Vršnjačko nasilje u Crnoj Gori ne jenjava, alarm za uzbunu je već odavno uključen, a na prevenciji se ne radi koliko bi trebalo, poručuju predstavnici roditelja i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Samo juče, policija je podnijela krivične prijave protiv više maloljetnika zbog nasilničkog ponašanja. I dok iz Ministarstva najavljuju drugačiji pristup prema takvim đacima, iz Udruženja Roditelji ponovo upozoravaju da s problematičnom djecom radi mali broj stručnjaka.
Dan nakon obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv tri maloljetnika zbog nasilničkog ponašanja. Dok broj slučajeva nasilja raste, iz Ministarstva prosvjete najavljuju da bi djeca problematičnog ponašanja mogla biti izuzeta iz redovne nastave.
“Mi ćemo analizirati i razmišljamo o tome da eventualno u najekstremnijim slučajevima se na vanredan način omogući da završi školu jer način da se on prebacuje iz jedne škole u drugu u principu ne rješava probleme”, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Dragan Bojović.
Bojović kaže da postoji mogućnost da se nastava organizuje i onlajn. U Udruženju Roditelji smatraju da premještaj nije rješenje, ali ni vanredno pohađanje nastave.
“Ne vidim nekakvu razliku između premještanja djeteta iz jedne škole u drugu ili isključivanja iz sistema. Nekako čini mi se da opet dolazimo do jednog sličnog sistema, a to jeste kažnjavamo dijete i sklanjamo ga da bismo mi nesmetano funkcionisali i radili. Ja se iskreno nadam da je tu neka greška u komunikaciji, tj. da to neće biti namjera Ministarstva prosvjete”, kaže Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji.
Da premještaj nije adekvatna mjera, govori slučaj učenika Osnovne škole “Savo Pejanović”, koji je prije nekoliko dana fizički nasrnuo na nastavnika, a školu je mijenjao više puta. Bojović kaže da su škole izgubile vaspitni karakter, a da su preduzeli korake ka povećanju broja školskih psihologa.
“Sada do 300 učenika škola može da angazuje pedagoga odnosno psihologa. Na preko 700 učenika može 2, i pedagoga i psihologa, na 1400 učenika može tri”, objašnjava Bojović.
Ipak djeca odlazak kod psihologa i pedagoga doživljavaju kao kaznu, pa bi jačanje veze između djaka, ali i porodica, sa PP sluzbom mogao da bude ljekovit.
“To zaista jeste jedan korak više jer je potrebno da su jače PP službe u školama kako bi mogle funkcionalnije i bolje da se bave ovim problemima, ali takođe je potrebno da se napravi neka reorganizacija unutar škola da zaista te PP službe se sve više bave ovim dijelom problema koji imaju određena djeca”, kazala je Žunjić.
Rješenje bi, kažu stručnjaci, moglo da bude uvođenje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta.
foto:ilustracija/envato
