Komercijalne banke su po preporuci Centralne banke (CBCG) promijenile način obračuna naknada za kredite tako da ih više ne iskazuju u procentima nego u apsolutnim iznosima.
Ovo je zvanično rečeno “Vijestima” u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
CBCG 11. aprila dala rok od mjesec dana komercijalnim bankama da je informišu o preduzetim aktivnostima po pitanju usklađivanja poslovanja sa odredbom člana 102 Zakona o zaštiti potrošača. To je urađeno nakon što je Viši sud u Podgorici 20.marta donio presudu kojom se zabranjuje da Crnogorska komercijalna banka (CKB) u ugovorima koje nudi potrošačima određuje naknadu za obradu kredita u procentima, već ona mora biti u fiksnom iznosu i da odgovara stvarnim troškovima.
“Nakon presude, CBCG je u cilju jedinstvene primjene odredbi Zakona o zaštiti potrošača uputila preventivno upozorenje bankama, mikrokreditnim finansijskim institucijama i davaocima lizinga, da naknade za obradu kredita definišu na način da odgovaraju stvarno pruženim uslugama ili nastalim troškovima. Postupajući po preventivnom upozorenju CBCG, sve banke, mikrokreditne finansijske institucije i davaoci lizinga, koje će prilikom odobravanja kredita naplaćivati naknadu za obradu kredita, izradile su metodologije obračuna naknada kojima su, polazeći od kriterijuma koji odgovaraju stvarno pruženim uslugama ili nastalim troškovima, utvrdile iznose naknada za obradu kredita u apsolutnim iznosima”, kazala je šefica Službe za zaštitu prava klijenata kreditnih institucija i korisnika finansijskih usluga u CBCG Svetlana Đurović.
Na sajtu CBCG je dostupna građanima informativna lista potrošačkih kredita koja se formira na osnovu podataka koje banke dostavljaju vrhovnoj monetarnoj instituciji. U Listi su prikazane informacije o najnižoj i najvišoj kamatnoj stopi za odabranu vrstu kredita, vrsti kamatnih stopa (fiksna, promjenjiva, kombinovana), maksimalnom periodu otplate kredita, dodatnim uslovima za odobravanje kredita, kao i o naknadi za obradu kreditnog zahtjeva.
Iz Udruženja banaka je ranije saopšteno da slučaj u kome je podgorički Viši sud utvrdio da je CKB povrijedila kolektivna prava potrošača predstavlja sistemski rizik koji može dovesti do rezervacija banaka iznad 100 miliona eura. Na pitanje “Vijesti” koji je stav CBCG povodom ove ocjene Udruženja banaka odgovoreno je da CBCG očekuje od banaka da formiraju adekvatne rezerve za očekivane gubitke, u odnosu na sve rizike kojima su izložene u poslovanju.
“U skladu sa navedenim, očekivanja su da banke u slučajevima pokretanja sudskih sporova i u skladu sa izvršenom procjenom njihovih ishoda, formiraju adekvatne rezerve. Pored navedenog, iskazana očekivanja CBCG su da potencijalna obaveza isplate po navedenom osnovu bude uključena u stresno testiranje banaka, koje se sprovodi za potrebe dobijanja mišljenja CBCG za isplatu dividende”, navela je Đurovićeva.
Stav CBCG u vezu retroaktivnosti primjene presude Višeg suda je da je za to nadležan isključivo sud.
“Imajući u vidu da je po ocjeni Višeg suda riječ o nepoštenim ugovornim odredbama, o retroaktivnom dejstvu presude Višeg suda, kao i o osnovanosti potencijalnih zahtjeva potrošača za povraćaj naknada na obradu kredita, meritorno može odlučivati isključivo nadležni sud”, kazala je Đurovićeva.
Pismo Udruženja banaka
U dopisu koje je Udruženje banaka (UBCG) 15. aprila uputilo guvernerki Ireni Radović i u koje “Vijesti” imaju uvid je navedeno da je Upravni odbor udruženja konstatvao da je presudom Višeg suda direktno na udaru CKB banka, a za očekivati je uskoro i sve banke i mikrokreditne organizacije u Crnoj Gori.
“Konstatovano je da se više zakona nalaze u koliziji koje tretiraju ovu oblast. Takođe je bilo riječi o uticaju perioda retroaktivnosti koje ovakva tumačenja suda u odlučivanju mogu da izazovu kod kreiranja poslovnih politika banaka. Članovi Upravnog odbora su se složili da ovakvo tumačenje propisa u donošenju sudskih presuda stvaraju nepovoljan i nepredvidiv poslovni ambijent. Poštujemo slobodno sudijsko uvjerenje. Niko ne spori, niti sud, pa ni CEZAP pravo kreditnim institucijama da naplaćuje naknadu za obradu kreditnog zahtjeva. Pod sumnju se stavlja način obračuna kroz procenat. Ono što iznenađuje što u presudi nijesu pomenuti svi argumenti dati od strane advokatske kancelarije angažovane od strane banke, niti se pominje efektivna kamatna stopa koja sadrži sve troškove sa čime je potrošač u potpunosti upoznat. Kada se govori o procentualnom obračunu naknade, ima se u vidu načelo vertikalne jednakosti koje predstavlja princip po kojem bi ljudi s većom platežnom sposobnošću trebali državi plaćati veći porezni iznos nego oni ljudi čija je platežna sposobnost manja, pandan je i kod sudskih taksi, dok se u bankarstvu primjenjuje da se za manje iznose kredita naplati manji iznos nadoknade, gdje je manja izloženost riziku i manja potreba stalnog monitoringa”, navodi se u dopisu.
Problem je što u presudi Višeg suda, navodi se u dopisu, nijesu uzeti u razmatranje stavovi banaka, niti iskustva iz regiona, niti stavovi Evropskog suda koji su u prilog banaka, odnosno nije bilo obrazloženja u presudi na tom fonu.
“CEZAP je naveo da je spor vrijednosti ispod 5.000 eura da bi izbjegli reviziju presude i time bila pravosnažna, ali svakako preko advokatske kancelarije će se apelovati na Prijedlogu za odgovor na reviziju”, naveli su iz UBCG.
U UBCG tvrde da je problem sistemskog rizika izražen kroz izdavanje rezervacija, troškova koji bi se inkorporirao u bankarski sistem ukoliko bi se realizovala retroaktivnost koja se potencijalno nameće donijetom presudom Višeg suda.
“Preliminarni podaci ukazuju na iznos rezervacija od 100 miliona eura na nivou sistema, ali se plašimo da će biti i veća. Spor može da traje više godina i dokle god traje, ta sredstva su rezervisana, ne plasiraju se, a to znači manje novca u opticaju i samim tim cijena novca ide na gore, odnosno kamatne stope na plasmane rastu. Drugi problem je pravni rizik, jer je ovdje riječ o retroaktivnisti, odnosno tužbama koje se odnose na prethodni period. Ovakvi procesi su loša poruka potencijalnim investitorima, gdje nešto što se sada smatra da je u skladu sa zakonom, ubuduće može se tumačiti drugačije”, naveli su u UBCG.
CKB: Poštujemo odluke sudova
Iz Crnogorske komercijalne banke (CKB) nijesu za “Vijesti” precizirali da li su izjavili reviziju Vrhovnom sudu na presudu Višeg suda.
“Čvrsto smo uvjereni da smo našim postupanjem obezbijedili zaštitu prava potrošača, te da smo postupali u skladu sa dobrom bankarskom praksom. Poštujemo odluke crnogorskih sudova, te smo bez odlaganja postupili u skladu sa spornom presudom. U svakom slučaju, iskoristićemo sva raspoloživa pravna sredstva kako bismo osigurali ispravan i pravičan ishod”, kazali su u CKB banci, dodajući i da su detaljna pojašnjenja dostavljena ranije preko stručnog udruženja.
Presuda ugrožava finansijsku stabilnost
Iz UBCG su u dopisu guvernera naveli da tumačenje suda u odlučivanju po tužbi CEZAP protiv CKB banke vezano za naplatu naknade za obradu kreditnog zahtjeva ugrožava finansijsku stabilnost i kao takvo predstavlja sistemski rizik za rad banaka.
“Sa čime se moraju upoznati relevantne adrese: regulator CBCG, Savjet za finansijsku stabilnost, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Minisțarstvo finansija i premijer”, navodi se u dopisu koji je potpisao predsjednik Upravnog odbora UBCG Aleksa Lukić.
Foto: Centralna banka
