Nikšički Ogranak Matice crnogorske organizovao je predavanje mr Aleksandre Vuković Kuč na temu “Polemike i prkosi Radovana Zogovića”.
Radovan Zogović iskusio je ustrojstvo tri državna sistema – Kraljevine Crne Gore, zatim Kraljevine Jugoslavije i potom SFRJ, i svaki od njih je na njemu ostavila traga. Ali I on na njima, svojim književnim angažmanom. Bio je omiljen i bio je omražen, bio je uvažen i omalovažen, bio je prihvaćen i odbačen, čitan i cenzurisan, miljenik, a zatim prognanik režima, ali ono što je bio uvijek i vazda, i po čemu ga pamtimo su Zogovićev bunt i prkos prema nepravdi, neljudskosti, lažnom moralu, hipokriziji, demagogiji, mimikriji, represiji. Čak ni 16 godina kućnog pritvora kojem je bio podvrgnut kao žrtva politike Informbiroa nijesu “ubile” čovjeka u njemu. Upravo su ta stamenost, dosljednost, prkos i bunt, kao važne odrednice Zogovićevog karaktera i umjetničkog izraza ono što je mr Aleksandra Vuković Kuč apostrofirala na predavanju organizovanom u čast tog velikog i znamenitog, ali nedovoljno afirmisanog crnogorskog književnika i pjesnika.
Vuković Kuč je predavanje strukturirala u 5 cjelina – prva se odnosi na Zogovićeve stavove o odnosu Kraljevine Jugoslavije prema albanskom pitanju. U drugom tretira sukob na književnoj ljevici, odnosno polemisanje Zogovića i Miroslava Krleže; u trećoj je fokus na njegovom stavu prema crnogorskom pitanju nakon 1918. godine, i sukobu sa Đilasom po pitanju Njegoša; u četvrtoj Vuković Kuć analizira njegov stav prema Nikolaju Velimiroviću i otpor prema Crkvi, dok u zadnjoj, petoj je akcenat na Rezoluciji Informbiroa i 1948. godini.
Medijatorka programa, koji je u gradu pod Trebjesom organizovao lokalni Ogranak Matice crnogorske, bila je novinarka i književna kritičarka Dragana Erjavšek.
Mina Gezović
Foto/video: RTNK
