Prema posljednjim podacima Međunarodne kanceloroške mreže iz 2020. godine u Crnoj Gori evidentirana su 3.184 slučaja karcinoma, a bitku sa malignom bolešću izgubilo je 1.765 osoba. To je saopštila za Radio Crne Gore u susret Svjetskom danu borbe protiv raka, internistkinja – onkološkinja u Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore dr Nada Cicmil Sarić. Zabrinjava što se sve češće rak otkriva u odmaklom stadijumu i što obolijevaju i mlađi.
Dr Cicmil Sarić ističe da prema podacima Globocana, najveće kancerološke mreže koja prikuplja podatke za 185 zemalja svijeta, prema zadnjem presjeku urađenom 2020. godine, u Crnoj Gori je oboljelo od malignih bolesti 3.184 čovjeka, od čega 1.705 muškaraca, 1.479 žena. Bitku sa malignim bolestima te godine je izgubilo 1.765 pacijenata.
„Kada govorimo o karcinomu grlića materice, nažalost, najveća stopa standardizovane incidence jeste upravo u Crnoj Gori – 26,2, takođe i umiranja, a iznosi 10,5. To je zapravo najveća stopa incidence i mortaliteta za rak grlića materice u cijeloj Evropi. Kada govorimo o karcinomu pluća, tu je pozicija Crne Gore u odnosu na broj stanovnika prema oboljevanju od karcinoma pluća na šestom mjestu“, naglašava Cicmil Sarić.
Ono što je posebno zabrinjavajuće, dodaje, nisu samo brojevi, nego i izuzetno loš trend.
„Bolesti se sve češće otkrivaju u veoma odmaklom stadijumu, nekada čak metastatskom četvrtom stadijumu, prilikom prvog pregleda na onkološkom konzilijumu. Ono što je jednako zabrinjavajuće jeste da starosna doba pacijenata je sve niža i niža. I treće što nas ništa manje ne brine jeste da su određene vrste malignih bolesti koje decenijama nisu bile tako često prisutne, sada u veoma značajnom porastu. Ne umijemo ni u svijetu ni kod nas da objasnimo zašto je to tako. Prije svega govorim o karcinomu pankreasa. Statistički trend je loš, situacija nije dobra“, upozorava dr Cicmil Sarić.
Doktorka ističe da što se tiče sistemskog liječenja, ne radioterapije, niti terapije sa nuklearnim farmacima, već sistemskim liječenjima, naša lista specifičnih onkoloških farmaka je godinama bila izuzetno dobra.
„Da kažem prosto odlična i samo je Slovenija od svih zemalja Balkana i okolnih zemalja imala bolju terapijsku listu. Unazad nešto više od godinu dana terapijska lista je u jednom zastoju, može se reći. Ne mogu kazati da se neki novi farmaci ne dobijaju, ali svakako to je zaista jednu svoju dinamiku na neki način usporilo. Zadnja lista je u Službenom listu objavljena 30. januara, a sljedećoj se nadamo krajem aprila ove godine, i nadamo se i vjerujemo da će ona donijeti ono što smo mi nadali se da ćemo dobiti još prije godinu dana, i u čemu smo svoje stručno mišljenje u više navrata prilagali komisiji Ministarstva zdravlja Crne Gore“, naglašava dr Cicmil Sarić.
Doktorka kaže da je veliki problem koji se ponavlja u našoj praksi, povremena nestašica određenih farmaka koji su već decenijama prisutni na onkološkoj pozornici.
„Aktuelno smo svjedoci da nedostaje taksotera. To je lijek koji je izuzetno važan i gotovo redovno prisutan u terapijskim protokolima za liječenje raka dojke. I ne samo za karcinom dojke, nego postoje i određene druge lokalizacije u kojima se može koristiti. Recimo kod karcinoma ginekološke regije, pluća, urokarcinoma“, kaže onkološkinja.
U kontaktu su, ističe, sa predstavnicima Montefarma od kojih su dobili informaciju da će firma Aventis, od koje Montefarm već dugi niz godina uvozi lijek taksotera, odnosno docetaxel, biti dostupna tek na ljeto ove godine.
„Reagovali smo tako što smo uputili dopis Montefarmu, pošto je to naravno nemoguće čekati, to je prosto nemoguće zamisliti. Oni će reagovati tako što će od drugog proizvođača tražiti uvoz, tako da će preparat sigurno biti znatno brže dostupan“, objašnjava dr Cicmil Sarić.
Foto: KCCG
