Kulturnu baštinu prepoznati kao privredni potencijal

Kako treba razvijati kreativne industrije u Crnoj Gori, a istovremeno zaštititi kulturnu baštinu, jedna je od tema kojom su se bavili učesnici Samita “Nasljeđe i kreativnost” u Kotoru. Iskoristiti kulturnu baštinu kao održiv poslovni model nije novina u svijetu, ali kod nas to polje tek treba da se razvija.

Kreativne industrije su jedan od najbrže rastućih privrednih sektora razvijenih evropskih zemalja.

U Crnoj Gori, ta je oblast prepoznata kao potencijal, ali je još u začetku. Jedna od učesnica samita “Nasljeđe i kreativnost” Jelena Pavićević, smatra da kulturnu baštinu moramo prepoznati kao privredni potencijal.

“Javni sektor, civilni sektor i privredni sektor moraju da se uvežu i da se svako drži svojih ingerencija. Dakle, kulturna baština je ogroman privredni potencijal, ona mora da se valorizuje i može da se vidi i kao nešto što jača duhovnost, jača vrijednosni sistem, ali i doprinosi stvaranju proizvoda i usluga koji imaju i svoju upotrebnu vrijednost“, kazala je Jelena Pavićević, ekspertkinja za strateške komunikacije.

Primjer zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra koje se može transformisati u održivi poslovni model je izrada dobrotske čipke.

“Ono što bi moglo da bude tema za lokalne i nacionalne vlasti na koji način uvezati suvenirnice kotorske da makar jedna od njih ima taj autentični kotorski proizvod čime se u stvari pokazuje na konkretnom primjeru na koji način možemo uvezati kreativne industrije i nešto što je lokalna vrijednost, a da to nije komercijalno, ali da ima svoju upotrebnu vrijednost“, saopštila je antropološkinja Milica Nikolić.

Da upotrebnu vrijednost mogu imati brojna kulturna dobra Boke i cijele Crne Gore prepoznaju i u Direktoratu za razvoj kulturnih industrija.

„Imamo modele koje ćemo tek da razvijamo, kao i strategiju za pomoć svima onima koji se bave kreativnim industrijama ili koji smatraju da pripadaju sektoru kreativnih industrija“, poručila je direktorica Direktorata za razvoj kreativnih industrija u MKM Marija Sarap.

Kulturno dobro koje bi moglo biti i održiv poslovni model je stari austrijski zatvor, pretvoren u Kreativni hab u Kotoru. U zdanje je uloženo dva miliona eura, ali veći dio godine je prazno.

Iz Direktorata za razvoj kreativnih industrija obećavaju da će do maja naći način da kotorski Kreativni hab zaista to i postane i da radionice i predavanja poput ovih tokom samita „Nasljeđe i kreativnost“ budu redovne u kalendaru događaja.

Foto: RTCG

Pročitajte još:

NIKŠIĆ PROGNOZA