Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, u intervjuu portalu CdM rekao je da je većina Albanaca podržala ulazak Albanskog foruma u Vladu Crne Gore. Poručuje da mu Albanci vjeruju, jer, kako podvlači, znaju da na ovaj način najbolje služe interesima, ne samo Albanaca, nego svih građana Crne Gore.
Đeljošaj podvlači da su ugrožavanje ključnih demokratskih principa, prozapadnog kursa države, članstva u EU, potpunog usklađivanja spoljne i bezbjedonosne politike Crne Gore sa politikom EU i NATO i naravno pitanje nezavisnosti Kosova, crvene linije njegovog ostanka u Vladi.
CdM: Kakve ekonomske parametre očekujete u 2024. i koliki ekonomski rast očekujete?
ĐELJOŠAJ: U ovoj godini očekujemo da se nastavi trend rasta crnogorske ekonomije. Prema projekcijama očekuje se kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi, uz visoki planirani rast ekonomije u 2024. godini od 3,8 odsto. Ovaj rast, između ostalog, biće generisan nastavkom visoke privatne i javne potrošnje, na bazi sektorskih kretanja, rasta zaposlenosti i povećanja minimalne penzije, od 1. januara 2024. godine. Planirani rast javne potrošnje, kroz visoku tekuću potrošnju i porast kapitalnih ulaganja, dodatno će podstaći ekonomski rast u 2024. i narednim godinama.
Očekuje se da će rast ekonomije u srednjem roku voditi dominantno domaća potražnja, kroz jaku privatnu potrošnju (rast 3,3 odsto) i započinjanje novog investicionog ciklusa, koji će biti stimulisan olakšanjem biznis barijera i regulatornim reformama (rast oko tri odsto u srednjem roku). U ovoj godini se očekuje započinjanje novog investicionog ciklusa, koji će doprinijeti rastu ekonomije, kroz najavljene planove ulaganja iz javnih izvora i privatnih investitora, dominantno u sektore turizma, energetike i infrastrukture.
CdM: Jesu li vam Albanci zamjerili što ste u Vladi koju podržava ZBCG, posebno zbog jasnih stavova lidera ZBCG prema nezavisnosti Kosova ? Smatrate li da ste povukli pravi potez ulaskom u Vladu?
ĐELJOŠAJ: Kao što znate Albanski forum je najveći politički subjekat Albanaca u Crnoj Gori i kao ozbiljni ljudi pažljivo i detaljno smo razmotrili odluku o učešću u ovoj vlasti i zaključili da Albanci u Crnoj Gori treba da budu istinski partner svim demokratskim i prozapadnim snagama u Crnoj Gori, na njenom evropskom i evroatlanskom putu. Podsjetiću vas da je Albanski narod pokazao zrelost i u mnogo težim slučajevima u prošlosti što se na kraju pokazalo kao dobar pristup koji je samo doveo do toga da imamo bolje društvo i ambijent za život svih građana Crne Gore.
Zato je većina Albanaca u Crnoj Gori podržala ovu našu odluku jer vjeruju u nas, vjeruju u mene i znaju da na ovaj način najbolje služimo interesima, ne samo Albanaca, nego svih građana Crne Gore. A što se tiče stavova pojedinih konstituenata vlasti, dobili smo uvjerenja i što je i potvrđeno i potpisanim koalicionim Sporazumom da neće biti nikakve priče i inicijativa o povlačenju priznanja Kosova i uvjerenja sam da za veliku vecinu politicke scene ali ne samo da je ta tema za Crnu Goru zatvorena.
Ubrzo očekujem da Vlada imenuje i ambasadora na Kosovu.
Kao zreli ljudi dali smo mogućnost saradnje, a na svima nama je da pokazemo hoćemo li iskoristiti na pravi način ovu mogućnost. Za sebe znam, svako slovo potpisanog sporazuma ću poštovati!
Ono što hoćemo i moramo to je da unapređujemo dobrosusjedske odnose sa svim državama okruženja uključujući i Kosovo. Posmatrajući iz više uglova, uključujići i ovaj o kojem ste me pitali, smatram da smo napravili dobar potez ulaskom u vladu, jer mislim da interese za dobrobiti Crne Gore i svih njenih građana mnogo bolje možemo da štitimo sa pozicije vlasti, nego iz opozicije. Što se već za ovih par mjeseci i potvrdilo.
CdM: Šta je Vaša crvena linija kada je riječ o funkciinisanju aktuelne vlasti? Koji potez ove Vlade ne biste dopustili da povuče a da Vi ostanete u njoj?
ĐELJOŠAJ: Imajući u vidu osjetljivost političkog trenutka u kojem funkcionišemo, kao i geopolitička dešavanja, postoji više “crvenih linija” preko kojih ne bi prešli. Dominantno su to one “linije” koje bi bile u suprotnosti sa našim partijskim opredjeljenjima, a to su prije svega ugrožavanje: ključnih demokratskih principa, prozapadnog kursa države, članstva u EU, potpunog usklađivanja spoljne i bezbjedonosne politike Crne Gore sa politikom EU i NATO i naravno pitanje nezavisnosti Kosova.
CdM: Šta će biti sa aplikacijama koje su na čekanju za ekonomsko državljanstvo? Ko će i kada o tome odlučivati? Čijih državljana ima najviše na toj listi čekanja i koji je ukupan broj aplikacija na čekanju?
ĐELJOŠAJ: Vodeći računa da se maksimalno zaštite interesi države o ovim i sličnim pitanjima u Vladi razgovaramo na dnevnom nivou. Ova Vlada je analizirala ovo pitanje uz jedan vrlo inkluzivan pristup na nivou organa državne uprave zaduženih za ovo pitanje.
Prema evidenciji koju vodi Ministarstvo unutrrašnjih poslova (MUP) od 1.januara 2019. .godine do 14.decembra 2023. godine dostavljeno je ukupno 912 predloga za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom radi realizacije posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore.
Od navedenog broja za 204 aplikacije tražene su provjere od nadležnih organa ili se čekaju dopune nedostajuće dokumentacije, od kojeg broja su 70 aplikacija, Agencije za investicije Crne Gore, od strane agenata za posredovanje dostavljene dana 31.12.2021.godine, za koje se i čeka odluka. O statusi ovih aplikacija odlučiće Vlada i resorno Ministarstvo, veoma brzo.
CdM: U pregovorima za formiranje Vlade govorili ste da je jedna od najznačajnih tema i zatvaranje kazina i kladionica u Crnoj Gori. Hoćete li na tome insistirati i da li će taj plan biti sproveden i djelo?
ĐELJOŠAJ: Kao što sam i obećao, insistiraću na ovom pitanju. Već na jednoj od prvih sjednica Komisije za ekonomsku politiku i finansijski sistem, čiji sam predsjednik, pokrenuo sam ovo pitanje. Tom prilikom konstatovali smo da je ova tema jedna od najznačajnijih tema za društvo i državu i da u ovoj oblasti moramo žaštiti javni interes i s tim u vezi, uz jasne konstatacije, zaključili da se u narednom periodu na više nivoa moramo intenzivno baviti ovim pitanjem. Kao što ste upoznati, prvi korak u tom smislu je izmjena zakonske regulative koju je Vlada već inicirala prema parlamentu. Siguran sam da ćemo u zakonitoj i dobro sprovedenoj proceduri doći do zajedičkog cilja.
CdM: Kazali ste da ste posvećeni preduzimanju neophodnih koraka za reformu, postizanje ekonomskog rasta i ispunjavanje evropskih standarda u svim oblastima. Konkretno, šta “na terenu” ovo znači?
ĐELJOŠAJ: Nema ekonomskog rasta bez političke i makroekonomske stabilnosti. To je preduslov za sve. Na tome intenzivno radimo, ali i paralelno radimo na konkretnim reforomskim aktivnosatima. Crnoj Gori su prije svega potrebne strukturne reforme i novi ekonomski model rasta. Model koji će podstaći proizvodnju, naročito prerađivačku industriju, što bi negdje trebalo biti ključno za našu ekonomiju, a prije svega iz razloga održivosti. Svodjenje ekonomije I punjenje budžeta na osnovu turizma i izvoza električne energije nije održivo, što nam je posebno pokazalo vrijeme tokom korone. Ovdje moramo hitno reagovati. Moramo unaprijediti I modernizovati našu ekonomiju i razvijati savremene modele ekonomije.
CdM: Pojavila se informacija da Vlada Crne Gore planira povećanje PDV-a u ugostiteljstvu sa sedam odsto na 21 odsto. Da li je ova informacija tačna? Ako jeste, zašto se ide u tom pravcu?
ĐELJOŠAJ: Informacija o kojoj govorite ili bolje reći odluka, donesena je 2022. godine, kada je 29.decembra 2022. godine donešen Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost („Sl. list CG“, br. 03/23), kojim je definisano trajanje snižene stope PDV-a na usluga pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, osim alkoholnih pića, gaziranih pića sa dodatkom šećera i kafe u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga do 31. decembra 2023. godine, odnosno kojima je definisano uvođenje snižene stope PDV-a na usluge pripremanja i usluživanja hrane, bezalkoholnih negaziranih pića u restoranima i objektima bez usluživanja (catering) od 1. januara 2024. godine.
Što znači da sadašnja Vlada sprovodi već donešeni Zakon. Takođe, podsjećam da se navedeno zakonsko rješenje donijelo zbog posljedica pandemije COVID-19 kao i rata u Ukrajini, gdje je usvojenim mjerama podrške izdvojen značajan iznos sredstava, pri čemu se na ovaj način uložilo u sektore od najvećeg značaja za očuvanje kupovne moći građana i, kroz to, očuvanje životnog standarda građana. Ova mjera je i u skladu i sa direktivama EU.
Foto: gov.me
