Dezinformacije i nekritičko prihvatanje savjeta o izuzetno značajnoj temi kao što je ishrana, mogu dovesti u zabludu i narušiti zdravlje ljudi koji ih prihvataju „zdravo za gotovo“, upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Svjedoci smo da se nerijetko putem medija i društvenih mreža promovišu „hit dijete“, koje obećavaju brz gubitak kilograma. Često to rade oni koji nemaju nutricionističke i zdravstvene kvalifikacije, ali na drugoj strani, imaju veliki uticaj na pratioce.
Takođe, influenseri često daju savjete kako se hraniti zdravije, smršati… Možda se određeni režim ishrane njima pokaže kao dobar, što to ne znači da će nužno i ostalima koji vjerno prate sadržaj koji plasiraju na društvenim mrežama.
Na drugoj strani, stručnjaci ističu da mnogi nisu kvalifikovani, te navode da treba da budu odgovorni za sadržaj koji će doći do njihovih „pratilaca“.
„Preporuke koje nisu zvanične mogu biti izuzetno opasne“
Iz IJZ navode da preporuke koje nisu zvanične i preporučene od priznatih zdravstvenih autoriteta mogu biti izuzetno opasne, jer nisu prošle kontrolu stručnjaka i nisu prilagođene osobi na osnovu godina, pola, zdravstvenog stanja, porodične anamneze i slično.
„U takvim ‘hit dijetama’ koje obećavaju brz gubitak kilograma obično važni nutrijenti budu eliminisani, ili budu svedeni ispod preporučenog minimuma, što može osobu uvesti u ozbiljne zdravstvene probleme“, navodi se u odgovorima našem portalu.
Iz IJZ ističu da brzi rezultati koji se dobijaju nakon restriktivnih dijeta koje nisu prilagođene pacijentu i propisane od stručnjaka obično rezultiraju tzv. „jo jo“ efektom.
„To znači da se vrati veći broj kilograma nego prije početka primjene režima. Obično se to dešava jer ne dolazi do promjene životnog stila, odnosno navika koje su dovele do nagomilavanja kilograma, one ostaju i nakon postizanja ciljne težine, te se nakon prestanka dijete osobe vraćaju svojim starim navikama i vraćaju kilograme“, kažu iz IJZ.
Navode da je posljednje zvanično istraživanje na odrasloj populaciji pokazalo da oko polovine našeg stanovništva ima problem sa tjelesnom masom.
Zbog toga, ističu, broj osoba koje se javljaju u ambulantu za poremećaje ishrane pri Institutu za javno zdravlje Crne Gore trebalo bi da bude značajno veći.
„Oni koji do nas dođu, već su osviješćeni u smislu da znaju da su došli na mjesto gdje će dobiti pravilan pristup načinu ishrane koji će dati postepene i dugoročne rezultate“, navode iz IJZ.
Često se insistira na univerzalnosti dijeta, odnosno da se mogu započeti bilo kada, nezavisno od uzrasta, pola ili zdravstvenog stanja.
„Pacijenti koji se odluče da se jave u ambulantu pri Institutu moraju imati odrađene laboratorijske analize koje dobiju pri zakazivanju pregleda. Na taj način, a i kroz uzimanje detaljnih podaka o zdravstvenom stanju i navikama se osigurava personalizovan pristup koji je neophodan da bi se postigao uspjeh“, ukazuju iz IJZ.
„Građani skloni da prihvate bilo kakve savjete o ishrani“
Upozoravaju da bi osobe koje imaju uticaj putem medija i duštvenih mreža trebalo strogo da vode računa o tome kakve informacije plasiraju, kao i da budu odgovorni za sadržaj koji će doći do njihovih „pratilaca“.
„Nažalost, svjedoci smo da mnogo osoba diskutabilnog profila i obrazovanja ima veliki prostor u medijima“, ističu u IJZ.
Prema njihovim riječima, građani su vrlo skloni da prihvate bilo kakve savjete o ishrani, bez provjere koliko znanja iza njih stoji. Imaju zamjerke i na rad medija.
„Novinari često griješe, jer ne provjeravaju biografije onih s kojima razgovaraju o hrani i ishrani. Na taj način dezinformacije nalaze prostor i u tradicionalnim medijima u kojima bi po pravilu trebalo da se strogo selektuje sadržaj koji se plasira“, kažu iz IJZ.
„Djeca posebno osjetljiva kategorija“
Među onima kojima je veoma važan fizički izgled jesu mladi, kojima se često nameću nerealni „modeli ljepote“. Iz IJZ kažu da su djeca posebno osjetljiva kategorija po pitanju informacija koje do njih dolaze.
„Često među sadržajima kojima imaju pristup, a koji roditelji ili staratelji ne mogu iskontrolisati, bude i savjeta u vezi sa ishranom koji u njihovom dobu mogu biti posebno opasne, s obzirom na to da je riječ o periodu intenzivnog rasta i razvoja, kada je izuzetno važan kvalitet ishrane. U našoj ambulanti se u poslednje vrijeme i te kako susrećemo sa poremećajima u ishrani među mladima koji su vjerovatno rezultat snažnog uticaja medija i društvenih mreža koje nameću nerealne ‘modele ljepote’“, navode iz IJZ.
„Isključuje se velika grupa nutrijenata“
Od stručnjaka u IJZ zatražili smo i više informacija o “najpopularnijim“ dijetama. Kažu da su to UN dijeta, Mjesečeva dijeta, kupus dijeta, mesna, paleo, Atkinsonova…
„Za sve njih je karakteristično da se isključuje velika grupa nutrijenata i kratko trajanje“, kažu iz IJZ.
Najpopularnija među takvim dijetama je, kako kažu iz IJZ, i ketogena (tzv. „keto“) dijeta.
„Ta dijeta je originalno predložena kao način ishrane koji može pomoći u liječenju djece koja pate od teškog oblika epilepsije i koja je kao takva zamišljena da se mora sprovoditi pod strogim medicinskim nadzorom. Njena osnovna karakteristika je nizak unos ugljenih hidrata i visok unos masti koje ‘tjeraju’ tijelo na ketozu – stanje kada organizam umjesto šećera koji se unose u veoma malim količinama biva prisiljen da stvara ketone koji služe kao zamjena za šećere. Ketogena ishrana zagovara unos 70-80 odsto kalorija iz masti, 10-20 odsto iz bjelančevina (proteina) i 5-10 odsto iz ugljenih hidrata, dok se kod balansirane ishrane koja je zlatni standard u ishrani preporučuje unos 45 – 55 odsto kalorija iz ugljenih hidrata, 15 – 20 odsto iz bjelančevina i samo do 30 odsto iz masti“, pojasnili su u IJZ.
Prema njihovim riječima, kakvu će štetu primjena takve dijete bez medicinskog nadzora proizvesti zavisi od uzrasta, dužine primjene, prethodnog zdravstvenog stanja i fiziološke zalihe nutrijenata u organizmu koji se ovim načinom ishrane izbjegavaju unositi.
„Stvaranje i gomilanje ketona u krvi i mokraći može dovesti do ketoacidoze – procesa kod kojeg dolazi do promjena u funkciji jetre i ostalih važnih organa sa mogućim ozbiljnim zdravstvenim posljedicama“, kažu iz IJZ.
Kako navode, nedostaci tog režima ishrane su prevelik unos ukupnih masti, zasićenih masti i holesterola, a kako ketogena dijeta zabranjuje konzumiranje voća i određenog povrća, evidentan je nedostatak vitamina, minerala i fitonutrijenata uz pojačani gubitak vode, glikogena i elektrolita.
„Najizraženiji je deficit vitamina E, A, folata, vitamina B1, B6, kao i minerala magnezijuma, kalcijuma i kalijuma. Istraživanja ukazuju i na značajan gubitak mišićnog tkiva pri držanju ovakve dijete jer organizam pokušava da glukozu koja se ne unosi ishranom proizvede iz sopstvenih rezervi glikogena koje su u mišićima ili iz sopstvenih proteina – samih mišića“, objašnjavaju iz IJZ.
Napominju i da naglo smanjenje unosa ugljenih hidrata iz žitarica u kojima se nalazi i mnogo vitamina i minerala, može dovesti do pada nivoa energije i osjećaja umora.
„Primjenom keto dijete dolazi do ‘usporene’ probave što dovodi do zatvora zbog nedostatka dijetnih vlakana koja podstiču rad crijeva i neophodna su za zdravu crijevnu floru. Jedna od nuspojava keto ishrane su i grčevi u nogama zbog nedostatka magnezijuma. Katkada se zbog velike količine ketona u organizmu iz usta osjeća ‘zadah’ na aceton, a zbog moguće dehidracije mogu se javiti i poremećaji u radu srca zbog elektrolitnog disbalansa.
Keto dijeta kratkoročno može dati rezultate u redukciji tjelesne težine, ali budući da je vrlo stroga, u stvarnosti većina ljudi ne uspjeva da je se pridržava tokom dužeg vremenskog perioda te se prave razičite modifikacije koje nose rizik od tzv. ‘jo-jo’ efekta, odnosno neminovnog i nerijetko naglog povratka izgubljenih kilograma“, ukazuju iz IJZ.
Veliki broj građana opredjeljuje se za i autofagiju. Iz IJZ pojašnjavaju da je riječ o procesu koji se odvija na unutarćelijskom nivou i predstavlja „otklanjanje dotrajalog ćelijskog aparata“.
„Na taj način se ćelija obnavlja i unapređuje svoju funkciju. Ovaj proces je poznat još od sredine 20. vijeka, a došao je u fokus onda kada je japanski molekularni biolog otkrio da ga pokreću određeni stimulusi iz našeg tijela podstaknuti spoljašnjim faktorima. Takvi stimulusi su glukagon koji se luči u gladovanju, kao i određeni procesi koji se odvijaju pri intenzivnom vježbanju. Ovo otkriće je revulucionarno iz razloga što je poznato da je osnova mnogih oboljenja upravno kompromitovana autofagija, tj. nemogućnost da se ćelija adekvatno oslobodi ili razgradi djelove sopstvenog aparata. Kod neurodegenerativnih oboljenje kao što je Alchajmerova bolest, ili drugi vidovi demencije, nervne ćelije propadaju i nisu u stanju da vrše svoju funkciju prenosa impulsa…Dakle, ovo otkriće je otvorilo put istraživanjima koja bi mogla pomoći u prevenciji ili liječenju ovih oboljenja“, objasnili su iz IJZ.
Ističu da još ne postoji dovoljno naučnih dokaza na ljudima da će pokretanjem tog procesa postići benefit po zdravlje.
„Ono što se za sada zna je da u eksperimentalnim uslovima, na laboratorijskim životinjama ima potencijalno pozitivne efekte, što potvrđuju i neka istraživanja sprovedena na manjem broju ljudi. Međutim, da bi se nešto proglasilo dobrim za ljudsko zdravlje i opštu populaciju, od potencijalno pozitivnih efekata do sigurno potvrđenih povoljnih efekata je dug naučni put koji podrazumijeva opsežna istraživanja na velikom broju ljudi, u strogo kontolisanim uslovima, kako bi se sagledali pozitivni i negativni efekti. Kod primjene ovakvog režima, ukoliko se ne sprovodi u dodgovoru sa ljekarom, može doći do usporavanja metabolizma, tj. do kontraefekta“, zaključuju u IJZ.
Riječ građana
Komentar o popularnim dijetama zatražili smo i od građana. Uglavnom su saglasni u ocjeni da bi se za savjet uvijek trebalo obratiti stručnjacima, a ne slijepo slušati savjete influensera, niti se oslanjati na reklame na internetu i n adruštvenim mrežama.
Dvadesetčetvorogodišnja Vanja R. kaže da nikada nije praktikovala dijete.
„Nemam ni potrebu za tim, jer smatram da su umjerenost i fizička aktivnost ključ svega, pa tako jedem sve što volim, ali i treniram. Isto tako, smatram da na internetu postoji toliko rigoroznih dijeta koje, zaista, ljudi ne bi smjeli da praktikuju, jer bi mogli ozbiljno da naruše zdravlje, a da toga nijesu ni svjesni“, navodi sagovornica.
Prema njenim riječima, nešto što je u trendu i što odgovara jednoj osobi ne znači da je zdravo i da će odgovarati svima.
Upozorava i na veliki broj influensera, kojima je internet preplavljen.
„Ali, koliko znam, većina influensera niti su nutricionisti, niti kompetentni da savjetuju oko ishrane. Dakle, jedina adresa je ljekar specijalizovan za tu oblast, a ne internet“, ističe Vanja.
Sa njom je saglasna i tridesetčetvorogodišnja Sanja Đ. Takođe nije praktikovala popularne dijete, ali za one kojima je to potrebno– prava adresa je stručno lice.
„Ako neko ima problem sa gojaznošću ili nije zadovoljan svojom težinom, po mom mišljenju savjet bi trebalo da potraži kod osobe koja je stručna za to – nutricionista. Smatram da influenseri i medijske ličnosti nisu kompetentne da dijele savjete o ishrani“, kaže Sanja.
Ni dvadesetosmogidšnja Danica iz Podgorice ne praktikuje popularne dijete.
„Koliko sam informisana, često daju brze rezultate, a sve što je naglo, ne vjerujem da je dobro za organizam. Stoga, mislim da postepeno treba mijenjati svakodnevicu – piti više vode, jesti manje peciva, slatkiša, hidrirati organizam voćem i povrćem i imati fizičku aktvinost. I takav način života, pored brzih dijeta, nam serviraju influenserke i vjerujem da mogu biti dobar primjer u tom pogledu. Ipak, one ne treba da budu zamjena za ljekare i nutricioniste, ako neko ima ozbiljan problem sa kilažom“, smatra jedna od anketiranih građanki.
Dvadesetčetvorogodišnji Miloš iz Podgorice kaže da je bio na autofagija režimu ishrane, na nagovor prijatelja.
„Prije toga se nisam konsultovao sa stručnim licima. Nisam jeo 18 sati, a šest sati jesam. Nakon određenog vremena sam izgubio kilograme, imao sam više energije i bolje sam spavao. Nisam imao negativnih zdravstvenih posljedica“, navodi Miloš.
I fitnes trener Milutin Glavatović smatra da je propisivanje dijeta isključivo u domenu struke.
„Kada govorimo o dijetama, njih isključivo mogu propisivati ljudi koji su stručni za to (ljekari-nutricionisti ili ljekari iz ostalih užih specijalnosti, čiji je domen interesovanja ova oblast). Isto tako, dijete se propisuju onima kojima je to neophodno u cilju regulacije i očuvanja zdravlja“, kaže Glavatović.
Upozorava na opasnost liječenja kod osoba koje nisu specijalizovane da o tome govore i pored edukacije i sertifikovanih programa koje su prošli.
„Svakako da se savjet o ishrani i način sprovođenja fizičke aktivnosti mogu saslušati i u određenoj mjeri primijeniti, ali kada govorimo o sprovođenju dijete u cilju poboljšanja zdravlja, pa i u cilju liječenja poremećaja tjelesne mase, važno je na prvo mjesto staviti mišljenje stručne osobe“, ističe Glavatović.
Izvor: Dnevno
Foto: IJZ
