Naučnom tribinom pod nazivom „Književno djelo – karnevalizacija, mitologija i ekranizacija“, čije su gošće bile prof. dr Tamara Labudović i studentkinja Lejla Bećirović, Filološki fakultet nastavio je uspješnu realizaciju prošle godine započetog projekta „Čitanje u obrazovnoj vertikali“, koji od nedavno ima i svečani karakter – uvršten je u zvaničan Program obilježavanja 5 decenija od osnivanja Univerziteta Crne Gore (UCG).
Karneval je višednevni događaj koji slavi slobodu, iskrenu radost, spontanost, originalnost. Njapoznatiji je onaj u Brazilu, svojstven je crnogorskoj kulurnoj tradici, a datira iz antičkog doba.
Međutim, šta se dešava kada karneval iz realnosti izmjestimo u književnost? Dobijamo karnevalsku sliku svijeta i čovjeka transponovanu u književnu umjetnost koja, kaže prof. dr Tamara Labudović, virtuozno spaja dijalektičku moć opštenja iz sokratskog dijaloga i odnos prema svijetu i smiješnom iz menipeske satire ili menipeje.
Ono po čemu je karnevalizovana književnost posebno značajna,ističe Labudović, jeste to što prva pravi otklon od klasičnog predanja, odnosno ne bavi se pričom s vremenske distance. Njena karakteristika je savremenost – bavi se aktuelnim temama ili bar promišljanjem mitske priče kroz savremeni kontekst. Drugim riječima, karneval detronizuje staro i ustoličava novo. On ne zna za ograničenja – sve je dopušteno, jer su svi jednaki. Svi nose maske ili igraju uloge. Ne postoji klasna podjeljenost, polovi i starosna dob. Postoji samo karnevalsko osećanje, ona dionizijska opijenost i nesputanost društvenim normama. Prekomjerno piće i jelo, ekscentrično ponašanje, raskalašnost– sve to nalazi oduška u karnevalskom praznovanju. U skladu sa takvim ponašanjem su i osobine književnih junaka, tj. antijunaka – oni moraju biti s najniže ljestvice, ogrezli u frivolnost i poroke, lascivni i skaredni. Taj podzemni, marginalizovani dio društva kreira više tužnu nego smiješnu sliku stvarnosti, koja se u karnevalizovanoj prozi transformiše u paradoks, apsurd, grotesku ili ironiju. Primjere je roman „Heroj na magarcu“, Miodraga Bulatovića.
Iz svijeta karnevala publiku je u svijet fantazije odvela studentkinja Filološkog fakulteta Lejla Bećirović. Baveći se mitološko-ritualnom semantikom bajki, analizirala je dva ciklusa – Junačke bajke, prepoznatljive po motivu ritualne inicijacije, zmajevima i požrtvovanosti junaka priče, da, po svaku cijenu, izabranicu svog srca oslobodi zatočeništva, i Ciklus bajki sa svadbenim provjerama, u kojima junak mora da se dokaže dostojnim djevojke tako što će savladati razna iskušenja i izazove.
Projekat „Čitanje u obrazovnoj vertikali“ ima za cilj promociju značaja usvajanja i razvoja sposobnosti čitanja kao ključne kompetencije za cjeloživotno učenje.
Mina Gezović
Foto/video:RTNK
