Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kao najvažniju društvenu potrebu potencira sveobuhvatni dijalog koji će, kako vjeruje, praćen istinskim međusobnim poštovanjem dovesti do prevazilaženja polarizacije društva. Proteklih više od osam mjeseci od konstitusanja novog saziva, kaže da su uspjeli da Skupštinu Glavnog grada profilišu kao instituciju živog, kvalitetnog i što je najvažnije produktivnog dijaloga. Predsjednica podgoričkog parlamenta vjeruje da stigmatizaciji, nadgornjavanju, jezičkim vratolomijama sa ciljem vrijeđanja jednostavno nema mjesta. Ono što moramo znati, potencira, jeste – nijedna strana neće nikada moći da ubijedi onu drugu u ispravnost svojih stavova, niko neće nigdje da ode i niko nikoga ne može da pobijedi. Pobijediti, kako vjeruje, možemo samo zajedno tako što ćemo prihvatiti jedni druge sa svim uvjerenjima i stavovima koje onaj drugi ima, koliko god da smo ubijeđeni da su oni pogrešni. Kada kaže prihvatiti, pojašnjava, to naravno ne znači da se saglasimo sa njima, već da ih posmatramo kao nečije pravo na drugačije mišljenje, osjećanje, ukus pa i moralni habitus. Onda se i pita – kako ćemo to uraditi? I odgovara – tako što ćemo onoga drugoga posmatrati prvenstveno kao čovjeka, a ne kao ideološkog protivnika. Ili u dvije riječi – budimo ljudi.
• Nedavno ste citirajući Sveto pismo naveli da je u početku svega riječ, da od riječi sve kreće i da od nje sve nastaje. Koliko su ovoga svjesni akteri na javnoj sceni, posebno političari i donosioci odluka?
Mislim da ne postoji čovjek koji na sopstvenoj koži nije iskusio koliko su riječi moćne. Svi smo bili povrijeđeni nekom nepravednom ili grubom riječi koja mu je upućena. Isto tako, svima nam se desi s vremena na vrijeme da nam cijeli dan bude uljepšan zbog samo jedne lijepe riječi. Dakle, vjerujem da smo svi svjesni te ogromne moći riječi. Problem je u tome što mnogo ljudi, pa i onih sa javne scene, sve češće dozvoljavaju sebi da izgube kontrolu i dopuste da ih savladaju negativne emocije koje im oslabe sposobnost rasuđivanja. Kao rezultat toga imamo riječi o kojima se nije povelo računa i koje su, sigurna sam, prije ili kasnije, predmet kajanja. I u ovom slučaju, kao i u mnogim drugim, potrebno je dobro upoznati i pobijediti samog sebe, a to je, kao što znamo, najteža bitka koju vodimo u životu.
• Podgorica je vidljivo podijeljena na naselja tranzicionih gubitnika i dobitnika. Hoće li nova vlast uspjeti da tu razliku makar djelimično izbriše, da svi dobiju pravo na put, vodu, krov nad glavom…?
Jedan od osnovnih ciljeva politike za koju se zalažem jeste humanizacija politike koja podrazumijeva ravnopravnost svih građana. Nikada više nam se ne smije dogoditi da u našem društvu imamo građane prvog i drugog reda i svi treba da damo doprinos da do toga ne dođe. Činjenica je da je pojedinim naseljima Podgorice, posebno u rubnim djelovima grada, potrebna posebna pažnja kako bi se uslovi kvaliteta života u njima podigli na viši nivo. Ta pažnja i posvećenost rješavanju problema sa kojima se dio naših sugrađana srijeće u svakodnevnom životu, sigurno neće izostati. Ipak, ja ne želim da nastupam demagoški i da tvrdim da će svi djelovi grada biti uređeni potpuno uniformno. To, svakako, nije moguće, ne samo u Podgorici, nego ni u jednom gradu na svijetu. Osim toga, pojedina naselja, koja su nikla bez ikakvog reda i plana, devastirala su prostor do te mjere da će biti veoma izazovno dovesti ih čak do elementarnog nivoa uređenosti. Ali, mi smo se prihvatili ovog posla svjesni svih izazova koji nas čekaju i spremni smo da se uhvatimo u koštac sa njima.
• Skupština Glavnog grada, u ovom sazivu, stavila je van snage dva urbanistička plana i tu se stalo sa miješanjem u ovaj dio javnih politika. Da li ćete imati tu neke inicijative? Jeste li stava da prostorno planiranje treba vratiti lokalnim samoupravama?
To je veoma kompleksno pitanje gdje se i ljudi od struke spore sa mnoštvom argumenata pro et contra. Lično mi je bliska logika i princip po kojem ljudi koji žive i rade u lokalnim sredinama mogu da donose informisanije, a samim tim i bolje odluke u pogledu valorizacije prostora na teritoriji svoje lokalne samouprave. Međutim, tu se kao kontraargument postavlja, između ostalog, pitanje nedovoljnih kadrovskih kapaciteta na lokalnom nivou. Mišljenja sam da treba sve dobro procijeniti prije nego što se donese konačna odluka, koja je svakako u nadležnosti resornog Ministarstva prostornog planiranja, kao i poslanika u Skupštini Crne Gore. Imam povjerenja da će se oni opredijeliti za rješenje koje je u najboljem interesu građana i građanki Crne Gore.
• Predložili ste izmjene zakona kojim bi se mijenjao status Glavnog grada. Možete li bliže objasniti kakve su to promjene?
Podgorica kao glavni i najveći grad države, u kojem se živi bar trećina njenih stanovnika i koji predstavlja njen ekonomski i administrativni centar zaslužuje da ima valjano definisan pravni status u ukupnom pravnom poretku Crne Gore. Osim toga, u poslednjih pet godina došlo je do značajnih administrativno-organizacionih i teritorijalnih izmjena u lokalnoj samoupravi glavnog grada usled izdvajanja novih opština koje su ranije bile u njegovom sastavu. Tu je i potreba unapređenja učešća građana i građanki u odlučivanju na lokalnom nivou. Sve to čini neophodnim novo definisanje odredbi Zakona o glavnom gradu. Očekujem da će zakonopisci kreirati rješenja koja će doprinijeti boljem prepoznavanju specifičnosti Podgorice i unaprijediti dosadašnja rješenja kako bismo dobili optimalan okvir za budući razvoj. Naš predlog je da se pored ostalog, uspostavi novo tijelo – Senat Glavnog grada, kojim će se, kako je to već urađeno uspostavljanjem Senata Prijestonice, omogućiti inkluzivno kontinuirano sagledavanje izazova sa kojima se Podgorica susrijeće i traženje sveobuhvatnih rješenja za njih.
• Jeste li zadovoljni početnim učinkom Savjeta RTV Podgorica?
Veoma sam zadovoljna činjenicom da je Skupština Glavnog grada, kao osnivač RTV Podgorica, u skladu sa pravnim propisima i procedurama izabrala novi Savjet – tijelo koje svojim odlukama treba da omogući da se naš lokalni medij pozicionira kao istinski, nepristrasni servis građana i građanki. Budžetom Glavnog grada za narednu godinu obezbijeđena su sredstva u iznosu od skoro dva miliona eura, pa vjerujem da smo time osigurali i to da finansijski uslovi, koji svakako nisu zanemarljivi, budu na adekvatnom nivou.
U Skupštini Glavnog grada, kao osnivaču Gradske televizije, odlučni smo da u potpunosti poštujemo princip slobode medija, odnosno nemiješanja u uređivačku politiku. Vjerujem da će Savjet koji smo izabrali opravdati povjerenje koje smo mu ukazali, a svi ćemo, svakako, vrlo brzo biti u prilici da vidimo da li će se RTV Podgorica profilisati kao pravi lokalni javni servis koji funkcioniše u korist naših sugrađana, što svi želimo i čemu se nadamo.
Spomenik Pekiću uskoro u Podgorici
• Inicirali ste, između ostalog, postavljanje biste rođenom Podgoričaninu Borislavu Pekiću i ustanovljenje festivala pozorišne režije. Je li došlo vrijeme da zbilja živimo kulturu?
Kultura je, kao što znate, pojam širokog obuhvata i spektra značenja. Za mene je kultura, u prvom redu, individualan izbor i svojstvo. Vjerujem da svako bira da li će da živi kulturu – hoće li vrijeme provoditi čitajući knjige, slušajući muziku, da li će poći na neku predstavu ili koncert. S druge strane, kada govorimo o ulozi i značaju kulture u društvu, istorija nas uči da su kulturno razvijena društva uvijek bila ona koja su ekonomski prosperitetna. Vjerujem da će i kod nas sa porastom životnog standarda, na čemu naporno radimo, i kultura početi da zauzima mjesto koje joj pripada. U mom ličnom životu kultura igra veliku ulogu, pa sam tako spremna da i na društvenom planu, ne samo podržim dobre ideje i predloge, već i da dam doprinos svojim inicijativama na polju kulture. Dvije ste već pomenuli – podizanje spomenika Borislavu Pekiću i uspostavljanje festivala pozorišne režije koji će nositi ime našeg Podgoričanina, sjajnog režisera Jagoša Markovića, što je, na moje zadovoljstvo, naišlo na veliku podršku u pozorišnim krugovima. Inicirala sam i prevođenje jedne knjige za koju očekujem da će biti izuzetno interesantna našim građanima i u Podgorici i širom Crne Gore. Ono što je važno jeste da se kulturom bavimo konzistentno i u kontinuitetu. Ako tako budemo postupali, benefiti za cijelo društvo sigurno neće izostati.
Mjesne zajednice su temelj demokratije
• Često pominjana odluka o mjesnim zajednicama nije donijeta. Zašto?
Sami ste pomenuli da predstoji izrada novog Zakona o Glavnom gradu, a kao što znate, niži akti treba da proizilaze iz viših, pa i o tome moramo voditi računa. Drugo, Odluka o mjesnim zajednicama biće sigurno jedan od najvažnijih normativnih akata koji će se donijeti tokom mandata ovog saziva Skupštine Glavnog grada. To je veoma važno pitanje koje se odnosi na same temelje demokratije i mora mu se pristupiti veoma pažljivo. Mi smo formirali komisiju, koju pored stručnjaka, čine i svi šefovi odborničkih klubova Skupštine Glavnog grada. Za takav vid rada na pripremi Odluke o mjesnim zajednicama odlučili smo se upravo iz razloga što želimo da krajnji rezultat proistekne iz inkluzivnosti i najboljih demokratskih praksi. Naš cilj je da mjesne zajednice budu nešto sasvim suprotno onome što su bile otkad svi mi pamtimo, dakle da budu mjesta gdje će građani istinski odlučivati o svojim potrebama i interesima na mikro nivou, a ne partijske mikro-ćelije. Stanovnici podgoričkih naselja ne treba da budu nijemi svjedoci, nego akteri promjena koje se događaju u kraju u kojem žive. Potrudićemo se obezbijedimo najbolji pravni okvir koji će im to i omogućiti.
Foto: Glavni grad
