Odluka i obrazloženje umjetničkog direktora Nikšićkog pozorišta Janka Jelića o nezainteresovanosti za ponudu izvođenja predstave „IzloŽene“, u kojoj se rasvjetljava tema rodne ravnopravnosti i nasilja nad ženama, zabrinjavajuća je i neprihvatljiva sa stanovišta zaštite ljudskih prava i sloboda, posebno podataka o nasilju nad ženama, saopštio je danas Kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman).
„Ne ulazeći u umjetničku procjenu sadržaja navedene predstave, za šta svakako nemamo nadležnost, ovo reagovanje upućujemo zbog argumentacije direktora pozorišta u vezi sa temom diskriminacije, kojom se institucija bavi u kontinuitetu, jer je to dio našeg mandata“, ističe se u saopštenju.
Umjetinički direktor Nikšićkog pozorišta Janko Jelić saopštio je da mu je tema o ženskoj obespravljenosti „izlizana“, te da misli da „žene diskriminšu“.
On je to poručio u mejlu koji je uputio Nezavisnoj teatarskoj sceni Bunt, koja izvodi predstavu „IzloŽene“.
Iz Kancelarije Ombudsmana su poručili da tema diskriminacija nad ženama nije „izlizana“, dok god imamo sljedeće podatke koje su nadležni organi dostavili Zaštitniku, (za potrebe pripreme Godišnjeg izvještaja o radu):
- Prema podacima Sudskog savjeta, u 2023. godini za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u radu su bila 443 predmeta, (253 osuđujuće presude);
- Prema podacima Osnovnog državnog tužilaštva Podgorica, u prošloj godini u radu je bilo 128 prijava za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici;
- Prema Godišnjem izvještaju o radu sudova za prekršaje na predmetima iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici za 2023. godinu, proizilazi da su sudovi za prekršaje u toku 2023. godine imali u radu 2.311 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (predmeti riješeni na način: 451 novčana kazni; 155 kazni zatvora; 351 uslovna osuda; 108 opomena; 19 vaspitnih mjera; u 18 predmeta je odbačen zahtjev; u 72 predmeta je obustavljen postupak, u 331 predmet je donijeta oslobađajuća odluka, dok je 77 predmeta riješeno na drugi način;
- U 2023. godini Viši sud za prekršaje Crne Gore je imao u radu 129 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici,
Iz Kancelarije Ombudsmana naveli još zapažanja i ocjena iz prakse Zaštitnika, zbog kojih kako su kazali, nažalost, ova tema još ne može biti „izlizana“.
„Naime, žene u crnogorskom društvu još uvijek se suočavaju sa izazovima nejednakosti, odnosno dostizanjem ravnopravnosti u svim sferama društvenog i političkog života. Žene su i dalje u grupi onih koji su u najizraženijem riziku od diskriminacije, uz osobe sa invaliditetom, građane slabog imovnog stanja, Rome i Egipćane, LGBTQ zajednicu, one koji žive u nerazvijenim i ruralnim područjima. Rizik od siromaštva za žene praćen je dugotrajnom nižom stopom zaposlenosti, razlikom u nivou zarada i dominacijom muškaraca u preduzetničkoj aktivnosti. Rodni balans i dalje nije postignut u mnogim oblastima, kao što su političko djelovanje, administrativno rukovođenje, obrazovanje na najvišem nivou, zdravstveni sistem i sl. Nužne su odlučnije intervencije u pogledu statusa i prava žena na tržištu rada, (zaštita na radu, zaštita materinstva, olakšice majki koje se staraju o djeci sa posebnim razvojnim potrebama). Posebno težak položaj imaju žena koje pripadaju ranjivim grupama, kao što su osobe sa invaliditetom, starije osobe, žene u stanju socijalne potrebe, Romkinje, samohrane majke, žrtve nasilja kao i žene iz seoskih područja i pripadnice LGBT populacije. U kontinuitetu upozoravamo i na rastuće prisustvo mizoginog, seksističkog i govora mržnje prema ženama, posebno u onlajn sferi, kojima se grubo vrijeđa dostojanstvo žene. Sva ova pitanja i problemi spadaju takođe u domen zaštite od diskriminacije“, piše u saopštenju Kancelarije Ombudsmana.
U saopštenju se navodi da unaprjeđenje prava i položaja žena podrazumijeva dostizanje stvarne ekonomske, političke i socijalne ravnopravnost sa muškarcima, razbijanje stereotipnog ponašanja i rodnih predrasuda.
„S tim u vezi i umjetnost je uvijek bila moćan alat u borbi za pozitivne društvene promjene, a kao takva svakako je neodvojiva od vrijednosti ljudskih prava i sloboda. Pozorište treba smatrati i očuvati mjestom koje slobodi izražavanja, dijalogu i umjetnosti daje život, bez stega i predrasuda, a na rukovodstvu je da tu slobodu ničim ne naruši i neopravdano ne ograniči, zbog ličnih stavova o tematici predstave. Zaštitnik zaključuje da bi umjesto odbijanja izvođenja predstave, uz obrazloženje da ‘žene diskriminišu’, primat trebalo dati istini, objektivnim pokazateljima i sumornoj stvarnosti kada su žene žrtve nasilja u pitanju. To je najbolji put da se pozorištu vrati mjesto koje mu pripada“, zaključuje se u saopštenju.
foto: Zaštitnik ljudskih prava i sloboda
