„Stava sam da ne treba dozvoliti isplatu bonusa ni u jednoj kompaniji koja je pod okriljem Ministarstva saobraćaja i pomorstva“, kazao je resorni ministar, Filip Radulović u razgovoru za Gradski portal.
Radulović ističe da je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva nepromijenjenog stava kada su u pitanju isplate bonusa za organe upravljanja u državnim kompanijama.
“Ja sam osujetio namjeru odbora direktora brodarskih kompanija da isplate sebi bonuse jer smatram da je to neprihvatljivo kada se ima u vidu situacija u kojoj se oba privredna društva nalaze. Crnogorska plovidba neće moći da iz sopstvenih sredstava izvrši otplatu julske rate kredita prema “EXIM” banci, a pored toga ima obavezu da izvrši povraćaj višemilionskog iznosa u Državni budžet po osnovu neusklađene državne pomoći. Cijenimo da je neprimjereno da članovi Odbora direktora smatraju da im u ovakvim okolnostima, u kojima je upitna i održivost kompanija kojima rukovode, donose ili predlažu donošenje odluka kojima će biti nagrađeni. Dakle, rukovodeći se istim principom kao u slučaju isplate bonusa u AD “Barska plovidba”, Ministarstvo neće podržati ni u ovom slučaju bilo kakav vid nagrade za članove Odbora direktora. Stava sam da ne treba dozvoliti isplatu bonusa ni u jednoj kompaniji koja je pod okriljem Ministarstva saobraćaja i pomorstva “, poručio je Radulović.
Pokrenuta procedura spajanja dvije željezničke kompanije
Upozorava na loše stanje u željezničkim kompanijama, navodeći da je odmah reagovao i da su počeli da rješavaju probleme. Ministarstvo je, kako kaže, krenulo u proceduru spajanja dvije željezničke kompanije, Održavanje željezničkih voznih sredstava i Željezničkog prevoza Crne Gore.
“Na taj način je izbjegnut stečaj u OŽVS i sačuvana su radna mjesta. Namjera nam je da napravimo jedno preduzeće koje će biti efikasno i finansijski održivo od kojeg će korist imati država ali i svi građani. Objedinjavanjem ova dva preduzeća smanjiće se i troškovi – nećemo imati više dupli Odbor direktora i dupli menadžment. Da je ovo najbolje rješenje pokazale su analize koje su rađene u proteklom periodu. U analizi koju je uradio Ekonomski fakultet u Podgorici, ali i u onoj koju su radili konsultanti iz Evropske unije piše da je stečaj u Održavanju željezničkih voznih sredstava jedino moguće izbjeći spajanjem dvije kompanije “, kazao je Radulović.
Početak radova na dionici auto-puta Mateševo – Andrijevica moguć do kraja 2024.
Ministar navodi da je u toku priprema tenderske dokumentacije, tehničke i ugovorne, nakon čega će Monteput raspisati javni poziv za izbor izvođača radova, koji će biti zadužen za izradu glavnog projekta i za izvođenje radova na dionici Mateševo-Andrijevica.
“U toku je priprema tenderske dokumentacije (tehničke i ugovorne), nakon čega će Monteput raspisati javni poziv za izbor izvođača radova, koji će biti zadužen za izradu glavnog projekta i za izvođenje radova na dionici Mateševo-Andrijevica. Planirano je da se javnim pozivom definiše rok za završetak glavnog projekta i izvođenja radova od pet godina. Ukoliko ne bude žalbi na postupak izbora najpovoljnijeg izvođača radova, za očekivati je da se sa izradom glavnog projekta i otpočinjanjem izvođenja pripremnih radova započne do kraja 2024. godine”, kazao je Radulović.
Početku radova, pored izbora izvođača radova, kako kaže, prethodi niz aktivnosti kao i postupak ekspropijacije.
“Vlada Crne Gore je u februaru ove godine donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za dionicu Mateševo-Andrijevica, čime je stvoren osnov da se započne sa postupkom ekspropijacije u cilju da se isti okonča do početka radova. Procijenjena vrijednost radova na dionici Mateševo- Andrijevica iznosi 588 miliona eura sa PDV-om”, istakao je Radulović.
Podsjeća da je, kada je u pitanju dionica Andrijevica – Boljare, javni poziv za izradu Idejnog projekta za dionicu Andrijevica – Berane – Boljare, raspisan 31. januara ove godine sa rokom predaje ponuda do 18. marta.
“Tenderskom dokumentacijom definisan je maksimalni rok za završetak izrade idejnog projekta od 14 mjeseci, pa je za očekivati da u drugoj polovini 2025. godine imamo osnov za raspisivanje javnog poziva za izvođenje radova i početak radova na ovoj dionici”, naveo je Radulović.
U 2024. raspisivanje tendera za izradu Idejnog projekta Jadransko-jonskog auto-puta
U ovoj godini planirano je raspisivanje tendera za izradu Idejnog projekta Jadransko-jonskog auto-puta, odnosno nakon završetka izrade Idejnog rješenja ukrštanja auto-puta Bar- Boljare sa Jadransko-jonskim auto-putem i brzom saobraćajnicom i njegove revizije, a što se, kaže Radulović, očekuje da bude završeno do jula ove godine.
“Jadransko-jonski auto-put je jedan od značajnijih projekata iz oblasti putne infrastrukture. Značaj se prevashodno ogleda u tome što ova saobraćajnica povezuje Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i Grčku, što bi smanjilo vrijeme putovanja u tranzitu, generisalo novi privredni sadržaj uz koridor auto-puta, povećalo bezbjednost saobraćaja i povećalo pristupačnost Crne Gore kao turističke destinacije”, kazao je Radulović.
Ističe da ovaj projekat, nažalost, u prethodnom periodu nije bio na listi prioritetnih projekata, pa iz tog razloga ništa nije rađeno po pitanju izrade tehničke dokumentacije.
“Za ovu godinu fokus je stavljen na izradu tehničke dokumentacije (idejnog rješenja i idejnog projekta), nakon čega će se razmotriti najbolji način izgradnje, a vodeći računa o fiskalnim ograničenjima i strateškim projektima”, naveo je Radulović.
Ministar je najavio i projekat izgradnje puta Andrijevica – Peć.
“Dionica Andrijevica – Peć predstavlja krak auto-puta Bar-Boljare, preko kojega bi se preko teritorije Crne Gore povezao koridor ”Vc” sa Republikom Kosovom, Sjevernom Makedonijom i dalje sa Bugarskom. U skladu sa planovima, Monteput je raspisao javni poziv za izradu Idejnog rješenja dionice auto-puta Andrijevica – Peć, nakon čega će se u saradnji sa Kosovom sagledali mehanizmi realizacije ovog projekta”, kazao je Radulović.
Uskoro otvaranje puta Lubnice – Jezerine
Nakon problema na izgradnji puta Lubnice-Jezerine, koji su bili izraženi u prethodnom periodu, Radulović navodi da su svi građevinski i asfalterski radovi na otvorenoj trasi i u tunelu Klisura kroz Bjelasicu završeni.
“Trenutno se privode kraju radovi na elektro-mašinskim instalacijama u tunelu, kao i uvezivanju i funkcionalno ispitivanje sistema kontrole i upravljanja saobraćaja. Uprava za saobraćaj je formirala Komisiju za tehnički prijem radova, te shodno nalazu Nadzornog organa, Komisije i nadležne inspekcije donijeće se odluka o spremnosti puštanju puta u saobraćaj. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 56.264.804 eura, a do sada je Izvođaču radova isplaćeno 51.872.245 eura”, kazao je Radulović.
Put Cetinje – Čevo biće završen u ugovorenom roku
Radovi na izgradnji puta Cetinje – Čevo – Nikšić, dionica Cetinje – Čevo teku planiranom dinamikom i očekuje se da put bude otvoren do kraja maja.
“Prilikom obilaska gradilišta puta Cetinje – Čevo, izvođač radova i Uprava za saobraćaj su me uvjerili da put može biti završen u ugovorenom roku. Preostali radovi, količinama i zahtijevnošću daju potvrdu da se projekat može završiti do kraja maja mjeseca. Naravno, s obzirom da su prevashodno ostali asfalterski radovi i radovi na horizontalnoj saobraćajnoj signalizaciji, te da količine asfalta koji treba da se ugradi i tehnologija izvođenja ovih radova zahtjeva dobre vremenske uslove (bez kiše i temperature iznad 5°C), eventualni loši vremenski uslovi mogu uticati na završetak radova u planiranom roku, ali ta odstupanja ne mogu biti velika”, naveo je Radulović.
Rekonstrukcija puta Tivat – Jaz do januara 2026, za eksproprijaciju 14,6 miliona
Radovi na rekonstrukciji puta Tivat – Jaz zvanično su počeli u januaru ove godine sa ugovorenim rokom za završetak od dvije godine, odnosno do januara 2026. Radulović navodi da je trenutna dinamika radova više nego zadovoljavajuća, te da ukoliko ne bude nepredvidivih okolnosti, za očekivati je da se projekat završi u ugovorenom roku.
“Trenuto se radovi izvode u dijelu od aerodroma Tivat do kružne raskrsnice za Kotor, kao i od raskrsnice za Kotor prema Budvi u određenoj dužini. Vrijednost radova rekonstrukcije puta (uključujući i izgradnju regionalnog vodovoda) iznosi 53.915.261 eura bez PDV-a. Za postupke eksproprijacije u budžetu je obezbijeđeno 14.628.100 eura. Eksproprijacija se vrši na teritorji tri opštine, sa ukupno 370 predmeta, s tim da je postupak eksproprijacije završen na 80 odsto trase”, kazao je Radulović.
foto:MSP
