Bojkot popisa jeste realan, nova Vlada treba da sjedne i nađe kompromis, i umjesto da se dijelimo možemo da se nađemo na jednoj strani gdje niko ne bi dovodio u pitanje rezultate, poručio je profesor na FPN-u i politički analitičar Zlatko Vujović.
„Cilj popisa treba da bude da dobijemo vjerodostojne podatke, poručio“ je Vujović.
Zabrinjava kako kaže, eventualna zloupotreba tajnosti podataka, kao i način na koji će se oni prikupljati.
„Mi nemamo povjerenja jedni u druge, nemamo povjerenja u institucije i zato kontrolišemo izbore, a mi nismo Švedska i moramo se naučiti da vjerujemo jedni drugima, kako bi vjerovali u integritet podataka“, poručio je Vujović.
Svi koji se bave istraživanjem javnog mnjenja, razumiju zašto je važan proces popisa.
„Potrebna je međusobna kontrola vlasti i opozicije. Ako vlast sprovodi opozicija nek kontroliše. Treba koristiti model kao glasanje putem pisma, kako ne bi bilo zloupotreba. Potrebna je i kontrola unosa podataka. Neki politički funkcioneri su 2011 sjedjeli u Monstatu i kontrolisali proces podataka, a sada to ne dozvoljavaju“, kazao je Vujović.
Kazao je da su 2003. predlagali formiranje baze podataka, kako bi se imao uvid u podatke u svakom trenutku.
„Zar neko misli da će neko promijeniti nacionalni identitet tako što vidi reklamu na bilbordu? Pa valjda znamo ko smo i šta smo“, poručio je on.
Prodekan za razvoj Pravnog fakulteta Dražen Cerović kazao je da je nespremnost organa vlasti da uvaže zahtjev većine građana Crne Gore „pokazatelj nepoznavanja principa legitimiteta“.
On je kazao se da posljednom rezolucijom Evropskog parlamenta, jasno vidi da njihovi poslanici „puno bolje nego naši poslanici razumiju jurusdikciju CG“.
„Ozbiljan dio članova tehničke vlade vecinski su svojim izjavama podržali rezoluciju EP o odgadjanju popisa. Dakle, odgadjanje potpisa je dobilo 5/6 podršku EP što znači da je to superkvalifikovana većina, što znači da su oni vidjeli sta se sprema Crnoj Gori. Predstavnici nekih opozicionih partija odbili su danas poziv da budu ovdje“, kazao je Cerović.
Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović kazao je da je pitanje popisa samo poštovanje.
Ocijenio je da je problem nemanje dijaloga, što kako navodi, govori o stanju duha i vladavini pravde.
„Ako neko kaže sa pozicije prvog čovjeka susjedne države – da vidimo koliko danas ljudi srpskog roda živi u CG – na nama je da prosvetiteljskim odgovorom odgovorimo na primitivizam“, kazao je Radulović.
Problem je, kaže on, u sistemu.
Pitanje bojkota je, smatra on, pitanje stava a ne političko pitanje.
„Ovo je pitanje vrijednosti a pravo štiti vrijednost“, naveo je Radulović.
Na pitanje „kako ćemo se braniti“, Radulović je kazao „do Strazbura“.
„A šta ako država krši Zakon – nema kazni za to?“, upitao je Radulović podsjećajući na slučaj opštine Budva, koja trenutno nema predsjednika Opštine.
Cerović se osvrnuo na priču o kažnjavanju bojkota popisa, ističući da Zakon ne predviđa kaznu bojkota popisa.
„Građanin može da dobije kaznu samo ukoliko primi popisivača i da lažne podatke“, objasnio je Cerović.
Pomoćnica direktora Uprave za statistiku Snežana Remiković kazala je da se popis kao tradicionalni oblik sve više gubi u svijetu.
„Projekti koje smo sprovodili pokazali su da imamo određene nedostatke ali da se oni mogu prevazići. Vlada je 2016. i 2018. informisana o tome. Njihova nedovoljna odluka dovela je do toga da se popis u Crnoj Gori sprovodi na tradicionalan način popisivanja – papirni metod odnosno intervju i prikupljanje podataka od vrata do vrata“, poručila je ona.
„Ako se ovaj popis ne održi, Crna Gora mora ići u registarski put popisa“, dodala je Remiković.
Podsjeća da su nakon reakcija u Evropskog parlamenta tražili od Eurostata da im kažu da li je je promijenjeno mišljenje u odnosu na raniji stav, te da čekaju taj odgovor.
„Do tada ne možemo uraditi ništa osim da sprovedemo popis od 1. do 15. novembra“, dodala je Remiković.
Poručila je da nije bila član nijedne partije, dodajući da ne želi da polemiše na temu niti politike i prava.
Za instruktore i popisivače raspisan je javni oglas, poručujući da u određenim opštinama nemaju dovoljan broj popisivača. Ukoliko su zadovoljili karakteristike potrebne za posao, oni su primljeni, poručila je Remiković.
Da li neki popisivač pripada određenoj partiji, nešto je na šta prema njenim riječima, Uprava za statistiku ne može da utiče.
„Bojkot u popisu nije nepoznanica, nisam pravnik i neću da ulazim u polemiku za kaznene odredbe, o tome ne znam ništa“, ističe Remiković napomijući da će uticati na kvalitet podataka.
Profesorica na FPN-u Olivera Komar kazala je da je pitanje kome je u interesu da se svaki dan gura popis, onda kada ima jako puno problema oko nas.
„Nikome ko misli da ga uradi kako treba. Tako nećete dobiti ništa, kad oćete da na svaki način uradite popis“, kazala je Komar.
Prema njenim riječima, brine i stav pojedinih da je popis samo administrativno-statistička stav.
„Popis to nikad nije bio. Uvijek je bio u službi javnih politika. Ako pogledate, sve podatke koje dobijete iz popisa koji se odnose na relativan odnos, možete dobiti bilo kojim istraživanjem javnog mnjenja. Ne brojke, ali podatke o relativnom odnosu da“, navodi ona.
Brinu i stvari koje se tiču represije i naučnog aspekta uzimanja podataka popisom, stav je Komar.
„Na sve strane imamo nedostajuće podatke i nikad nemamo vladu ili ministarstva da nam ih obezbijedi“, zaključila je Komar.
Kad je riječ o kontroli popisa, Remiković je kazala da Uprava za statistiku prihvata kontrole koje se odnose na učešće političkih partija u skladu sa zakonom, i nemogućnost uvida u materijal u kome se nalaze lični podaci.
„Nijedan zahtjev, osim ovog preko medija, nije došao na adresu Uprave za statistiku“, kazala je Remiković.
Foto: Dnevno
