Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) u dužem vremenskom periodu nije štitila nacionalne interese države Crne Gore, već je služila kao ispostava službi bezbjednosti van NATO sistema, kazao je ministar pravde i član Vijeća za nacionalnu bezbjednost Andrej Milović u intervjuu Pobjedi, optužujući bivšeg premijera Dritana Abazovića da je preko generalnog inspektora ANB-a Artana Kurtija u tu službu „sa ulice“ doveo desetine ljudi bez provjera i profesionalne obrade.
Ministar pravde tvrdi i da je ANB, pod Kurtijevom komandnom palicom, organizovao i protivzakonita praćenja ljudi, ali i da Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), zbog mnogih afera kojima je pratio Abazovića i centre izvan Crne Gore, ne smije više biti u bezbjednosnom sektoru.
Milović je poručio i da nije zadovoljan dosadašnjim kadrovskim riješenjima u bezbjednosnom sektoru, te da su sva imenovana lica u bliskim vezama sa strankom bivšeg premijera.
„Premijer je dao slobodu Demokratama da u proteklih mjesec dana pokažu viziju razvoja bezbjednosnog sektora i kako oni to vide. Prema mom mišljenju, koje sam iznio na Vladi, ta kadrovska politika koju u ovom momentu imamo ne odgovara potrebama Crne Gore. Iznio sam zašto, i u potpunosti obrazložio za svako personalno rješenje zašto tako mislim“, naveo je Milović.
Koja, konkretno, kadrovska rješenja?
MILOVIĆ: Kompletno sva do sada. Za svako imenovanje sam naveo zašto nije dobro i zašto smatram da je pogrešno. Nažalost, sva lica koja su imenovana imaju jednu te istu zajedničku stvar. To su izuzetno dobre i bliske veze sa Urom. To je i sam bivši ministar, turizmolog Adžić (Filip), potvrdio nedavno u jednoj TV emisiji, gdje je jasno rekao da pozdravlja imenovanja novog ministra i pohvaljuje ih. Ako imamo sa jedne strane PES, koji je nezadovoljan takvim kadriranjem, a imamo bivšu vlast i Uru koji su zadovoljni, onda treba da se zapitamo šta se dešava.
Dakle, kadrovska rješenja koja su do sada bila u sektoru bezbjednosti su izuzetno bliska Uri i sa tim mora da se prekine. Abazović je tri godine imao monopol u sektoru bezbjednosti i mislim da ne treba za vrijeme naše vlasti da se nastavi taj monopol samo u nekom drugom obliku i formi.
Jedan od prvh poteza Vlade bila je smjena Artana Kurtija sa mjesta generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost…
MILOVIĆ: Bivši generalni inspektor ANB-a smijenjen je zbog zloupotreba službenog položaja i zloupotreba ovlašćenja. Bilo je tu mnogo nepravilnosti, nezakonitosti, poput nelegalnih, protivzakonitih praćenja ljudi… Tako da moramo da prekinemo sa tim. Bezbjednosni sektor mora da se vrati Crnoj Gori.
Bilo je nezakonitog praćenja ljudi za vrijeme dok je Ura upravljala ANB-om? Možete li to potkrijepiti činjenicama?
MILOVIĆ: Apsolutno. To što se radilo će se, vjerujem, dokazati čim dođe do smjene direktora i rukovodstva ANB-a.
Kada se mogu očekivati nova imenovanja u Agenciji?
MILOVIĆ: Vrlo brzo. Očekujemo promjene u narednom periodu. Da ponovim, crnogorski bezbjednosni sektor i ANB moraju da se vrate Crnoj Gori. To je sektor koji mora da radi po zakonu i u interesu građana. Sektor bezbjednosti ne smije biti, nikad više, bilo čija privatna igračka. Dakle, samo rad u interesu države Crne Gore i njenih građana.
Što to konkretno znači?
MILOVIĆ: Između ostalog, da nemamo uticaj spoljnih, anti-NATO faktora, na našu službu. U posljednje vrijeme, taj uticaj je evidentan, a to nije ni po zakonu, ni po međunarodnim ugovorima koje Crna Gora ima sa partnerima, i najvažnije: nije u interesu građana ove zemlje.
Između redova potvrđujete ono što je Pobjeda pisala posljednje dvije godine, da je ANB izbušena? Možemo li koristiti taj termin?
MILOVIĆ: U velikoj mjeri možemo. Agencija za nacionalnu bezbjednost, nažalost, nije agencija koja je a priori okrenuta ka zaštiti nacionalnih interesa države Crne Gore, već služi kao ispostava nekih drugih službi bezbjednosti, koje nijesu u NATO sistemu. Udari na mene kojima javnost konstantno svjedoči, kao i ono što će se tek dešavati: mreže botova po društvenim mrežama, proksiji, tekstovi na portalima koje uređuju službe stranih država… sve se to dešava jer sam takao u osinje gnijezdo. A to su Agencija za nacionalnu bezbjednost koja trenutno ne služi u potpunosti interesima naše države i bezbjednosni sektor, koji smo „pozajmili“ drugima.
Crnogorska javnost je imala priliku da čuje i na sjednicama Vlade koje su se uživo prenosile, kao i u nekim nastupima bivšeg ministra Adžića, da zakoni ne smiju stajati na putu sprovođenja nekih ciljeva. Hoćete li vi „robovati zakonima“?
MILOVIĆ: Oni su to i dokazali. Vođenje bezbjednosnog sektora od strane Ure upravo je dokaz da njima zakoni nijesu smetali. Oni su smjenjivali ljude koji nijesu htjeli Kurtiju da daju pozitivno mišljenje za pristup tajnim podacima. Dvije garniture ljudi su smijenjene da bi on, iz trećeg pokušaja, dobio pristup tajnim podacima.
Za njih nijesu važile nikakve procedure i pravilnici po pitanju zaposlenja u bezbjednosnom sektoru. Ljudi su „sa ulice“ dovođeni bez provjera i bez ikakve profesionalne obrade i zapošljavani u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Upravo Adžićeva rečenica da ne treba da se robuje zakonima je nešto što su oni pretočili u djelo. Nije tada kazao ništa novo, već samo potvrdio ono što svi mi znamo. A interes društva je da se sa takvim praksama prestane. Upravo je to razlog zašto ja govorim o neophodnim promjenama u bezbjednosnom sektoru. Ne vidim razlog zašto mi treba da koristimo od Ure naslijeđeni bezbjednosni sektor, i kadrovski, i politički, i funkcionalno. Vjerujem da Demokrate razumiju da nama to nije prihvatljivo.
Ima li raspoloženja među vašim partnerima iz Demokrata da se to sprovede u djelo?
MILOVIĆ: To će biti sprovedeno u djelo jer je to interes Crne Gore. Vjerujem da će i naše kolege i partneri iz Demokratske Crne Gore stvari sagledati na isti način.
Kazali ste, u prenesenom značenju, da su dovođeni ljudi sa ulice u ANB, bez provjera i nezakonito. O kolikom broju ljudi je riječ?
MILOVIĆ: Više od 50 sigurno, a koliko sam upoznat, moguće između 70 i 80 ljudi je zapošljeno u ANB-u na taj način otkad je Kurti došao u Agenciju, pa do dana njegovog razrješenja. Da bi se ustanovilo precizno koliko ljudi je dovedeno i kako su dovođeni, moraće biti sproveden određeni postupak revizije…
Prethodna vlada donijela je niz nezakonitih odluka, a među njima je bila i smjena direktora Uprave policije Zorana Brđanina, što je pravosnažno i sudski utvrđeno. Kakav je trenutno njegov status?
MILOVIĆ: Upravni sud, koji, da podsjetimo, nije savjetodavna institucija, već ona čije su odluke obavezujuće, je u sporu pune jurisdikcije odlučio po pitanju tužbe Zorana Brđanina. On je sada de facto i de jure ponovo direktor Uprave policije, sviđalo se to meni ili vama, ili bilo kome drugom.
Jednostavno, Vlada Crne Gore to mora da poštuje i da se prema tome odnosi upravo onako kako to od nas očekuju Evropska unija i međunarodni partneri. A to je vladavina prava. Poglavlje 23 je vladavina prava, a to podrazumijeva poštovanje sudskih odluka. Vlada Crne Gore će poštovati sudsku odluku. Rješenje o postavljanju Nikole Terzića na poziciju vršioca dužnosti direktora UP, po sili zakona, automatski se stavlja van snage. Zakon jednostavno mora da se primjenjuje.
Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović više puta je isticao da je neophodno Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) izdvojiti iz Uprave policije. Da li za ovu zamisao GST ima podršku Ministarstva pravde i Vlade?
MILOVIĆ: Apsolutno. Ono što je jasno je da ne tražimo to samo mi. I međunarodni faktor, odnosno ljudi koji prate bezbjednosti sektor sa pozicije međunarodnih adresa, sugerišu konstantno da, po uzoru na neke druge agencije, SPO treba da dobije veći stepen nezavisnosti, da ne bi curile informacije.
Tako bi se izbjeglo da mjere tajnog nadzora, kao i sve druge mjere koje sprovodi SPO, ne idu preko Uprave policije, kako bi se na taj način zaštitile sve akcije, odnosno istrage, koje se sprovode.
Podsjetiću da SPO sada mora preko UP mnoge stvari da radi i tu – osim što se u veoma dugotrajnoj i komplikovanoj proceduri gubi dragocjeno vrijeme neophodno da se zadatak uspješno obavi – se nerijetko dešava i da cure informacije. Ovako, kada SPO dobije svoju nezavisnost i tehničku opremu koju treba, kao i nadležnosti koje treba da dobije kao nezavisna agencija, onda SPO dobija snagu da vodi postupke, a da informacije o tome ne dolaze do desetak lica kroz pravosudni i bezbjednosni sektor. Trenutno, SPO mora da ide i preko suda i preko UP, ministarstava i sl. Dok dođe do implementacije istraga, mjera nadzora i praćenja koje treba da sprovede SPO, u tom lancu je već desetak ljudi saznalo ko se prati, odnosno protiv koga se vodi istraga, a u prošlosti je baš to bilo razlog kompromitacije i neuspjeha važnih istraga.
Mi to moramo drastično da smanjimo. To je jedina poenta. Nikakvo kreiranje novog centra moći, o čemu govori turizmolog Adžić.
Hoće li na čelu SPO ostati Predrag Šuković?
MILOVIĆ: Ne. Predrag Šuković, na osnovu svega što je radio protiv PES-a i njegovog lidera, učešća u aferi ,,Do Kvon“, pa do mnogih afera u kojima je pratio Dritana Abazovića ne može više ostati u bezbjednosnom sektoru.
Abazovićevo i Kovačevo rješenje o oduzimanju imovine stavljeno ad acta
Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću koji su pripremali Abazović i bivši ministar pravde Marko Kovač kritikovan je od predstavnika lokalnog civilnog društva, ali i od eksperata EK u više navrata. Kovač je, sa druge strane, i pored brojnih kritika saopštavao da su od EK dobili pozitivno mišljenje na nacrt i to nakon višemjesečnog skrivanja teksta od crnogorske javnosti. Da li je ovo rješenje, kao takvo, stavljeno ad acta ili smatrate da ga je moguće unaprijediti, s obzirom na to da je u analizi eksperata EK istaknuto da je riječ o hibridnom rješenju koje bi predstavljalo problem u međunarodnoj pravnoj pomoći? Istaknuti predstavnici civilnog društva predlagali su primjenu „italijanskog modela“. Koliko je to, prema Vašem mišljenju, realno?
MILOVIĆ: Što se tiče „antimafija“ zakona, da ga tako zovemo i mi, on će biti rađen po italijanskom modelu i u tom smislu sam potpuno saglasan sa Vanjom Ćalović-Marković (izvršna direktorica MANS-a).
To bi – u najkraćem i najvažnijem – značilo da državne institucije Crne Gore koje se bave tim problemom imaju pravo da, i u građanskom postupku, pitaju odakle nekome automobil od 100.000 ili famoznih 300.000 eura.
Ovog policijskog službenika što je kupio auto od 300.000 eura, i svakog u sličnoj priči, da možemo da pitamo: „Dobar dan. Odakle tebi auto od 300.000?“
Taj zakon će ići zajedno sa formiranjem Specijalnog suda za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina.
Kakva dinamika se može očekivati po pitanju formiranja tog suda?
MILOVIĆ: Možemo ga dobiti brzo. Nakon izmjena Zakona o sudovima dobićemo vrlo brzo taj sud. Plan je i da taj sud bude u staroj zgradi vlade sa SDT-om i SPO-om, kako bi Crna Gora dobila jednu osposobljenu, opremljenu i kompaktnu cjelinu za borbu protiv mafije, jer mi kao društvo niti više imamo vremena da čekamo, niti prava da se igramo. Zato je plan da u Specijalnom sudu rade najbolji od najboljih.
S obzirom na činjenicu da u tužilaštvima na svim nivoima nedostaje tužilaca, da fali petina sudija u sistemu, na koji način planirate da taj sud popunite kadrom?
MILOVIĆ: Izmjenama politike, odnosno pravila ulaska u pravosudni sistem, skraćivanjem rokova za pripravnički, rokova obuke. Obuka sada traje 18 mjeseci, plan je da je svedemo na šest. Pripravnički je 36 mjeseci, plan je da ga svedemo na 24. Da prokrčimo sistem.
To onda znači da ćemo za nekih dvije godine imati kadar?
MILOVIĆ: Tako je, i nekom može da zvuči da je to daleko, ali ako nikada ne počnemo nećemo imati šanse. U međuvremenu, za novi sud, možemo povući ljude iz osnovnih sudova. Drugo, plan je da u prvostepenom postupku sudi sudija pojedinac, da ne sudi tročlano vijeće, kako ne bi jedan predmet uzurpirao troje sudija, dok bismo drugom stepenu i apelaciji imali vijeća kao kontrolni mehanizam.
Na taj način će se prokrčiti sistem. Druga stvar, na jednog sudiju u prvom stepenu da imamo dva savjetnika, pa ćemo kroz nekoliko godina od ta dva savjetnika imati dvoje potencijalnih novih sudija.
Vremenski okviri su katastrofa, ali mi moramo potrošiti dvije godine na ovo što radimo. Dok nasložimo sistem. Ako se strpimo dvije godine i posložimo sistem, dobijamo cirkulaciju koja će trajati decenijama. Treba nam „grejs period“ od dvije godine da ga dovedemo u red i da bude potpuno funkcionalan.
Puni veting bi značio kolaps sistema
Bilo je mnogo priče o vetingu u posljednje vrijeme, kakav je Vaš stav o tome?
MILOVIĆ: Na ovako mali broj sudija i tužilaca, ukoliko bi sproveli puni veting, došlo bi do potpunog kolapsa sistema. Kao što se desilo u Albaniji. Ono što može da se uradi je da se sprovede fazni veting prema rukovodećim funkcijama. Moramo biti fer pa za tu ideju pohvaliti bivšeg ministra pravde.
Dakle, nikako „po dubini“ dok ne postavimo za dvije godine sistem kako treba. Onda možemo da krenemo sa vetingom i da vidimo možda sa ustavnim sistemom reizbora. Kada prokrčimo sistem, onda možemo da ga mijenjamo. Ne možemo da mijenjamo sistem, a sistem spava.
Neophodna promjena strukture TS-a, uvesti nestalan status tužilaca u SDT-u
Pominjali ste izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu. Prethodne su usvojene mimo nekih preporuka Venecijanske komisije. Koje su ključne stavke na koje će se odnositi najavljene izmjene tog, ali i Zakona o SDT?
MILOVIĆ: Ključna stvar je da je potrebno promijeniti strukturu Tužilačkog savjeta. Trenutno iz reda uglednih pravnika u TS-u imamo četiri advokata. To je previše.
O tome će se svakako razgovarati na radnoj grupi za pripremu izmjena zakona, ali neke ideje koje su trenutno u opticaju su da npr. Advokatska komora ima jednog predstavnika i da, eventualno, ukoliko advokat želi da bude član Tužilačkog savjeta mora zamrznuti svoje djelovanje tokom mandata, kako bi se izbjegao konflikt interesa.
Kada je riječ o SDT-u, razmišlja se u pravcu da GST može da vraća i povlači tužioce. Da se uvede nestalan status tužilaca u SDT, da svaki novi glavni specijalni tužilac može da u cilju efikasnosti svog rada formira svoj tim, da može da vrati prethodne i izabere nove.
Ili da se uvede neki miks model u kojem bi imali npr. pet stalnih tužilaca zbog institucionalne memorije, i deset koje novi GST može dovesti kao svoj tim.
Abazovićev sukob sa Novovićem počeo kada su njegovi interesi postali predmet istrage
Na posljednjoj sjednici Tužilačkog savjeta smo čuli da je vlada Dritana Abazovića, po pitanju preseljenja SDT-a i SPO-a u staru zgradu Vlade u Podgorici, u godinu i po donijela tri zaključka koji su u kontradiktornosti jedan sa drugim, a da se ništa konkretno nije uradilo u toj stvari.
MILOVIĆ: To je upravo jedan od dokaza da je Dritan Abazović fingirao podršku SDT-u i da je protiv GST Novovića radio sve što je radio do sada, jer ne može da mu oprosti hapšenje Rada Miloševića.
Sukob Dritana Abazovića sa GST-om počinje od dana kad je uhapšen Rade Milošević, jer su tada Abazovićevi interesi postali predmet istrage SDT-a. Dodatno, Abazovićev animozitet prema Novoviću je eskalirao nakon aktiviranja afere „Do Kvon“, pošto gospodin Novović nije uhapsio Milojka Spajića, kako je to bivši premijer želio.
Mi smo u procesu formiranja radne grupe koja će se baviti isključivo preseljenjem SDT-a i SPO-a u zgradu stare vlade kako bi se cio taj proces konačno odvio do kraja i kako bi rezultirao svim potrebnim uslovima za rad SDT.
Do Kvon će biti izručen gdje treba
U jednom stranom mediju je objavljena informacija da je već donešena odluka da se takozvani kralj kriptovaluta Hjong Do Kvon, kojeg potražuju i južnokorejske i američke vlasti, izruči Sjedinjenim Američkim Državama. Da li je ta informacija tačna?
MILOVIĆ: Mogu samo da potvrdim da čekamo okončanje postupka po žalbi. Čim sud donese drugostepenu odluku, odnosno kada dobijemo informacije i kompletan predmet od suda, donijećemo odmah odluku. Do Kvon će tada, u skladu sa zakonom, biti izručen gdje treba.
Foto: Printscreen RTCG
