Putna infrastruktura uvijek stimuliše razvoj, a Nacrtom Prostornog plana Crne Gore, o kojem se juče diskutovalo u Danilovgradu, predviđeno je bolje povezivanje sjevera i juga, a planira se i brza cesta do Pljevalja, kako taj grad više ne bi bio na periferiji države. Kako je kazala Svetlana Jovanović, rukovodilac izrade Prostornog plana, u pitanju je dokument koji predstavlja dugoročnu politiku organizacije, korišćenja i zaštite prostora Crne Gore. Ona je istakla da je akcenat u velikoj mjeri stavljen na razvoj sjevera, kako bi se spriječila njegova depopulacija i pustošenje. Pojasnila je da su zato planirali sjeverni putni koridor, kao što se planira i na Primorju i u centralnoj regiji, prenosi Dan.
– Stalno govorimo o razvoju sjevera, ali se to ne radi. Takođe, ljudski kapital je ključan, a što se tiče ocjene demografske strukture, ona nije dobra, posebno kada je sjever u pitanju. Smanjen je natalitet, starosna struktura je povećana i na nivou države. Zato treba stvarati bolje uslove u svim sredinama da ljudi ostaju u njima, da im se vraćaju, u krajnjem treba inspirisati i ljude iz centralne i južne regije da ulažu u sjever. Moramo više staviti akcenat na razvoj sjevera, politikom sa aspekta države moramo preuzimati mjere za razvoj sjevernih gradova. Danilovgrad je sa demografske strane pozitivan, pa se nadam da će se dodatno razvijati. Danilovgrad, koji pripada centralnoj regiji, lijep je i šarmantan grad, koji treba čuvati od pretjerane gradnje. Želimo da se svaka opština bolje konektuje sa svojim okolnim naseljima. Urbani razvoj je važan, ali je veoma bitno da ne dobijemo nešto slično Budvi. Prostor se mora razvijati na način da imamo dovoljno zelenila, dobar saobraćaj i da bude bezbjedno sa aspekta zemljotresa i drugih hazarda – kazala je Jovanović.
Jovanović je istakla da je u proteklim godinama prostor bio prepušten privatnom interesu i biznisu, ali to ne smije tako ostati jer je na štetu javnog interesa.
– Ako neko ima imanje koje je zelena površina, država neka nađe način da to valorizuje, a ne da se valorizacija gleda samo kroz gradnju, i to se radi kroz zemljišnu politiku – naglasila je Jovanović.
Ona je kazala da se planira razvoj dva međunarodna aerodroma u Podgorici i Tivtu, kao i unapređenje pet manjih.
– Nećemo imati sedam velikih aerodroma, dakle ne ništa spektakularno, kako se to politički komentarisalo. Crna Gora obiluje resursima za razvoj turizma, ali za to je potrebna i dobra mreža puteva. Planom smo stavili akcenat na ruralni turizam i poljoprivredu, ali se mora imati u vidu da ruralnog turizma ne može biti bez ruralnog stanovništva – istakla je Jovanović.
Osvrćući se na rudarstvo, ona je naglasila da se moramo paziti od eksploatacije koja ugrožava životnu sredinu. Kada je u pitanju vodoprivreda, kazala je da se planom akcentuje značaj da svaka opština ima dovoljne količine vode.
Bjelopavlićka ravnica uništena
Danilovgrađanin Marko Kaluđerović ukazao je na javnoj raspravi da je Bjelopavlićka ravnica uništena, te da je tome kumovao i zakon o vraćanju zemljišta, jer su poljoprivredne parcele podijeljene i sada se na njima masovno gradi.
– Sada je skoro nemoguće pronaći parcelu od jednog hektara. Na meti urbanizacije je svako parče Bjelopavlićke ravnice. Opština je pokušala da interveniše određivanjem zona, ali, u zelenom smislu, to je bio zločin nad prirodom. Ljudi prodaju placeve da bi preživjeli i u poslednje vrijeme nam se doseljavaju Rusi, Njemci, Albanci, Turci… Nisam ksenofob, ali neko mora misliti i na zaštitu naših građana. Pošto se plan u velikoj mjeri bavi razvojem sjevera, moramo istaći da će se ti ljudi vratiti sjeveru kada im budu omogućeni uslovi za život koje sada imaju u centralnoj i južnoj regiji – kazao je Kaluđerović.
S njim se saglasila i Jovanović, koja je istakla da je i u planu konstatovano da je zemljište u Bjelopavlićima napadnuto gradnjom. Građani su se žalili i da ne mogu da grade kuće za porodicu jer su im imanja u Parku prirode rijeka Zeta.
– Ako je Budva metropola turizma, a Cetinje metropola kulture, Danilovgrad bi trebalo da bude centra poljoprivrede Crne Gore – smatra Danilovgrađanin Miroslav Mališić.
Foto: Dan
