Preporuke Evropske komisije, kao i aktuelna dešavanja povodom krađe dokaza iz depoa podgoričkog Višeg suda, ukazali su na neophodnost izmjena odredaba Krivičnog zakonika koje regulišu pitanje skladištenja i čuvanja dokaza u crnogorskim sudovima. Najveći problem u tom smislu predstavljaju zaplijenjeni narkotici, kako zbog svojih svojstava, tako i zbog velikih količina koje se oduzimaju od izvršilaca krivičnh djela, te njenog neadekvatnog čuvanja u depoima sudova, gdje boravi veliki broj zaposlenih, ali i stranaka u sudskim postupcima.
Da je rješavanje skladištenja oduzetih narkotika u crnogorskim pravosudnim institucijama dio prioritetnih aktivnosti Ministarstva pravde koje uključuju ukupno rješavanje problema skladištenja dokaza koji se koriste u sudskim postupcima širom Crne Gore, a posebno u Podgorici, potvrdili su za „Dan“ iz tog resora.
Ističu da narkotici spadaju u najvredniji dio dokaznog materijala, pa ovo pitanje privlači posebnu pažnju i zahtijeva poseban tretman.
– Čuvanje dokaznog materijala je dugogodišnji problem sa kojim se suočava crnogorsko pravosuđe. Taj problem je posebno eskalirao zadnjih godina kao posljedica povećanja količine zaplijenjenih narkotika u Crnoj Gori. Očekivanim povećanjem efikasnosti rada policije i pravosudnih organa u narednom periodu taj problem će nesumnjivo dodatno biti izražen, pa je stoga potrebno uspostaviti novi sistem upravljanja i čuvanja dokaznog materijala. Rješavanje tog problema zahtijeva dvojaku akciju. Sa jedne strane, neophodne su izmjene zakona kojima će biti predviđeno da se čuvaju samo uzorci, a ne čitava količina zaplijenjenih narkotika, a sa druge strane, potrebno je kvalitetno institucionalno riješiti pitanje upravljanja zaplijenjenim materijalom i njegovog čuvanja. Ministarstvo pravde intenzivno radi na oba kolosijeka – saopštili su „Danu“ iz resora kojim rukovodi Andrej Milović.
Na rješavanju pitanja skladištenja, kako dodaju, rade u dvije faze.
– Prva faza bi bila rješavanje situacije u Podgorici, kako se više ne bi dešavala kopanja tunela ili slični pokušaji krađe dokaznog materijala, i tu planiramo formiranje depoa za bezbjedno čuvanje dokaza. Druga faza podrazumijeva formiranje posebnog nacionalnog centra za upravljanje i čuvanje dokaznog materijala, što je jedan od strateških projekata Ministarstva pravde – objašnjavaju iz tog ministarstva.
S tim u vezi, kako navode, već su obavili niz pripremnih aktivnosti na sagledavanju i analiziranju postojeće situacije i uspostavili komunikaciju i saradnju sa partnerima iz inostranstva sa kojima će biti organizovan niz susreta i radnih posjeta institucijama tog tipa, kako bi njihove najbolje prakse inkorporirali u naša rješenja.
– Dakle, Ministarstvo pravde intenzivno radi na obezbjeđivanju modernog, kvalitetnog i zadovoljavajućeg rješenja koje za cilj ima da opslužuje potrebe institucija u decenijama koje su pred nama – naveli su iz Ministarstva pravde u odgovoru na pitanje „Dana“.
U dokumentu koji je 8. novembra prošle godine u Briselu predstavio evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, Evropska komisija (EK) je pozvala Crnu Goru da prioritetno usvoji izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku kako bi se omogućilo da se kao dokaz za sudski postupak zadrži samo uzorak zaplijenjene droge, a ne cijela količina, kao što je trenutno slučaj. Kako se navodi u izvještaju EK o Crnoj Gori, tone zaplijenjene droge nalaze se u tužilaštvima i sudovima, u neodgovarajućim uslovima, dok se čeka na suđenja.
Specijalno tužilaštvo (SDT) je tokom 2022. godine, u saradnji sa međunarodnim partnerima, sprovelo osam krivičnih istraga u vezi sa švercom droge.
– Više državno tužilaštvo vodilo je tri krivične istrage u vezi sa drogom na međunarodnom i nacionalnom nivou. Ove istrage dovele su do zaplena droge u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji. Policijska jedinica zadužena za krivična djela u vezi sa drogom sada je podijeljena u dvije grupe – jednu za borbu protiv krijumčarenja droge u vezi sa organizovanim kriminalom i drugu za prevenciju zloupotrebe droga. Ukupno imaju 25 članova – navodi se u tom izvještaju EK.
Ukazali su na potrebu da se izvrše zakonske izmjene.
– Nedovoljan kapacitet skladištenja zaplijenjene droge tek treba da se riješi. Crna Gora tek treba da usvoji izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku kako bi se omogućilo da se kao dokaz za sudski postupak zadrži samo uzorak droge, a ne cijela količina, kao što je sada slučaj. Crna Gora mora prioritetno izmijeniti pravni okvir o skladištenju i uzorkovanju droga i uskladiti ga sa zdravstvenim, bezbjednosnim i ekološkim standardima EU u skladištenju, transportu i uništavanju narkotika – sugeriše Evropska komisija.
Crna Gora bez strategije od 2020. godine
Prema izvještaju EK, Crna Gora nema uspostavljenu strategiju o drogama otkako je prethodna strategija okončana 2020. godine.
– Nacionalni sistem ranog upozoravanja još uvijek nije spreman za povezivanje sa sistemom ranog upozoravanja EU, jer ima ograničene operativne kapacitete. Vlada je usvojila pravilnik o načinu uništavanja droge i vođenju evidencije o oduzetoj i uništenoj drogi – konstatovala je EK u izvještaju.
Crna Gora, kako smatraju, treba da usvoji sveobuhvatnu nacionalnu strategiju za droge, da obezbijedi funkcionisanje nacionalne opservatorije za droge i unaprijedi nacionalni sistem ranog upozoravanja, kako bi se omogućila njegova povezanost sa sistemom ranog upozoravanja EU.
Uloga nacionalnog centra
Kako su objasnili iz Ministarstva pravde, nacionalni centar će služiti za upravljanje i čuvanje dokaznog materijala koji se pribavlja u postupcima pred sudovima na teritoriji čitave Crne Gore. To će biti posebna institucija koja će se baviti pravilnim i bezbjednim upravljanjem, čuvanjem i uništavanjem svih vrsta dokaznog materijala, uključujući i narkotike, metodom ekološki bezbjedne insineracije.
Foto: Portal Dan/Kolaž
