Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, je u „Argumentima“ kazao da već mjesecima ozbiljno radi na istraživanju i dokumentovanju kriminala i zloupotreba nikšićkog biznismena Brana Mićunovića
„Dajem riječ da ću podnijeti krivičnu prijavu i preduzet procesnu incijativu oko zloupotreba koje je počinio on i njegova firma. Tu ćete da vidite kako su i funkcioneri 43. vlade, ne samo išli kanabe kod njega, već mu i omogućavali da vrši zloupotrebe. Vrlo konkretne dokaze imam i iznijeću ih u javnost. Borim se i protiv njega i protiv svih koji se bavi zloupotrebama. Nekad treba vremena, ali istina će izaći na vidjelo“, rekao je Koprivica.
Dodao je da je Mićunović oktobru prošle godine, nakon serija zloupotreba u jednom kazinu, dobio ponovo koncesiju od 43. vlade.
Koprivica je kazao da je Zakon o sprječavanju korupcije osnov za prevenciju korupcije.
Radna grupa je, kako je kazao, završila rad, a na unaređenju teksta pomagali su eksperti.
„Nacrt zakona donosi osnovne novine i on će biti na javnoj raspravi. To nije završena priča, nastavlja se možda još dinamičniji radi“, poručio je Koprivica u emisiji „Argumenti“.
Jedna od značajnijih novina je, dodao je Koprivica, definisanje ugrožavanja javnog interesa i postojanje korupcije, kreirani su i novi kanali prijavljivanja korupcije, set izmjena se tiče rada Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), poboljšavanje efikasnosti prekšrajnih postpaka, zatim detalji koji se tiču zviždača…
„Postoji ideja i da se donosi leks specijalis što se tiče zviždača i za to ima osnova“, istakao je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.
Na pitanje da li je ASK najvažnija karika u borbi protiv korupcije, Koprivica je odgovorio:
„Direktorica ASK-a je najavila i određene postupke protiv mene… Ne smatram da je svaki službenik tamo upitan, ali nijesam vidio još to pravno sredstvo koje je ona uložila protiv mene. Predsjedniku Skupštine sam podnio inicijativu za pokretanje postupka za izbor novog Savjeta ASK, predjsednik je iskazao pozitivan stav i vjerujem da se pokazala zrelost političke institucije, te da će biti izabran nepristrasan Savjet ASK, koji će dovesti do svih promjena koje su potrebne.“
Na nama je, dodao je on, da stvorimo efikasan zakonodavni okvir.
Poslanik GP URA, Filip Adžić, pohvalio je rješenja koja je istakao Koprivica i istakao da će podrđati sve nove alate protiv korupcije.
„Mislim da naše intitucije u ovom kapacitetu ne mogu sprovoditi u potpunosti ove zakone i da se bore sa korupcijom. Nikad mi nijesmo kritikovali imenovanja jer je neko pripadao nekoj partiji ili opciji, već smo bili protiv imenovanja koji su obilježili period 30-godišnje vladavine“, kazao je on.
Adžić je istakao da današnja imenovanja iz redova DPS-a šalju lošu poruku građanima.
„Hoće li novim zakonskim rješenjima biti popravlje rad ASK, ne znam, ali zavisiće od politike i ljudi koji će se izabrati da vode tu instituciju“, dodao je poslanik GP URA.
Ocijenio je da je tokom prošle godine ostvaren napredak, ali da ASK nije ostvario svoju svrhu.
Poslanik DNP Milun Zogović ističe da preduslovi tek treba da se postave kako bi se borilo protiv korupcije.
„Na prodaju je bila istorija, religija, obrazovanje mladih, a mi svjedoci kako se korupcija 30 godina usavršavala, sa čim odgovorna država treba da se uhvati u koštac. Neophodno je da postavimo istitucije na svoje noge i da one rade u skladu sa svojim ovlašćenjima. Državnim institucijama treba da damo odgovarajuće instrumente kako bi bili efikasni“, istakao je Zogović.
Dodao je da ASK često naziva „Agencija protiv sprečavanja korupcije“.
„Nemamo deblokirajući mehanizam za ovu situaciju koja nas je zadesila – da od jula 2023. nemamo Savjet ASK. Što s etiče zviždača, saglasan sam sa Koprivicom, to treba rješavati leks specijalisom“, rekao je poslanik DNP-a.
Koprivica je naglasio da je ključno pitanje je koje su institucije osposobljene da sprovedu postupke.
„Predmeti o organizovanom kriminalu od potvrrđivanja optužnice do pokretanja ročišta prolazi 19 mjesci, u predmetima visoke korupcije od potvrrđivanja optužnice do pokretanja ročišta prolazi 28,6 mjeseci. To vam govori koliko su neefikasni postupci i koliko nije djelotvoran mehanizam pravne države. Mopramo da osposobimo institucije i uvedemo red“, poručio je on.
Podsjetio je i da OEBS ukazuje na male kazne.
„Imate i sudije koje dopuštaju zloupotrebe postupka, koje dopuštaju da advokati preuzmu suđenje… Ali, imamo snažnu reformsku volju i cilj za izgradnju čvrstog i normativnog i institucionalnog okvira za borbu protiv organizovanog kriminala“, dodao je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.
Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine zavisi i od rada i kvaliteta državnih organa, pouzdanosti evidencija i mogućnosti za međunarodnu i policijsku saradnju.
„U prethodnom periodu nijesmo mnogo uradili na jačanju institucija. U Izvještaju OEBS-a se navodi da od 2021. do 2023. Specijalno tužilaštvo nije adekvatno povezano sa svim relevantnim bazama podataka koje su od značaja za finansijske istrage. Stvari se pomjeraju sa mrtve tačke, treba podržati institucije i podržati njihov nepristrasan i neselektivan rad“, rekao je Koprivica u „Argumentima“.
Adžić je istakao da je proces formiranja anti-mafija zakona traje od 2019. godine.
„Mi smo pokazali spremnost, rekli da svako da svoje rješenje i godinu dana nijesmo imali nijedno slovo novog zakonskog rješenja. Upravo u tom periodu, po nekim grubim proačunima, država je izgubila oko 25 miliona eura, koliko je do sada moglo biti oduzeto, Dao se veliki vremenski prostor ljudima koji su se bavili nezakonitim aktivnostima da sakriju svoju imovinu“, kazao je poslanik GP URA.
Naglasio je da ostavlja građanima da procijene kome je bilo i interesu da se ovo zakonsko rješenje ne donese.
Zogović je kazao da je pristalica novog zakona, a ne izmjena i dopuna postojećeg.
„Imamo problem sa nedosljednim sprovođenjem zakonskih normi, a i dalje se borimo sa opstrukcionim monopolima bivšeg režima u gotovo svim institucijama“, istakao je on.
Cilj je, dodao je poslanik DNP-a, da se građanima vrati ono što je opljačkano posljednjih 30 godina.
„Da bi Crna Gora dobila IBAR, moraće neko da dobije lisice. Moramo imati mjerljive rezultate“, zaključio je Zogović.
Foto: RTNK
