U holu Nikšićkog pozorišta otvorena je izložba fotografija i dokumenta „Povratak: Priča koja traje“ autorke Jasmine Tutunović – Trifunov, više kustoskinje – istoričarke u Muzeju žrtava genocida Beograd. Ta ustanova i Nikšićki muzej izložbu su organizivali povodom 22. aprila, Nacionalnog dana sjećanja Republike Srbije na žrtve genocida i Dana Muzeja žrtava genocida.
Postavka beogradskog Muzeja žrtava genocida „Povratak, priča koja traje” fotografijama i dokumentima, veoma potresno, svjedoči o sudbini srpske djece sa Kozare i Potkozarja, u periodu Drugog svjetskog rata i njihovoj potrazi za svojim identitetom.
Izložbu je otvorio Marko Kovačevič, predsjednik Opštine Nikšić, koji je pročitao dvije pjesme Vitomira Vita Nikolića posvećene srpskom stradanju u sistemu koncentracionih logora i ukazao na važnost kulture sjećanja.
Izrazivši veliko zadovoljstvo ostvarenom saradnjom Opštine i Muzejom genocida iz Beograda, Kovačević je rekao da država Crna Gora još uvijek nije smogla snage da obilježi ovakav događaj jer za to ne postoji društveni konsenzus.
„Nikšić je prošle godine postao jedan od rijetkih gradova koji ima ulicu Jasenovačkih žrtava i to je kultura sjećanja koju želimo da baštinimo kako bismo poslali poruku da se nešto tako više nikada ne smije ponoviti, i da u tim situacijama, kojih će vjerovatno biti u budućnosti, uvijek treba da se rukovodimo onom divnom mišlju Dostojevskog da ’čitav svijet ne vrijedi suze jednog djeteta’. Ako budemo imali pred sobom tu misao i ako se sjetimo ove naše djece koja su imala takvu sudbinu, gdje su stradale njihove porodice, vršnjaci, a oni ostali bez sjećanja, uspomena i saznanja ko su i šta su i od koga potiču – onda smatram da niko od nas neće ni u jednoj prilici učiniti pogrešan potez u tom smislu“, kazao je Kovačević.
Kovačević je podsjetio na težnju prethodnih vlasti usmjerenu na brisanje kulture, zatiranje sjećanja i tradicije jednog naroda, i dodao da mu je drago što je narod u Crnoj Gori prepoznao i spriječio tu namjeru.
„Mi moramo taj duh uvijek prepoznati kod onih koji djeluju protiv nas i nikada ne smijemo da mu dozvolimo da se on ponovo probudi i razgoropadi. Sva ta iskušenja i pritiske mi smo izdržali, ali na miran i dostojanstven način, tako da nikome put ne natrunimo, a kamoli da se neko dijete zbog toga zaplače“, zaključio je Kovačević.
Postavku na 12 panela čine dokumenta, pisma i fotografije zatvorene djece. Iz krvavih kazamata Diana Budisavljević, humanitarka austijskog porijekla, spasila je 12.000 djeca, uglavnom srpske, sa prostora Korduna i Kozare.
Postavka „Povratak: Priča koja traje“ proizvod je višegodišnjeg istraživanja zaposlenih u Muzeju žrtava genocida i prva je izložba koju je, taj Muzej posvetio najranjivijoj katagoriji genocida – djeci. Izložba pripovijeda o nepokolebljivosti i dosljednosti preživjele djece, danas odraslih ljudi, da osam decenija od velike Kozaračke tragedije, pronađu svoje porodice.
Izložba „Povratak: Priča koja traje“ organizovana je u okviru saradnje beogradskog i nikšičkog muzeja, a u holu Nikšičkog pozorišta biće otvorena mjesec dana.
Jovan Džodžo
Foto: Opština Nikšić
Video: RTNK
