Zakoni uvedeni nakon masovnih ubistava

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je predložio nove mjere kontrole oružja nakon masovnih pucnjava u kojima je ubijeno 17 osoba. Među njima je moratorijum na dozvole za oružje bez obzira na vrstu, kao i češće medicinske i psihološke kontrole vlasnika oružja. Zakoni koji regulišu tu oblast su bili prilično strogi prije najnovijih pucnjava. Automatsko oružje je ilegalno i vlasti su ranije nudile nekoliko amnestija onima koji ga predaju.

Agencija Rojters je objavila neke detalje o tome kako su druge države odgovorile na takve masovne pucnjave.

Sjedinjene Države

Masovna ubistva su postala uobičajena u SAD, gdje su višestruki pokušaji za usvajanje strožih zakona za posjedovanje oružja naišli na žestoko protivljenje u Kongresu SAD, naročito od strane republikanaca. Drugi amandman Ustava SAD garantuje pravo na nošenje oružja, a Vrhovni sud je posljednjih godina zauzeo veoma širok stav prema tom pravu, poništavajući zakone čiji je cilj ograničavanje prava na nošenje oružja u javnosti. SAD su prošle godine usvojile prvi veliki zakon na saveznom nivou u zadnjih 30 godina, ograničavajući prava na prodaju oružja osuđenima za porodično nasilje. U SAD je od početka ove godine bilo 200 masovnih ubistava, dok je tokom 2022. u masovnim ubistvima stradalo 650 osoba.

Francuska

Francuska ima stroge zakone za posjedovanje oružja, ali je oružani arsenal koji su koristili islamistički ekstremisti u simultanim napadima u Parizu u novembru 2015. pokazao koliko je teško suzbiti protok nezakonitog oružja preko poroznih evropskih granica. Posjedovanje oružja vojnog kalibra zabranjeno je u Francuskoj. Osobe koje žele da posjeduju oružje sa mobilnim okvirom kapaciteta većeg od tri metka moraju da prođu godišnje mentalne i fizičke provjere. Lovačko oružje mora biti registrovano, a vlasnici podvrgnuti cjelodnevnom teorijskom testiranju.

Njemačka

Njemačka vlada se suočava sa pritiskom za postrožavanje pravila za posjedovanje oružja nakon napada proteklih godina i nakon što su vlasti prošle godine razotkrile ekstremističku mrežu koja je kovala zavjeru da sprovede oružani puč. Njemačka je 2020. zabranila određene velike okvire za oružje. Takođe je uvela kontrole na svakih pet godina za vlasnike oružja kako bi utvrdila da li je posjedovanje oružja i dalje opravdano. Oko milion privatnih lica, od ukupne populacije od oko 83 miliona, posjeduje oko pet miliona komada oružja.

Norveška

U Norveškoj je od 2021. godine nezakonito posjedovati snažno poluautomatsko oružje, što je reakcija na masakr iz 2011. kada je desničarski ekstremista Anders Bering Brejvik usmrtio 77 ljudi. Od 2024. biće zabranjeno posjedovanje bilo kakvog poluautomatskog oružja čak iako je kupljeno prije stupanja na snagu novog zakona.

Kanada

Nakon što je 14 učenika ubijeno u učionici u Montrealu 1989, uveden je zakon koji propisuje obuke iz bezbjednosti, provjere i pojačane kazne za oružane zločine. Nakon što je jedan napadač 2020. u Novoj Škotskoj usmrtio 13 osoba, Kanada je zabranila više od 1500 modela jurišnog vatrenog oružja i komponenti i ograničila dozvoljenu razornu moć metaka. Stopa ubistava iz vatrenog oružja u Kanadi je 0,5 na 100 000 ljudi, što je znatno manje u odnosu na SAD, gdje ta stopa iznosi 4,12.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Nakon što je napadač ubio 16 djece i njihovog nastavnika u Škotskoj 1996, Britanija je nakon javne kampanje usvojila neke od najstrožih zakona za posjedovanje oružja u svijetu. U roku od dvije godine, novi zakoni su praktično zabranili civilima da posjeduju oružje. Stopa ubistava u UK je 0,04 na 100 000 ljudi.

Australija

Nakon što je jedan napadač ubio 35 osoba u kafiću i na turističkoj lokaciji 1996, Australija je zabranila poluautomstako oružje kao i puške sačmarice. Hiljade neregistrovanih komada oružja su predate u okviru programa amnestije za nezakonito posjedovanje oružja, a vlasnici oružja koji posjeduju dozvole moraju da prođu kurs bezbjednosti. Šanse za ubistvo vatrenim oružjem u Australiji opale su sa 72 odsto u 2014. u odnosu na 1996. godinu.

Novi Zeland

Nakon ubistava u dvije džamije u Krajstčerču u kojima je u martu 2019. ubijeno 50 ljudi, Novi Zeland je u roku od nekoliko dana zabranio prodaju ofanzivnog oružja. Parlament je glasao za zabranu većine poluautomatskog oružja, djelova uz pomoć koji se može napraviti to oružje, okvira koji prevazilaze određeni kapacitet i pojedinih pušaka. Ubistva vatrenim oružjem su rijetka na Novom Zelandu. Tokom 2021. u toj zemlji se dogodilo 11 takvih ubistava.

Izvor: Rojters/Vijesti

Foto: Beta

NIKŠIĆ PROGNOZA