Iako je nekadašnje hotelsko turističko preduzeće (HTP) „Berane“ najdrastičniji primjer, bezmalo da nema grada na sjeveru Crne Gore koji nema neki „spomenik“ tranzicione pljačke u oblasti turizma i ugostiteljstva. Prevare nisu male, a Portal RTCG nedavno je pisao o tome da se u Centralnoj depozitarnoj agenciji (CDA) većinski paket akcija HTP „Berane“ od 50,14 odsto i dalje vodi na „Euroturist GMBH“, jer nije bilo stečaja niti likvidacije. Kapital ovog akcionarskog društva u osnivanju svojevremeno je procijenjen na 5,2 miliona eura, što bi predstavljalo nominalnu vrijednost pljačke.
Beranska „Gradska kafana“ je promijenila namjenu i poslije privatizacije pretvorena u dvadesetak poslovnih objekata. Na planini Jelovici propada istoimeni hotel koji je pod spornim okolnostima kupio Rus Nikolaj Šehovcov, da bi krajem 2019. godine, na ovoj sve atraktivnijoj planini, iz ruku drugog Rusa sličnog imena, prešao u vlasništvo „Osmanagić kompani“, još i sa četiri hektara zemljišta.
Hotel „Komovi“ u Andrijevici, koji je nekada pripadao beranskom hotelsko-turističkom preduzeću „Berane“, spašen je i zadržao stari izgled. Istina, nije previše uloženo u njegovu rekonstrukciju, ali, što je najvažnije, nalazi se u funkciji. Nepodijeljeno je mišljenje da su partijska pripadnost i takozvani „burazerski“ odnosi glavni razlog katastrofalnih privatizacija nekoliko preduzeća, ski centara, hotela i motela, kojima su se ponosili turistički poslenici i u drugim sjevernim gradovima.
U Bijelom Polju propada hotel „Bijela rada“, koji sada koriste samo studenti i profesori fakultetskih jedinica u ovom gradu. Zatvoreno je i poznato izletište „Kisjele vode“. Na Ribarevinama, najvećoj raskrnici puteva na sjeveru Crne Gore, privatizovan je i potom srušen poznati restoran koji je pripadao bjelopoljskom HTP „Brskovo“, a na tom mjestu nikada ništa nije napravljeno. Rožajsko hotelsko-turističko preduzeće „Turjak“ privatizovao je Safet Kalić, preko preduzeća »M-petrol« koje je formalno bilo u vlasništvu njegove sestre.
Kalići su od hotala „Rožaje“ u centru grada napravili ekskluzivan turistički objekat, ali je odavno pod ključem. Kalići niesu završili rekonstrukciju hotela „Turjak“ na istoimenoj planini sa dvjesta pedeset kreveta. Zvuči nevjerovatno, ali je istinito da je Plav prije pet decenija bilježio veću turističku posjetu od Budve.
Poslije privatizacije čuvenog hotelskog kompleksa „Plavsko jezero“ ostao je bez i jednog kreveta. Rekonstrukcija hotelskog bisera, hotela „Jezero“, sa dvjesta pedeset kreveta, još nije okončana, a u međuvremenu su nikla nova privatna ugostiteljska zdanja, ali ni približnih kapaciteta kao što je bio ovaj hotel.
Hotel „Sjekirica“ u Murini, nekad poznato odmorište na frekventnom putu Murino – Čakor – Peć, do temelja je srušen u NATO bombardovanju. Uprkos „čvrstim i sigurnim“ obećanjima tadašnje savezne vlade, ali i tadašnjih čelnika Crne Gore, njegova gradnja do danas nije započeta.
Izgrađeno je više privatnih hotela, među kojima prednjači novi hotel „Berane“ sa atraktivnom lokacijom, ali to još uvijek ni izbliza nije dovoljno za potražnju koja je iz godine u godinu, sa trendom porasta planinskog turizma, sve veća.
Osim Kolašina, koji je od izgradnje autoputa promijenio praktično geografsku poziciju, i novi hotelski kapaciteti niču na sve strane, ljetnja turistička sezona na sjeveru praktično je počela, a u ovom regionu se dočeuje bez dovoljno ugostiteljskih objekata. Kako i zašto su propali nekada poznati ugotiteljski i hotelski objekti i preduzeća na sjeveru, skoro da više niko i ne pita, a zapravo nije teško doznati. Onako kako se to već radi u našem okruženju – potrebno je samo krenuti od početka, tragom novca, papira i drugih dokumenata kojih je dovoljno.
Ko je privatizovao? Kako je privatizovao? Uz čiju podršku? Kako su kupovane akcije radnika i građana? Da li je prodaja akcija išla legalno i da li je sav novac od prodaje prošao preko žiro računa ili je isplaćivan na ruke? Ili uopšte nije isplaćivan? Ko je koga izvarao i kako? Kreatori „pljačkaške tranzicije“ u oblasti turiszma nisu nepoznati, ali su njihovi likovi i djela debelo zaštićeni i poslije promjena državnih vlasti.
Foto: RTCG
