Zdravstveni turizam Crne Gore ima dobre preduslove za razvoj u vodeći turistički proizvod, ali to zavisi od brojnih faktora – prirodnih resursa, institucionalnih okvira razvoja, kvalitativne i kvantitativne ponude i potražnje, međunarodnih trendova, konkurentnog okruženja, saopšteno je iz Privredne komore Crne Gore (PKCG).
Razvoj zdravstvenog turizma omogućio bi ne samo diverzifikaciju turističkog proizvoda, već i cjelogodišnju turističku ponudu, navodi se u Istraživanju o trenutnom stanju i potencijalima razvoja održivog i zdravstvenog turizma u Crnoj Gori koje je predstavljeno u Privrednoj komori Crne Gore.
Na sjednici Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma, koju je vodila predsjednica dr Marina Delić, učestvovale su sekretarka Odbora turizma i ugostiteljstva u PKCG, Sanja Marković i Marijeta Barjaktarović Lanzardi, v.d. generalne direktorice Direktorata za digitalnu ekonomiju i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke i tehnološkog razvoja, a rezultate istraživanja prezentovali su dr Jelena Zvizdojević, koordinatorka radne grupe za Održivi i zdravstveni turizam i članovi: prof. dr Snežana Pantović sa Medicinskog fakulteta i doc. dr Ilija Moric, iz kompanije Moric doo.
Predsjednica KO zdravstvenog turizma, dr Marina Delić kazala je da je ovo istraživanje u saradnji sa Ministarstvom nauke i tehnološkog razvoja, sprovela Inovaciona radna grupa za održivi i zdravstveni turizam, radno tijelo Savjeta za inovacije i pametnu specializaciju, koje je dio S3 Nacionalnog implementacionog okvira.
“Ono predstavlja značajan poduhvat i raduje činjenica da je zdravstveni turizam ušao u prioritetne oblasti pametne specijalizacije”, istakla je Delić.
Ona je kazala da je navedeno istraživanje po prvi put realizovano u Crnoj Gori, a sve u cilju dobijanja podataka koji se odnose na održivi i zdravstveni turizam, čime se dodatno podstiče oslobađanje punog potencijala koji Crna Gora ima u razvoju ove djelatnost i njene komparativne prednosti koje su strateškim dokumentima prepoznate kao takve.
“Država, ali i privatni sektor, trebalo bi snažnije da se posvete razvoju zdravstvenog turizma, jer on pruža velike mogućnosti, osnažuje privredu i osnovnu zdravstvenu uslugu u svakoj državi”, istakla je Delić.
Marijeta Barjaktarović Lanzardi, v.d. generalna direktorica Direktorata za inovacije i tehnološki razvoj Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, kazala je da je Crna Gora 2019. godine postala prva zemlja van EU koja primjenjuje potpuno nov metodološki i strateški pristup u okviru pametne specijalizacije, te definiše na koji način nauka i inovacije mogu podržati njene prioritete i usmjeriti ih na pravi način.
“Održivi i zdravstveni turizam predstavlja jedan od tih prioriteta, a njegova implementacija je nešto što je bio najveći izazov u cjelokupnom procesu, prije svega zbog pandemije korona virusa”, kazala je ona.
Prema njenim riječima, pored jasno dobijenih smjernica na koji način pristup mora biti implementiran i sistem postavljen, u samom procesu je neophodno imati i snažnu koordinaciju i međuresornu saradnju, kako bi se aktivnosti uspješno planirale i sprovele.
Ona je posebnu zahvalnost uputila UNDP-ju na ključnoj starteškoj podršci, kao i svim ekspertima koji su učestvovali u izradi ovih dokumenata.
Poručila je i da, kada se govori o zdravstvenom turizmu, moramo znati šta on zapravo predstavlja, te da razumijemo aktivnosti koje su potrebne različitim ciljnim grupama.
“Radeći na njegovoj definiciji, prvenstveno kroz izmjene zakona, postavili smo malo drugačije osnove, i sada želimo da vidimo kako ljudi razmišljaju i koje sve inovativne ideje imaju”, rekla je ona, dodajući da će podaci i analize koje dobijaju poslužiti kao osnov za sve dalje korake koje je neophodno preduzeti, kako bi se u potpunosti iskoristili svi potencijali zdravstvenog turizma.
Koordinatorka radne grupe za Održivi i zdravstveni turizam, Jelena Zvizdojević kazala je u svom uvodnom obraćanju da je podatak osnov donošenja svake odluke, jer bez kvalitetnih podataka, ne možemo govoriti o razvoju bilo koje oblasti, pa tako ni o oblasti održivog i zdravstvenog turizma.
Prema njenim riječima, istraživanje je realizovano u periodu od 20. februara do 30. marta tekuće godine, i obuhvatilo je sve lokalne samouprave, lokalne turističke organizacije, nevladine organizacije i komore iz oblasti pružanja zdravstvenih usluga.
“Učešće je uzelo 58 odsto od ukupnog broja navedenih institucija, i koristim ovu priliku da se zahvalim onima koji su izdvojili vrijeme i na ovaj način sudjelovali u podsticanju oslobađanja punog potencijala koji Crna Gora ima u razvoju ove djelatnosti, u kojoj imamo komparativne prednosti i koja je strateškim dokumentima prepoznata kao takva”, poručila je Zvidzodjević.
Kako je navela, rezultati istraživanja pokazuju da su najčešći oblici zdravstvenog turizma u Croj Gori pružanje stomatoloških usluga, kao i usluge koje pripadaju nemedicinskom turizmu – usluge fitnes centara, kozmetičkih salona, rekreacija i odmor na čistom vazduhu. Ona je kazala da zdravstveni turizam ima potencijala za dalji razvoj u Crnoj Gori.
Naime, preko 80 odsto ispitanika je djelimično ili u potpunosti saglasno da postoje potencijali za razvoj zdravstvenog turizma i to u skoro svim opštinama u Crnoj Gori.
“Ispitanici najveći potencijal vide u pružanju usluga rehabilitacije, zatim u daljem razvoju stomatoloških usluga, ali i usluga wellness i spa turizma”, zaključila je Zvizdojević.
Članica radne grupe za Održivi i zdravstveni turizam, prof. dr Snežana Pantović istakla je da je cilj istraživanja, koje je prvi put sprovedeno u našoj zemlji, dobijanje podataka koji se odnose na održivi i zdravstveni turizam čime se dodatno podstiče oslobađanje punog potencijala koji imamo u razvoju ove djelatnosti.
“U Crnu Goru osam odsto turista dolazi zbog zdravstvenih i wellnees usluga, navodi se u istraživanju. Trenutno stanje ponude zdravstvenog turizma u našoj zemlji je takvo da 34,5 odsto čine stomatološke usluge, 30,9 fitnes, kozmetologije i rekreacija, 14,5 wellness & spa (nemedicinski), 10,9 lječenje i rehabilitacija, a 10,9 odsto estetska i plastična hirugija”, kazala je Pantović.
Prema njenim riječima, u istraživanju se zaključuje da je neophodno raditi na normativnoj usklađenosti u implementaciji, valorizaciji i razvoju zdravstvenog turizma (zakonodavstvu, finansiranju i osiguranju, edukaciji i obuci, marketingu i promociji, saradnji između sektora), kao i na sistemskoj i adekvatnoj implementaciji standarda i akreditovanih programa koji se odnose na valorizaciju, implementaciju i razvoj zdravstvenog turizma. Potrebno je osnažiti međuresornu saradnju, te jačati svijest i znanja o značaju razvoja, valorizacije i implementacije zdravstvenog turizma na nacionalnom i lokalnom nivou u Crnoj Gori.
“Prije svega ovo istraživanje je pokazalo da je neophodan dalji rast investiranja u naučno istraživačku djelatnost i edukaciju kadra, te podsticajne mjere za podršku razvoja, jačanja i promocije zdravstvenog turizma”, navela je Pantović.
Doc. dr Ilija Moric, iz kompanije Moric i član Inovacione radne grupe za održivi i zdravstveni turizam, kazao je da su potencijali posebno prepoznati u segmentima kulturne i atrakcije naslijeđa, te prirodnim atrakcijama, a da podaci dobijeni u istraživanju dobro predstavljaju aktuelno stanje i imaju najveću vrijednost, s obzirom na jako širok uzorak.
“Istraživanje je pokazalo da jako bitan element predstavljaju receptivni i komunikativni faktori, ali se na njima mora više raditit”, istakao je Moric.
Naveo je da se pojam zdarvstvenog turizma mora sagledati šire, jer on takođe obuhvata kako prirodne ljepote, tako i saobraćajnu infrastrukturu.
“Zdravstveni turizam predstavlja sui generis i svi zajedno moramo više raditi na njegovom razvijanju, kako bi motivisali turiste da dolaze kod nas i koriste sve njegove benefite”, zaključio je Moric.
Generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja mr Luka Đukanović, ocijenio je da ovakava i slična istraživnja treba koristiti što više kako bismo dobili dobre inpute za dalji razvoj zdravstvenog turizma. Međutim, ocjenjuje da je neophodna bolja animacija i motivacija privrednog sektora, kako bi svi zajedno radili na njegovom razvoju.
“Privrednici moraju prepoznati potencijal u ovoj oblasti i valoriziovati ga na pravi način”, poručio je Đukanović.
Tokom skupa, privrednici su istakli da je neophodno ukazati na brzinu, realizaciju, praktičnost i, prije svega, benefite zdravstvenog turizma, te ga bolje promovisati na sajmovima i sličnim događajima.
Foto: PKCG
