Izvještaj o Crnoj Gori koji je usvojio Evropski parlament nije zakonski tekst, te niko nije pravno obavezan da poštuje zahtjeve iz dokumenta, ali Evropski parlament očekuje da će crnogorska vlada poštovati naše preporuke. To su Pobjedi saopštili iz Evropskog parlamenta, upitani da li očekuje da će Vlada uvažiti odredbe Rezolucije o Crnoj Gori.
Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su Rezoluciji o Crnoj Gori izvjestioca Tonina Picule, uz dodate amandmane kojima se predlaže odlaganje popisa koji je zakazan od 1. do 15. novembra.
U amandmanima koji se odnose na popis između ostalog se navodi da se Crna Gora poziva da odavno zakašnjeli popis stanovništva i stanova obavi u skladu sa međunarodnim standardima i standardima EU i ,,čim se završi politički zastoj u zemlji, te da se ovo važno pitanje ne koristi kao još jedan izgovor za jačanje polarizacije društva“.
Iz Evropskog parlamenta za Pobjedu su kazali da parlament ima kontrolnu ulogu u procesu proširenja i kao takav svake godine objavljuje izvještaj o napretku svake od zemalja koje su dio tog procesa.
Kontrolna uloga
„Izvještaj koji je usvojio Evropski parlament nije zakonski tekst, pa nikoga pravno ne obavezuje da poštuje zahtjeve. Ali da, Evropski parlament očekuje da će crnogorska vlada poštovati njegove preporuke. Parlament ima kontrolnu ulogu u procesu proširenja i kao takav svake godine objavljuje izvještaj o napretku svake od zemalja koje su dio tog procesa“, kazali su Pobjedi u Evropskom parlamentu.
Dokument, kako su precizirali, služi Evropskoj komisiji i Savjetu kao znak političkog raspoloženja među članicama.
„Oni uzimaju u obzir mišljenje parlamenta kada odlučuju, na primjer, o finansijskoj ili drugoj podršci zemljama u procesu proširenja“, naglašavaju u EP.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula i poslanik iz redova socijalista Pedro Markes podnijeli su amandmane na izvještaj te institucije za Crnu Goru za 2022. godinu, kojima predlažu da se predstojeći popis stanovništva, domaćinstava i stanova obavi u skladu sa EU standardima i tek nakon što se završi politički zastoj u zemlji.
U odlazećoj vladi, međutim, tvrde da će se popis održati, te da Rezolucija nije obavezujuća.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović, govoreći o popisu, kazao je da će taj proces biti završen do kraja, te da je reakcija Evropskog parlamenta „pokušaj da se izlobira neobavezujuća rezolucija“.
„Primio sam k znanju napore Picule da izlobira neoabavezujuću rezoluciju. Ali Eurostat je dao ključnu podršku popisu i to nam je osnovna vodilja da sprovedemo posao do kraja“, rekao je Damjanović juče nakon sjednice Vlade.
Nestabilnost
Predsjednik Evropskog pokreta Momčilo Radulović ocijenio je da bi sprovođenje popisa suprotno preporukama iz Rezolucije Evropskog parlamenta izazvalo novu dozu političke nestabilnosti u Crnoj Gori koja bi rezultirala dodatnim problemima u procesu evropskih integracija.
Radulović je za Pobjedu kazao da Rezolucija EP stiže na kraju mandata Vlade Dritana Abazovića, jednog od, kako je rekao, najsramnijih perioda moderne crnogorske političke istorije.
Smatra da je, uz malo dobre volje, dogovora i razuma mogla da se izbjegne bura nastala oko popisnog procesa, ali da Abazović i njegovi saradnici nijesu pokazali racionalnost i privrženost interesima građana Crne Gore.
Kako je istakao, treba napraviti nekoliko mjeseci pauze u kojima bi se uključili svi akteri, napravile popisivačke strukture u kojima su zastupljene sve političke opcije. Sa jedne strane, treba uključiti sve političke i stručne subjekte u nadzor sprovođenja kompletnog procesa, kao i međunarodne i domaće posmatrače. I tek takav popis će nam dati ono što svi želimo da imamo, a to su tačni, provjereni podaci koji se ne dovode u pitanje od strane bilo kojeg političkog ili društvenog subjekta.
„Kad imate ovoliku dozu političke nastabilnosti, svakako ćete morati da rješavate još jedan problem koji, da je bilo dogovora i razuma, nije trebalo da se desi uopšte. Sve je ovo moglo da se izbjegne vrlo lako da su Abazović i njegovi saradnici htjeli da sprovedu popisni proces sa više transparentnosti, sa uključivanjem svih političkih i stručnih subjekata, sa monitoringom domaćih i međunarodnih struktura, kao što je to bio slučaj na posljednjem popisu“, rekao je Radulović.
Da bi se obezbijedili ti uslovi koji bi garantovali uspješnu realizaciju popisa neophodno je, smatra Radulović, odložiti ga za nekoliko mjeseci.
„U ovakvoj političkoj konstelaciji odnosa, gdje očigledno postoji velika doza nepovjerenja, neophodno je da se popis organizuje uz međunarodni monitoring i domaćih nevladinih organizacija koje imaju iskustva vezana za monitoring. Dakle, treba napraviti nekoliko mjeseci pauze u kojima bi se uključili svi akteri, napravile popisivačke strukture u kojima su zastupljene sve političke opcije. Sa jedne strane, treba uključiti sve političke i stručne subjekte u nadzor sprovođenja kompletnog procesa, kao i međunarodne i domaće posmatrače. I tek takav popis će nam dati ono što svi želimo da imamo, a to su tačni, provjereni podaci koji se ne dovode u pitanje od strane bilo kojeg političkog ili društvenog subjekta“ istakao je Radulović.
U međuvremenu, neka – ne toliko solidna, ali ipak uspješna rješenja iz perioda vlasti do 2020. godine- ne samo da nijesu unaprijeđena, već su unazađena.
Kolaps institucija koji je identifikovan od strane EP je, kaže Radulović, samo potvrda takvog stanja.
„Napravili smo više koraka unazad i uništili i ta poprilično skromna dostignuća, odnosno otišli ispod standarda koji su postajali prije četiri, pet, 10 ili 15 godina. To je ono što je jednostavno neprihvatljivo ne samo za građane Crne Gore, nego i međunarodnu zajednicu“, ističe Radulović.
Napadi
I umjesto da prijateljski shvatimo preporuku i upozorenje međunarodne zajednice da se tako ozbiljne aktivnosti ne rade bez političkog konsenzusa i političke stabilnosti u zemlji, naišli smo, kako je rekao Radulović, na prizemne, neutemeljene napade premijera i pojedinaca iz izvršne vlasti na izvjestioca Tonina Piculu.
„Dritan Abazović pokušava da ,,kida grane“ na kojima počiva proces evropskih integracija Crne Gore i da raskine prijateljstva koja postoje između određenih struktura u Briselu i Crne Gore. A u potpunosti sam siguran da je Tonino Picula prijatelj Crne Gore i to je pokazao u više navrata. Više puta je kritikovao sve loše aspekte u institucionalnom životu u Crnoj Gori, ne zauzimajući bilo kakve partijske pozicije, već je vrlo principijelno branio interese Crne Gore i pred strukturama Brisela, ali i u samoj Crnoj Gori“, naglasio je Radulović.
On je napomenuo da su priča i zaključci o popisu samo jedan segment Rezolucije EP, te da mnogo više treba da nas zabrinu drugi djelovi tog dukumenta koji su konstatovali nazadovanja u procesu evropskih integracija, kompletan institucionalni kolaps i neuspjehe na svim planovima sprovođenja reformi.
„To je ono što zaista treba da nas zabrine, a priča o popisu je samo još jedna tužna potvrda da su Dritan Abazović i svi oni koji sprovode tu agendu mnogo više vezani za interese susjedne Srbije, nego Crne Gore“, zaključio je Radulović.
Foto: gov.me
