Mladi sve rjeđe idu u pozorište, muzeje ili galerije – pokazuje istaživanje iz Nikšića. Skoro 80 odsto mladih nikada nije pogledalo pozorišnu predstavu.
Zato se opravdano postavlja pitanje – Da li odgovornost za ovakve rezultate leži u mladima, ili pak u institucijama koje ne misle dovoljno o kulturnim potrebama mladih ljudi?
U godinu u koju smo tek zakoračili, ulazimo sa poražavajućim rezultatima istraživanja o kulturi i mladima.
Istraživanje koje su sproveli Opština i UNDP pokazuje da mladi Nikšićani rijetko ili nikada ne provode svoje slobodno vrijeme posjećujući kulturne događaje.
Trećina ispitanika ne ide u bioskop i ne čita knjige, veliki je procenat onih koji ne idu na koncerte i svirke, a njih 80 odsto nije bilo u muzeju, galeriji i pozorištu.
No, nije samo Nikšić u problemu. Ako smo svjedoci da se o kulturi u Crnoj Gori godinama ne razmišlja sistemski, jesu li na ovakvi rezultati iznenađenje?
Sociolog Ivan Radojičić kaže da rezultati istraživanja ne predstavljaju neko veliko iznenađenje.
„Grad Nikšić i građani Nikšića trpe devastaciju već tridesetak godina a posljednjih tri godine je veliko finale te kulturne , građanske i svake druge devastacije“, smatra on.
Prema riječima profesora Univerziteta Crne Gore Vuka Vukovića pitanje šta institucije kulture , pogotovo javne institucije kulture u Crnoj Gori nude mladima.
„Da li su ti programi prilagođeni onome sto su kulturne potrebe mladih? Za ovakve rezultate istraživanja odgovorni su i mladi ljudi kojima fali inicijative ili energije ali i institucije koje moraju imati odgovor na to“.
Radojičić tvrdi da da mladi ljudi u našoj državi nemaju preduzetnički duh.
„Ne prepoznaju ga, a ne prepoznaju ni start up-ove. Mladima u Crnoj Gori vrhunac kreativnosti i zadovoljštine leži u tome da se zaposle u institucijama države, odnosno da ne rade ništa, a da primaju platu za to. To je nešto sa čime moramo da se suočimo“, naveo je on.
Kako kaže Vuković, kulturi u Crnoj Gori se povećuje jako malo sistemskog razmišljanja.
„Kultura je nešto čemu se obično pristupa ad hok. Određena rješenja kulturno-umjetničke produkcije nijesu uvijek u skladu sa onim što bi trebalo da bude ciljna publika. Kulturne potrebe i startegija institucija kulture ključne su riječi o kojima moramo razmisliti“, zaključio je Vuković.
Foto: Screenshot/RTCG
