Profesor pravnih nauka i advokat Miloš Vukčević ističe da ne očekuje sjutra na Premijerskom satu jasan odgovor premijera na rezoluciju o Srebrenici i da se taj odgovor prolongira, jer se traži veća politička korist, a ne državna. Što se tiče Skaj aplikacija, ocjenjuje da se u Crnoj Gori ti podaci ne mogu koristiti kao dokaz, ali odluke Evropskog suda nijesu obavezujuće, pa je na našim sudovima da tu odluku tumače kako smatraju da treba.
Gostujući u emisiji „Link“ Radija Crne Gore Vukčević ocjenjuje da se odluka Vlade o rezoluciji o Srebrenici izbjegava, jer je politika iznad svega, te da vlast pokušava da se ne zamjeri vlastima u Srbiji, a ima na umu i podršku birača iz Crne Gore koja je vezana za Srbiju.
„Ništa se u toj rezoluciji ne pominje što bi štetilo Srbiji i srpskom narodu i amandmani koji se pominju su bespotrebni. Ne postoji narod koji je genocidan, a cilj rezolucije je da se potvrdi genocid i osudi svako ko negira da se u Srebrenici desio genocid“, ističe Vukčević.
Komentarišući odluku Evropskog suda pravde o podacima sa Skaj aplikacije kao dokazima u postupcima, Vukčević smatra da se ti podaci kod nas ne mogu koristiti.
„Da bi se podatak sa skaj aplikacije smatrao dokazom prvo sud mora da ima uvid u zakonitost postupka prikupljanja i da li su u tom procesu prava osumnjičenih bila zaštićena. Druga važna činjenica je da o mjerama presretanja komunikacije osumnjičenih koju jedna država radi na teritoriji druge, ta druga država mora biti obaviještena. Crna Gora je morala biti obaviještena da je Francuska prikupljala na ovaj način podatke, a nije bila, jer je to rađeno tajno. Tako da ako nijesu ispunjeni ovi uslovi, podaci ne mogu biti korišćeni. Sada je na našim sudovima da iz tog konteksta sagledaju odluku, a podsjetiću da su odluke Suda pravde ne direktno obavezujuće za Crnu Goru, ali jesu indirektno. Nijesmo članica EU, ali jesmo u ugovornom odnosu kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, gdje svoju pravnu tekovinu moramo da uskladimo sa evropskom, a to podrazumijeva i ovu odluku. Vidjećemo kakva će biti reakcija njemačkog suda, koja je stopirala postupke u kojima se koristio skaj i tražila tumačenje Evropskog suda, a za njih je ta odluka obavezujuća, jer je članica EU“, navodi Vukčević.
U slučaju Milivoja Katnića kao i Duška Kneževića, advokat smatra, da sud i tužilaštvo treba da postupaju hitno i da pritvor traje što kraće.
„Kad se otkloni uticaj na svjedoke tu mjeru treba zamijeniti mjerom jemstva. Time bi se rasteretili sudovi“, naglašava Vukčević.
Nije pristalica vetinga odmah, već u etapama, jer Crnoj Gori fali sudija i veting bi doveo do blokade rada, jer se mladi ljudi slabo odlučuju za poziv sudije.
Što se tiče zakona o Vladi i Skupštini, Vukčević ističe da nažalost imamo situaciju da političke partije nešto obećavaju dok ne dođu na vlast, ali čim zauzmu pozicije, donošenje ovih zakona se prolongira.
„Nema objašnjenja zašto ti zakoni nijesu donijeti do sada. Jedino objašnjenje je da ne postoji politička volja. S obzirom da sam u jednom dijelu učestvovao u izradi Nacrta zakona o Vladi znam da je napravljen solidno i mogao se do sada usvojiti. Ti zakoni bi jasno uredili funkcionisanje organa vlasti“, ističe Vukčević.
Naglašava da i dalje imamo uticaj političara na pravosuđe i ne očekuje da ćemo se brzo toga osloboditi, ali ukoliko pritisak javnog mnjenja bude veći onda će do toga doći u dogledno vrijeme.
„Tužilac određuje pritvor osumnjičenom, sud odlučuje dalje i to nema nikakve veze sa ministrima i trebali bi da prestanu sa praksama da zasluge za neka hapšenja i procesuiranja pripisuju sebi. Mjera pritvora se često zloupotrebljava, jer se doživljava kao kazna za onoga ko je u pritvoru, a onda se i vrši pritisak na sud da se protvor produžava, čak i kad nema osnova. Ali samo pravosnažnim presudama se zadovoljava pravda. Sudovi imaju i druge mjere osim pritvora i mislim da bi trebali da ih više koriste, posebno jemstvo. Pritvor treba da bude samo izuzetna mjera, a priča o bjekstu je prenaglašena. Život bjegunca je težak i mali broj bi se odlučio za bjekstvo“, smatra Vukčević.
Postoji i mjera kućnog pritvora kao alternativa, ali Vukčević objašnjava da ni nakon 13 godina od kada je zakonski regulisana, ta mjera ne može da se primjenjuje, jer ne postoje tehničke mogućnosti.
Foto: RTCG
