eksproprijacije i da i za to treba vremena. Dodatno, mještani Kralja strahuju da će njihove kuće biti uklonjene zbog izgradnje autoputa. Ukoliko su ove informacije tačne, očekuju da će ih neko iz Vlade primiti na razgovor kako bi se potencijalni problem riješio“, kazala je Vučević.
Poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI) će, u ime kluba kojeg čine ta partija i Demokratska unija Albanaca pitati da li Vlada razmišlja da izjednači stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV) za hotelske restorane i za ostale ugostiteljske objekte koji ne posluju u sklopu hotela.
„Stopa PDV-a na promet hrane i pojedinih vrsta pića u restoranima i ketering objektima je 7 odsto. Ista odreba Zakona podrazumijeva da stopa PDV-a za hotelske restorane bude 21 odsto. Ovakva neravnomjernost u obračunu PDV-a dovodi do problema u poslovanju hotelskih restorana, stvara ambijent loše konkurentnosti i ne djeluje stimulativno na ugostiteljstvo“, smatra Vuksanović.
Na ovu problematiku ukazivale su, kako je naveo, i različite institucije i privrednici, od Unije poslodavaca Crne Gore, Odbora za turizam Privredne komore do brojnih ugostitelja.
Pitanje šefa Kluba poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše odnosi se na program Evropa sad 2:
„Da li će tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno jedno od ključnih obećanja Spajića iskazano i kroz kalkulator obračuna neto zarada na sajtu Pokreta Evropa sad, a to je povećanje neto zarada svih zaposlenih (u privatnom i javnom sektoru) u Crnoj Gori za oko 25 odsto?“.
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće Spajića da li će nastaviti sa jasno orjentisanom spoljnom politikom »koju je trasirala DPS od 2006. godine, koja je bazirana na zapadnom vrijednosnom sistemu“.
„Da li će Vlada u predstojećim odlukama međunarodnih institucija i organizacija slijediti do sada definisane ciljeve i jasno dati podršku u ime Crne Gore, bez obzira na to što takve odluke nemaju podršku druge najveće grupacije u parlamentarnoj većini, nekadašnjeg DF-a, odnosno da li zbog takve spoljne politike očekujete da će koalicija Za budućnost Crne Gore pokrenuti pitanje izglasavanja nepovjerenja Vašoj Vladi?“, pita Živković.
Navodi da je Crna Gora usvajanjem Deklaracije o nezavisnosti u crnogorskom parlamentu u junu 2006. suštinski trasirala svoju spoljnu politiku definišući dva ključna spoljno-politička cilja – članstvo u NATO i EU.
„Crna Gora je 2017. godine postala član najmoćnije političko-bezbjednosne strukture i pored snažnog protivljenja tada najjače opozicione partije DF, a danas konstituenta parlamentarne većine, što snažno doprinosi njenom ugledu i doprinosi regionalnoj stabilnosti. Za osam godina pregovaračkog procesa do smjene vlasti 2020. otvorili smo sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorili tri. Od 2014. imamo potpuno usklađenu spoljnu politiku sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Donošene su u tom periodu i teške, ali hrabre i politički realne odluke, kao što je recimo priznanje Kosova i uvođenje sankcija Rusiji“, kazao je Živković.
Istakao je da je DPS sa pravom ponosan na ispravno postavljene ciljeve crnogorske spoljne politike koja uvijek za male zemlje ima disproporcionalno veći značaj.
„Vaša Vlada je nastavila vođenje spoljne politike sa ciljevima koje je trasirala Demokratska partija socijalista. Izazov je činjenica što recimo ni jedan konstituent vladajuće većine, osim Pokreta Evropa sad, koji nije postojao kao politički subjekt, nije recimo bio za članstvo za NATO niti je glasao u cmogorskom parlamentu, a danas je očuvanje kredibilnog članstva u NATO jedan od ključnih ciljeva Vaše Vlade. Kako mislite sa višegodišnjim protivnicima NATO članstva da gradite i jačate poziciju Crne Gore u NATO savezu posebno u svjetlu velikih izazova na tom polju?“, pita Živković.
Pitanje predsjednik Kluba poslanika Socijalističke narodne partije i CIVIS-a Bogdana Božovića odnosi se na izdvajanja za poljoprivredu:.
„Da li možemo očekivati da će sredstva opredijeljena za poljoprivredu u 2025. godini iznositi 3 odsto od ukupnog budžeta?“.
Podsjeća da budžet Evropske unije namijenjen za poljoprivredu iznosi više od 40 odsto, a u zemljama regiona oko pet odsto, dok je u Crnoj Gori trenutno ispod dva odsto.
„Važno je napomenuti da u okviru agro budžeta za tekuću godinu postoje i sredstva koja su namijenjena za staračke naknade i ona iznose 13 miliona eura, tako da su direktna davanja za razvoj poljoprivrede manja od 1,5 odsto. S obzirom na to da je poljoprivreda jedna od strateških grana razvoja i da još imamo nizak stepen dovoljnosti u određenim granama poljoprivrede misli da bi procenat od tri odsto bio dovoljan da pospješimo razvoj poljoprivrede, povećamo proizvodnju hrane i na djelu pokažemo da je za našu državu poljoprivreda jedan od stubova ekonomskog razvoja“, naveo je.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović u poslaničkom pitanju podsjeća da kuvajtski investitor konzorcijum „Northastar“ i „Equest Capital Limited Jersey“ koji je trebalo da izgradi turistički kompleks „Montrose“, pokrenuo arbitražu protiv Crne Gore.
„Kolika je vrijednost odštetnog zahtjeva i šta je njihovo obrazloženje za pokretanje arbitražnog postupka? Da li ima propusta države u ovom slučaju i očekujete li da ishod arbitraže bude u korist države? Kada je pokrenuta arbitražni postupak i šta su od obaveza predviđenih projektom Vlade i Opština Herceg Novi ispunile? Da li se nameće zaključak da je iza ovog neuspješnog projekta bilo zakulisnih radnji povezanih sa tadašnjom vlašću?“, pita Đurović.
Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje je li završena projektna dokumentacija za rekonstrukciju regionalnog puta Ostros – Vladimir, i ako jeste, kad se može očekivati početak radova.
Foto: Đorđe Cmiljanić/Vlada Crne Gore
