Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić kazala je u intervjuu na Gradskoj RTV da je ubijeđena da će Crna Gora do kraja godine dobiti sedmočasovno radno vrijeme, navodeći da se trenutno intenzivno radi i na sređivanju srazmjernih penzija.
Navodi da je ovo ministarstvo u prethodnom periodu u jednom dijelu bilo pasivno, a možda čak i nedostupno građanima i medijima u mjeri u kojoj smo željeli.
“Sada imamo veoma radnu atmosferu. U toku je izmjena velikog broja zakonskih i podzakonskih akata. Zatekli smo pravilnike iz 2006. ili 2014, a jedan je čak iz 1948. godine. Kada imate zakonsku osnovu koja ne može da prati moderno doba, onda morate u početku da uradite je i da upodobite kako bi to moglo da prati savremene tehnologije”, kazala je Nišić.
Stari pravilnici, kaže Nišić, većinom su iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, što će upravo biti fokus Ministarstva rada i socijalnog staranja.
“U ovom dijelu izmjene Zakona o radu bili smo fokusirani na dvije EU direktive koje će biti implementirane u ovom dijelu izmjena i dopuna Zakona o radu. Radna grupa za izmjenu Zakona o radu nikad nije prestala da radi. I dalje radimo na poboljšanju svih ostalih zakonskih članova, među kojima će se vjerovatno naći i sedmočasovno radno vrijeme”, istakla je Nišić.
Ministarka poručuje da će svi zakoni koji budu dolazili iz ovog resora biti konsenzus poslodavaca, sindikata i Vlade.
Kada je u pitanju sedmočasovno radno vrijeme, Nišić navodi da Ministarstvo rada radi analizu, te da je izvjesno da nas ta izmjena vrlo brzo čeka.
“Ono što je rekao premijer na početku, a to su tri bitne stavke… Jednu smo već ispunili – minimalna penzija 450 eura. Druga stavka je sedmočasovno radno vrijeme. U okviru ministarstva smo kroz određene uporedne prakse i samu analizu zakonskih regulativa, već negdje osmislili modele koje bi pokazali prvo našim socijalnim partnerima u okviru radne grupe, usvojili na Socijalnom savjetu i kao takvog uputili Parlamentu. Sigurna sam da ćemo sve to završiti do kraja ove godine”, kazala je Nišić.
Izjednačavanje starosne granice za penziju
Veliku pažnju u prethodnom periodu izazvale su i izmjene Zakona o PIO, a prema riječima Nišić, iz ovog resora se radi na izjednačavanju starosne granice.
“Radili smo na povećanju minimalne penzije i propisivanju starosnih granica za odlazak u penziju. U Zakonu o radu uradili smo još jednu od izmjena koja treba da se usvoji, a to je da ćemo izjednačiti starosnu granicu kako po Zakonu o radu, tako i po Zakonu o službenicima i namještenicima na 67 godina. S tim što će granica od 67 godina biti dobrovoljna, dok je granica od 65 propisana u Zakonu o PIO. Ljudi će moći da odu sa 65 godina u penziju, osim oni koji budu željeli da rade do 67. godine”, istakla je Nišić.
Poručuje građanima da sigurno neće biti ukidanja Fonda PIO, ali da će vjerovatno doći do određenih korekcija u okviru samog obračuna.
“Građanima mogu da poručim da će sve biti urađeno u njihovu korist, a sigurno ne na njihovu štetu. Ljudima se stvara narativ da će oni biti ostavljeni bez penzija, da će Fond PIO biti ukinut, da to neće biti održivo, kao što je bila priča sa Evropom sad 1. Iza nas je težak nas, kao i što je težak rad pred nama kako bi došli do svih tih reformi”, kazala je Nišić.
Od početka ove godine minimalna penzija je 450 eura, a Nišić objašnjava da će se i ostale penzije usklađivati “redovnim godišnjim usklađivanjima”.
“Sve penzije, osim minimalnih, se usklađuju tri puta godišnje, a na osnovu podataka od prethodna četiri mjeseca. Analiza koju smo uradili, pokazala je da je 2006. godine prosječna penzija bila oko 101 euro, a 2015. više od 200 eura i od tada se povećala za svega par eura. Usklađivanje koje smo tada imali je znatno niže od usklađivanja koje će sada dobijati redovnim usklađivanjem, a vjerujem već tokom ove godine”, navela je Nišić.
“Radi se na sređivanju srazmjernih penzija”
Ministarka ističe da će prioritet biti, a na čemu trenutno i rade, sređivanje instituta srazmjerne penzije.
“Srazmjerna penzija je takva penzija da osoba prima iz minimum dvije države određeni dio penzije, shodno provedenom periodu na radu u tim zemljama. Jako često se srijećemo sa činjenicom da su upravo naši građani, a koji su bili građani bivše države Jugoslavije, na više mjesta radili i sada kada im se spoje sva njihova primanja, nerijetko budu ispod 150 ili 200 eura. Naš zadatak je da to regulišemo i na tom putu smo mnogo uradili u prethodnom periodu. Osim 24 potpisana sporazuma o obaveznom osiguranju, potpisan je i sporazum sa Albanijom, a koji je usvojen na Vladi i čeka usvajanje u Skupštini. Sporazum sa Bosnom i Hercegovinom će se naći na narednoj sjednici Vlade, a čime ćemo imati kompletiranu bazu iz bivše Jugoslavije koja nam je najpotrebnija sa stalnu razmjenu podataka”, istakla je Nišić.
Prema njenim riječima, izmjenama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti biće prepoznate i civilne žrtve rata, a koji će imati mogućnost da ostvare određeni dio primanja koji predviđa ovaj zakon.
“Imali smo sveobuhvatnu analizu i radna grupa je zaokružila svu svoju priču. Nadamo se da ćemo brzo procesuirati i taj zakon prema Skupštini sa institutom civilne žrtve rata. Primanja će moći da ostvare sve žrtve ratova koji su se dešavali na ovim prostorima. Imaćemo novi institut civilne žrtve rata, koji će obuhvatiti kako civilne žrtve rata i svega što se desilo na prostoru Murina, a tako i za žrtve iz voza kod stanice u Štrpcima. Napravićemo jedinstven zakon za sve i neće biti diskriminacije”, poručila je Nišić.
“Kroz bolje baze podataka do kvalitetnijeg socijalnog kartona”
Ministarka navodi da Crna Gora mora imati bolje baze podataka kako bi napravili kvalitetniji socijalni karton, a kako bi se očistila baza podataka, odnosno da se zna ko su ljudi koji su u stanju socijalne potrebe, ko su ljudi kojima treba da se da podrška i na koji način će se to realizovati.
“U četvrtom kvartalu smo predvidjeli izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, gdje smo planirali da kroz širi konsenzus napravimo bolji i kvalitetniji zakon. Aktuelni zakon nam nije omogućio širinu u djelovanju i provjeravanje određenih prava koja se dobijaju. Socijalni karton je u stvari softver koji funkcioniše, a kroz taj softver se isplaćuju sva davanja iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Mislim da nam je manji problem bio softver u odnosu na loša zakonska rješenja koja su u velikoj mjeri ostavljala mogućnost različitih tumačenja. Istina je da nemamo dobro uvezane baze podataka na čemu ćemo raditi u narednom periodu”, kazala je Nišić.
Tuđu njegu i pomoć dobijali i za upalu grla
Kaže da od njenog stupanja na dužnost nije bilo prijava zloupotrebe funkcija.
“Ono što smo sada primijetili i te predmete ostavljamo sa strane, jeste da je bilo situacija da se tuđa njega i pomoć dobija za štitnu žlijezdu ili upalu grla i to ćemo sve procesuirati”, istakla je Nišić.
Najavila je formiranje mješovite komisije Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva zdravlja gdje će građani moći da upute pritužbe i saznaju način na koji mogu da dobiju odgovore od stručnih lica iz ova dva resora.
Foto: Gradski.me
