Danas je održana sjednica Ustavnog odbora. Na dnevnom redu je bilo konsultativno saslušanje predsjednika Ustavnog suda Crne Gore Milorada Gogića i ministra pravde Andreja Milovića koji su na sjednici.
Razlog saslušanja je inicijativa za izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”, br.2/18, 34/19,8/21), koju je predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, Milorad Gogić dostavio Odboru.
Sjednicu ste mogli pratiti uživo na Portalu RTNK:
Od 55 službeničkih mjesta u Ustavnom sudu su popunjena 32, a to je nedovoljno za Ustavom utvrđene nadležnosti i veliki priliv predmeta, kazao je predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Milorad Gogić.
Gogić je na konsultativnom saslušanju na Ustavnom odboru kazao da je cjelokupni sastav Ustavnom suda jednoglasno podržao inicijativu za izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima kojim je predviđeno da taj sud sam bira svoje kadrove, odnosno službu.
Ukoliko bi, kako je rekao, Ustavni sud dobio nedostajući kadar za godinu-dvije riješili bi sve predmeta i bili ponos države u dijelu funkcionalnosti, ažurnosti i kvaliteta odluka.
– Znate da se kadrovi biraju putem Uprave za kadrove koji je vladin organ, a da je Ustavni sud nezavistan i samostalan. Mi u Ustavnom sudu imamo 32 državna službenika, a to je nedovoljno za Ustavom utvrđenih nadležnosti i veliki priliv predmeta. Od 55 službeničkih mjesta, koja su predviđena Pravilnikom o sistematizaciji, imamo nepopunjena 23 radna mjesta, što je 58 odsto i otežava i usložnjava rad na ustavno-sudskim predmetima. Nedostatak kadra se posebno manifestuje na rad odjeljenja koja se bave najsloženijim predmetima – kazao je Gogić predm Ustavnim odborom.
On je kazao da je Ustavni sud u 2021. godini Ustavni sud primio 1.344 predmeta po svim nadležnostima.
– Od njih 1.220 je bilo ustavnih žalbi. Mi smo u 2021. godini kada smo bili u krnjem sastavu riješili smo više od priliva 1.498. U 2022. Ustavni sud je primio 1.107 predmeta od čega 104 ustavnih žalbi, a riješili smo 1.652 predmeta. Ogromna razlika je između prijema i riješenih predmeta, a tada smo u jednom periodu imali troje sudija. U 2023. godini primili smo 1.274 predmeta, a riješili 1.646 predmeta, od čega je bilo 1.549 ustavnih žalbi – saopštio je Gogić.
Na današnji dan, kaže Gogić, Ustavni sud ima 2.578 predmeta, od čega 2.254 ustavnih žalbi.
– Tu su najveći problem 153 predmeta iz oblasti apstraktne kontrole normative, a imamo dva savjetnika, od kojih je jedan na bolovanju – istakao je Gogić.
Gogić je upozorio i da nemaju ni prostorne kapacitete za rad, ističući da su ugroženi od vremenskih nepogoda.
– Naše prostorije su u većem dijelu neadekvatne za boravak, a kamoli za funkcionisanje i rad. Mogu reći da Ustavni sud radi u prostoru koji nije državna imovina – jeste jedan dio, ali jedan dio je vraćen porodici poslanika i moga druga Slavena Radunovića. Znači mi smo podstanari – naglasio je Gogić.
Gogić je rekao da Ustavni sud ima problem i sa budžetom.
– Suštinski imamo limit budžetski od strane Ministarstva finansija i suštinski do sada nisu uvažavani naši razlozi i stvarne potrebe. Mislim da je nezavisnost i samostalnost Ustavnog suda parekselans pitanje samostalnog budžeta. Kad zavisite od Vlade i odlučujete o njenim predmetima, onda baš i niste samostalni u mjeri u kojoj bi trebalo da budete samostalni – istakao je Gogić.
Milović: Podići ljestvicu za odlazak u penziju
Ministar pravde Andrej Milović kazao je da postoji opravdanje za inicijativu Ustavnog suda.
– Ministarstvo pravde prepoznaje Ustavni sud kao poseban organ koji posjeduje ustavno.pravno funkciju čuvara ustavnosti i zakonitosti, ustavnih prava i sloboda. U tom smislu razumije značaj inicijative i moguće probleme sa kojima se susrijeće Ustavni sud prilikom zapošljavanja.Kada su u pitanju izuzeci od sprovođenja postupka zapošljavanja kroz procedure nadležnog organa Uprave za kdrove, u konkretnom slučaju Uprave za ljudske resurse kroz zakonsko rješenje vć je prepoznat izuzetak kada je u pitanju popunjavanje radnih mjesta u službi Skupštine Crne Gore, gdje se kroz sprovođenje postupka zapošljavanja ne prepoznaje nadležnost organa za upravljanje ljudskim resursima. Ovo znači da nije nemoguće izmijeniti zakonsko rješenje u pogledu prepoznavanja izuzetaka i kada je u pitanju Ustavni sud – rekao je Milović.
Potrebno je, ističe on, uvažiti činjenicu da nadležnosti i ovlašćena Ustavnog suda proizilaze neposredno iz Ustava i čine ga najvišim organa ustavnog jemstva.
– Na poseban značaj suda ukazuje činjenica da Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i o uočenim pojavama obavještava Skupštinu, što može biti dodatan razlog za opravdanje inicijative. Ipak, kako je Zakon o državnim službenicima i namještenicima u nadležnosti Ministarstva javne uprave, neophodno je dobiti mišljenje na inicijativu od resornog Ministarstva – naglasio je Milović.
Milović je rekao da Ustavnom sudu treba da se obezbijede uslovi da bi obavljao funkciju u punom kapacitetu.
– Mi od njih tražimo nemoguće, prvo im damo nedovoljno sredstava, uslove u kojima rade nikome ne pada na pamet da promijene, a onda od njih tražimo rezultate i govorimo da spavaju – naglasio je Milović.
On je poručio da će Ministarstvo pravde prilikom razmatranja politika infrastrukture, ozbiljno pozabaviti time da Ustavni sud dobije lokaciju gdje će graditi zgradu.
– Vjerujem da ćemo uz pomoć donatora i međunarodnih partnera obezbijediti sredstva da to što prije krene. Imaju dvije lokacije kod mosta Milenijum, tu je predviđena bila zgrada za Državno tužilaštvo. Ali s obzirom da e zgrada državnog tužilaštva biti u pravosudnom kvartu na Zabjelu, ta parcela će moći da se da Ustavnom sudu i da Ministarstvo pravde i Vlada pomognu oko projektne dokumentacije i pronaženju partnera da se krene sa nule. Vjerujem da tu zgradu možemo dobiti za pet do sedam godina – kazao je Milović.
Smatra i da hitno treba promijeniti zakonsko rješenje koji se odnosi na odlazak u penziju sudija Ustavnog suda i dijelom Vrhovnog suda.
– Ukoliko nismo spremni da podignemo tu ljestvicu svim sudijama, morali bi podići ljestvicu sudijama Ustavnog i Vrhovnog suda zato što sa 65 godina nije dobro da oni idu u penziju – ocijenio je Milović.
foto:Skupština CG
