Evropska komisija (EK) poručila je da je potreban brz napredak Crne Gore u izradi izmjena zakonodavstva o finansiranju političkih partija, kako bi njen izvještaj članicama EU kojim bi se otvorio put za zatvaranje nekih pregovaračkih poglavlja bio “ubjedljiv”.
“To bi dalo važan zamah procesu pristupanja i omogućilo Evropskoj komisiji da u predstojećem periodu državama članicama predstavi ubjedljiv izvještaj o ocjeni ispunjenosti privremenih mjerila za vladavinu prava (IBAR)”, saopšteno je prekjuče na X nalogu Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.
Delegacija EU je pomenula u ovom kontekstu i izbor predsjednika Vrhovnog suda.
Očigledno je da Delegacija EU zahtijeva da skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu kao prioritet u svom radu stavi Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Funkcionisanje Odbora je pod znakom pitanja jer je Demokratska partija socijalista zaprijetila da će ga napustiti ako Vlada pošalje prinudnu upravu u Šavnik, u kome još nisu završeni izbori iz oktobra 2022. godine. Na politički dijalog o situaciji u Šavniku u ponedjeljak, pozvao je nedavno kopredsjedavajući Odbora Vasilije Čarapić (PES).
Crnogorske vlasti treba da do kraja aprila ispune niz privremenih mjerila, među kojima su i izmjene zakona u oblasti pravosuđa, medija i donošenje strategija u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Za poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) ima ukupno 83 privremena mjerila, od čega je, prema nedavnim neformalnim procjenama Evropske komisije, neispunjeno 31.
Prema novoj metodologiji pristupanja iz 2020, koju je prihvatila Crna Gora, ako se ne ispune prelazna mjerila za ključna poglavlja 23 i 24, nijedno drugo poglavlje neće moći da se zatvori. Crna Gora sa EU pregovora od 2012. godine i za taj period otvorila je sva 33 poglavlja, a privremeno zatvorila samo tri. Izvori “Vijesti” iz Vlade i diplomatski krugova tvrde da će EK Crnoj Gori “progledati kroz prste” ako ne ispuni sva mjerila.
Moguće je da javno pominjanje brze izrade zakonodavstva o finansiranju partija i izbor predsjednika Vrhovnog suda, predstavlja uslov bez koga se ne može dobiti pozitivan IBAR, rekao je “Vijestima” sagovornik uključen u proces pregovora.
U izvještaju EK za 2023. godinu piše da Crna Gora i dalje nije unaprijedila pravni okvir koji reguliše finansiranje političkih partija, dijelom zbog nedostatka volje političkih partija zastupljenih u samom parlamentu.
“Nije ostvaren nikakav napredak… u rješavanju ključnih pitanja koja se odnose na reformu izbornog zakonodavstva, birački spisak, finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja, registre prebivališta, kodeks etike izbornih kampanja, te prijedloge za jačanje profesionalizma i transparentnosti rada Državne izborne komisije (DIK) i Agencije za borbu protiv korupcije (ABK). U nedostatku sveobuhvatne reforme, DIK je sproveo poboljšanja u oblastima koje su u njegovoj isključivoj nadležnosti i povećao ukupnu transparentnost svog rada. Međutim, politizacija DIK-a sprečava ga da obavlja ulogu nezavisnog tijela za upravljanje izborima.
Navodi se da nije ostvaren nikakav napredak u ispunjavanju preporuka Kancelarije za demokratske Institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).
Preporuke ODIHR-a kada je u pitanju finansiranje izbornih kampanja su da treba razmotriti preispitivanje ograničenja troškova kampanje i iznosa javnog finansiranja, kako bi se spriječila prekomjerna potrošnja sa potencijalnim neprimjerenim uticajem na birače i poboljšale jednake mogućnosti kampanje.
“Kako bi se povećalo učešće žena u političkom životu, treba ojačati i sprovesti partijsko trošenje javnih sredstava namijenjenih njihovim ženskim organizacijama, a u slučaju nepoštovanja propisa primijeniti sankcije”, je takođe preporuka ODIHR-a.
Kako bi se povećala transparentnost, preporuka je da zakon treba propisati da se donacije iznad određenog (niskog) iznosa daju samo bankovnim transferom. Prpeporuka je i da Zakonom treba propisati da je Agencija za sprečavanje korupcije dužna da objavi izvještaje o finansiranju kampanje odmah po prijemu i na lako dostupan način, jednostavan za korisnika.
“Treba preduzeti mjere da se Agencija za sprečavanje korupcije osposobi da identifikuje donacije koje su dali javni izvođači, uključujući unakrsnu provjeru donatora u odnosu na digitalnu bazu podataka javnih izvođača”.
Preporuka ODIHR-a je i da praćenje troškova kampanje treba da počne od raspisivanja izbora i treba da uključi sve oblike kampanje, uključujući kampanje i Google Ads oglase, kao i druge važne platforme, koliko je to moguće. Takođe preporučuju i da Zakon treba da propiše efikasne, srazmjerne i odvraćajuće sankcije za kampanju treće strane i djelotvoran mehanizam za sprovođenje, uključujući prekid nezakonite aktivnosti kampanje i uklanjanje materijala za kampanju.
Te preporuke su posljednji put izrečene u završnom izvještaju ODIHR-a nakon vanrednih parlamentarnih izbora 11. juna prošle godine.
Zakon bez mjera za kažnjavanje kršenja pravila finansiranja partija
“Sadašnji pravni okvir ne predviđa efikasne mjere zaštite i kazne za zaobilaženje pravila, što ograničava efikasan nadzor. Ostvaren je ograničen napredak u izmjeni pravila o obračunu i izvještavanju o donacijama u naturi, u skladu sa preporukama Savjeta Evrope i usklađivanju obrasca godišnjeg finansijskog izvještavanja sa najboljom računovodstvenom praksom, koji je bio na čekanju od 2014. godine”, piše u izvještaju EK za Crnu Goru za prošlu godinu.
Komisija je navela da organizacije civilnog društva kritikuju nedostatak napretka u reviziji zakonskog okvira za borbu protiv korupcije u finansiranju političkih partija:
“Konkretno, Zakon o izboru odbornika i poslanika nije mijenjan i mora biti usklađen sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja”.
Foto: Vijesti/Boris Pejović
