Ustavni odbor razmotrio je inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore, koji je usvojen u decembru prošle godine.
Jednoglasno su poručili da Ustavni sud treba da odbaci tu inicijatvu, te naglasili da se pomenutim izmjenama i dopunama Zakona ne krši najviši pavni akt u državi.
„Mišljenje ovog Odbora je da se izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku obezbjeđuje poštovanje Ustava. Na osnovu navedenih argumenata smatramo da nema osnova za prihvatanje inicijativa za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona. Predlažemo Ustavnom sudu da odbaci navedene inicijative“, navela je Kordić dodajući da je taj predlog mišljenja jednoglasno usvojen, te da će biti upućen Ustavnom sudu koji će meritorno odlučivati o toj temi.
Sjednicu Odbora mogli ste da pratite uživo na našem portalu:
Bogavac: Raniji Zakon o predsjedniku pravljen po mjeri DPS
Jovanka Bogavac iz PzP kaže da je raniji Zakon o predsjendiku pravljen po mjeri DPS.
„Nisu ni pomislili da ugrade tada neke odredbe poput – šta će se desiti ako neće da poštuje ustav, neće da potpiše zakone…Ova većina je društveno odgovorna i smatrala je da je neophodno da se ta situacija prevaziđe“ navela je Bogavac.
Ivanović: Zakon donijet kao proizvod odgovora na ponašanje
Dragan Ivanović iz SNP poručuje da profesionaalni odnos kod pojedinih sudija neće biti odlučujući faktor, već partijska pripadnost
„Slažem se i kažem da se mi izjasnimo da je zakon donijet kao proizvod odgovora na ponašanje predsjednika Crne Gore. Dajem glas“, kazao je.
Bojović: Ustavni sud što prije da se izjasni o ovim stvarima
Zakon o predsjedniku nije neustavan, poručuje Dragan Bojović iz Demokratskog fronta.
„Donijet je kao odgovor na neustavno ponašanje Đukanovića koji je u više navrata, očigledno kršio Ustav“, kazao je Bojović.
Poručuje da se Đukanović ponašao isključivo kao predsjednik svoje partije, a ne svih građana.
Zamolio je Kordić da se što prije, ako je moguće danas, mišljenje dostavi Ustavnom sudu.
„Očekujem da se Ustavni sud što prije izjasni o ovim stvarima. Očekujemo da krene da radi svoj posao. Ne da se distancira i da ne donosi odluke, nego da krene da radi svoj posao“, poručio je Bojović.
Naveo je da će oni poštovati odluke Ustavnog suda, kakve god one bile.
Kordić: Nepredlaganjem mandatara predsjednik spriječio Parlament da obavlja jednu od svojih osnovnih funkcija
Razmatrali smo u Paralamentu zakon i prošli kroz argumentaciju nužnosti donošenja ovog akta, kazala je Simonida Kordić, predsjednica Odbora.
„Naimenovanje mandatara proističe iz većinske volje u Parlamentu u trenu kada se o tome raspravlja. Predsjednik nije obavio konsultacije sa predstavnicima svih partija i nije predložio nikoga za mandatara“, podsjetila je Kordić.
Tako je, kaže, spriječio Parlament da obavlja jednu od svojih osnovnih funkcija – izbor izvršne vlasti.
„Zakon o predsjedniku postojao je i prije donošenja ovog Zakona o izmjenama i dopunama. Prva verzija se ticala tehničkih i finanaijskih nadležnosti. Izmjenama i dopunama utvrđuju se rokovi, procedure i način na koji predsjednik imenuje mandatara. Skupština se bavila i pitanjem ove situacije kada predsjednik ne izršava svoju ustavnu obavezu“, navela je.
Podsjećamo, u inicijativi Bastijančića se navodi da se pravnim aktom niže pravne snage derogira Ustav, najviši pravni akt države.
“Izmjene Zakona su udžbenički primjer zakonskog neprava, nastao spletom najizazovnijih pravno-političkih okolnosti”, naveo je Bastijančić.
CDT je ocijenio da izmjene Zakona o predsjedniku narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti i mijenjaju smisao crnogorskog Ustava.
„Spornim izmjenama, umjesto razrade ustavnih normi, izvršeno je dopisivanje Ustava oduzimajući ustavna ovlašćenja predsjedniku države da predlaže mandatara i postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu“, kazali su iz te NVO.
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović kazala je ranije da ustavna ovlašćenja predsjednika države, koji se bira na neposrednim izborima, ne mogu biti predmet promjene aktom niže pravne snage.
„Posebno je problematično što ove odluke predstavljaju rezultat političkog sukoba sa pojedincem koji u datom momentu obavlja funkciju predsjednika“, kazala je Papović.
Izvor: Dnevno/Mina
