Predsjednik Višeg suda Boris Savić rekao je danas da je sve što je vezano za Budvu i privredni kriminal u tom gradu, krenulo iz njegove kancelarije dok je bio osnovni tužilac u Kotoru.
On je to kazao pred Sudskim savjetom koji ga je intervjuisao kao kandidata za sudiju Apelacionog suda.
„Sve vezano za Budvu krenulo je iz moje kancelarije“, rekao je Savić odgovarajući na pitanje koji je slučaj bio prekretnica u njegovoj karijeri.
Savić je u septembru 2016. godine osudio osudio bivšeg visokog funkcionera Demokratske partije socijslista (DPS) Svetozara Marovića na godinu i 10 mjeseci zatvora i da uplati 50.000 eura u državni budžet, a oko milion na račun Opštine Budva, zbog brojnih malverzacija u tom gradu, iako šteta koju je budvanska kriminalna grupa istaknutih funkcionera nanijela opštinskom budžetu u osam kriminalnih afera, iznosi 45,5 miliona eura.
Osim Savića, članovi Sudskog savjeta danas su intervjuisali i ostalih šest kandidata – sutkinju Privrednog suda Dijanu Raičković, specijalnu tužiteljku Zoricu Milanović, zatim sudije podgoričkog Višeg suda Vojislavku Vuković Goločevac i Predraga Krstonijevića, sudiju Osnovnog suda u Ulcinju Gazmenda Kalabrezija i sudiju bjelopoljskog Višeg suda Dragana Mrdaka.
Lista kandidata je sastavljena na osnovu dva javna oglasa za izbor ukupno dvoje sudije Apelacionog suda, koji su raspisani 11. septembra prošle i 12. februara ove godine.
Pitanja za kandidate bila su iz Smjernica za obavljanje intervjua – šta ih je motivisalo da se prijave na oglas, koji je slučaj bio prekretnica u njihovoj karijeri, jesu li nekada imali poteškoće u komunikaciji sa kolegama i kako su ih rješavali, da li izdvojeno mišljenje sudija u Vijeću odraz njihove nezavisnosti, koje vještine mora da ima sudija…
Savić je, govoreći o njegovom dosadašnjem radu, kazao da se njegovo imovinsko stanje nije promijenilo od dolaska u Viši sud (2014. godine).
„Zaradio sam jedan stan i to je sve i niko iz moje porodice nije povezan sa organizovanim kriminalnim grupama“, tvrdi Savić kojeg je opozicija prije smjene vlasti 2020. optuživala da je ,“specijalni partijski sudija DPS-a“.
Za sudiju Apelacionog suda se prijavio, kako kaže, jer poslije toliko vremena i dva mandata na mjestu predsjednika Višeg suda (od 2014. godine) iscrpio je sve svoje snage i potrebna mu je promjena.
„Mislim da mogu da odgovorim na sve što se traži od sudije Apelacionog suda“, kazao je.
Govoreći o radu u Višem sudu, rekao je da sud daje finalni proizvod, odnosno presudu, ali ima jako puno drugih organa, pojedinaca od kojih ona zavisi, ali se vrlo malo stavlja akcenat na njih.
„Ovaj je sud imao mnogo poteškoća u radu i po nekoj mantri se za sve krivi Viši sud, a po istoj mantri i njegov predsjednik“, istakao je.
Kako je dodao, može da zakaže bilo ko drugi u tom lancu i sve se pretoči u to „sud je odložio pretres“.
Na pitanje koliko je imao predmeta iz kojih bi morao da se izuzme kao sudija Apelacionog suda, odgovorio je da ih je oko 2.000 godišnje.
Komentarišući izdvajanja mišljenja u Vijeću sudija, rekao je da to nije neubičajeno i da čak poboljšava rad u Vijeću.
Smatra da sudija mora da ima određenu širinu i da poznaje stvari koje nijesu vezane za sudijski posao.
Na pitanje koje vještine mora da ima sudija, slično su odgovorili i ostali kandidati, ali su istakli da sudija mora da bude pošten, nepristrasan, nezavisan i svojim ponašanjem ne smije da naruši ugled profesije.
Specijalna tužiteljka Zorica Milanović kazala je da je poslije 21 godine rada u tužilačkoj organizaciji sudijska funkcija, za koju se kandidovala, joj je dodatni podsticaj da se bori za vladavinu prava.
„Podnošenjem prijave, iskazala sam spremnost za prihvatanje odgovornosti za donošenje sudske presude. Svjedoci smo kritika Evropske komisije da treba više pravosnažnih sudskih presuda“, podsjetila je.
Ona tvrdi da bi se lako prilagodila radu u sudu, jer se i sudije i tužioci ponašaju u skladu sa procesnim pravilima.
Sutkinja Privrednog suda Dijana Raičković ukazala je na složenost predmeta u tom sudu zgog čega je, smatra, norma previsoko postavljena.
Govoreći o svom radu, istakla je slučaj prodaje broda Orjen nekadašnje Jugooceanije.
Kazala je da je taj predmet naslijedila i donijela rješenje o prodaji, kako bi se namirili povjerioci – posada i pomorci kojima nijesu bile isplaćene zarade.
Ipak kako je podsjetila, potraživanja su namirili samo kapetan i posada, ne i pomorci na drugim brodovima jer su bili u posljednjem isplatnom redu.
Sutkinja Vuković Goločevac istakla je da se ranije više puta kandidovala za sutkinju Višeg suda, a 11 puta za sutkinju Osnovnog suda što najbolje govori o njenoj želji za napredovanjem u sudstvu iako je imala neke druge, finansijski bolje ponude.
„Slijedim svoje principe i nijesam do sada imala problema u radu“, kazala je Vuković Goločevac dodajući da sudija mora biti profesionalac i nezavisan. Sudija Gazmend Kalabrezi rekao je da mu je težnja za pravdom glavni motiv što se prijavio na konkurs.
Smatra da iako dolazi iz Osnovnog suda, odnosno nije radio u Višem sudu, ima određeno iskustvo koje ga preporučuje za sudiju Apelacionog suda.
Sudija Predrag Krstonijević kazao je da je kao sudija Osnovnog suda u Kotoru imao dva slučaja koja su uticala na njega da „razmišlja na pravičan način“, jedan je bio iz oblasti roditeljskih prava, a drugi se ticao imovinskih prava. Iako je u Višem sudu tek dvije godine, smatra da je stekao dodatne vještine i znanja za rad u Apelacionom sudu.
„Smatram da mogu da odgvorim zadatku, radim u Višem sudu dvije godine i ima nezadovoljstva u smislu organizacije, uslova rada, nedostatka saradnika…Konkurisao sam za predsjednika Višeg suda da bih to promijenio, a za sudiju Apelacionog suda da bih to izbjegao“, objasnio je Krstonijević i svoju kandidaturu za predsjednika Višeg suda.
Sudija Dragan Mrdak kazao je ga neko vrijeme »teren nije prepoznavao« i da je prijava za sudiju Apelacionog suda normalan slijed stvari u njegovoj karijeri, i ako ga ne prihvate ostaće tu gdje je, odnosno u bjelopoljskom Višem sudu. Sudski savjet bi odluku o novim sudijama Aplacionog suda trebalo da donese sjutra.
Foto: Luka Zeković/Vijesti
