Željeznička infrastruktura (ŽICG) još nije usvojila revizorski izvještaj za 2022. godinu, niti ga predala Upravi prihoda i carina, a što je morala da uradi do 30. juna ove godine. Razlog za prvobitno kašnjenje bio je raskid ugovora sa HLB Mont auditom, izazvano nezadovoljstvom mišljenja koje je revizor iskazao na finansijske iskaze za 2022. godinu, dok je sada razlog za kašnjenje čekanje mišljenja Ministarstva finansija (MF) u vezi sa knjiženjem međunarodnih kredita koje je lani platila država iz budžeta.
Krajem jula je na skupštini akcionara raskinut ugovor sa HLB Mont auditom, a za novog revizora izabrana je firma ABC, koja je, prema informacijama „Dana“, trebalo da preda izvještaj do polovine oktobra. Međutim, aneksom je taj rok pomjeren, ali „Dan“ nije dobio informaciju do kada.
– Revizija finansijskih iskaza za 2022. godinu je pri kraju, pa uskoro očekujemo i finalni revizorski izvještaj. Ono zbog čega on još nije predat jeste molba od strane organa ŽICG upućena novoj revizorskoj kući gdje tražimo da (u skladu sa zakonom) sačekaju neophodnu dokumentaciju, odnosno odgovor Ministarstva finansija, za postupanje po pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti. Uvažavajući činjenicu da je novi ministar finansija tek preuzeo funkciju, usmeno nam je saopšteno da će ministarstvo, pored već dostavljenog mišljenja od strane resornog Ministarstva saobraćaja i pomorstva, odgovoriti na naše upite po pitanju ove problematike – kazali su „Danu“ iz preduzeća čiji je izvrši direktor Marina Bošković.
Oni su ranije tražili mišljenje od Ministarstva finansija u vezi sa knjiženjem 5,1 milion eura koje je država dala međunarodnim kreditorima u 2022. godini za otplatu rata kredita. Ministarstvo finansija na čelu sa Aleksandrom Damjanovićem tada je dalo mišljenje da 5,1 milion eura nije donacija države, već da se taj novac treba vratiti državi, najpraktičnije kroz dokapitalizaciju. Ministarstvo finansija, na čelu sa Novicom Vukovićem, dva puta smo pitali da li su dali mišljenje u vezi sa knjiženjem ovog novca. „Danu“ nije odgovoreno na pitanja iz tog resora.
HLB Mont audit je bio uzdržan od davanja mišljenja, a jedan od glavnih razloga jeste taj što je 5,1 milion eura ŽICG iskazala kao prihod i time, prema mišljenju revizora s kojim je raskinut ugovor, prikazala fiktivan rezultat.
Ministartsvo saobraćaja i pomorstva (MSP) smo takođe pitali kakvo su mišljenje dali u vezi sa knjiženjem 5,1 milion eura, ali ni od njih „Dan“ nije dobio odgovore. Ipak, nezvanično su saznali da u MSP-u smatraju da sredstva koja je dobila ŽICG nisu bespovratna, već da 5,1 milion eura treba dokapitalizovati, ali da će konačan stav zauzeti nakon povratne informacije od Ministarstva finansija.
Pokušali su i od revizora ABC-a Zorana Škobića da dobiju odgovor u vezi sa revizorskim izvještajem, tačnije pitali su ga da li je bio uzdržan od davanja mišljenja zbog načina na koji je ŽICG knjižila 5,1 milion eura koje je država platila kreditorima. Dobili su odgovor da je odnos revizora i klijenta povjerljiv, te da ne mogu davati informacije trećim stranama.
– Nakon završetka revizije, izvještaj se podnosi klijentu, koji u salasnosti sa svojim aktima može vršiti dalja objelodanjivanja – kazao je Škobić za „Dan“.
Iz ŽICG su ranije tvrdili da je pomoć države do sada knjižena kao prihod, te da isto rade i u Željezničkom prevozu i da su im revizori do sada uvijek davali pozitivno mišljenje na takve finansijske iskaze.
Iz ŽICG su kazali da će revizorski izvještaj biti dostavljen svim potrebnim institucijama kada bude završen i usvojen na skupštini akcionara. ŽICG je za reviziju dala ABC-u 7.990 eura, shodno ugovoru o hitnim nabavkama.
Kazne do 16.500 eura
Upravu prihoda i carina iz „Dana“ su pitali na koji način može da snakcioniše ŽICG jer nije na vrijeme dostavila revizorski izvještaj.
– UPC, shodno članu 53 Zakona o reviziji, može pokrenuti zahtjev za prekršajni postupak nadležnom Sudu za prekršaje. Navedenom odredbom propisana je novčana kazna u rasponu od 500 do 16.500 eura zbog neblagovremenog dostavljanja izvještaja o reviziji. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana predviđena je i novčana kazna za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 250 do 2.000 eura – precizirali su iz UPC, koja će ponovo biti razdvojena na Upravu prihoda i Upravu carina odlukom Vlade.
Izvještaj morali da predaju do 30. juna
Iz UPC su kazali da su shodno članu 32 Zakona o reviziji pravna lica u obavezi da organu uprave nadležnom za poreze, tj. Upravi prihoda i carina (UPC), dostave izvještaj o reviziji sa mišljenjem revizora o finansijskim iskazima, najkasnije do 30.6. tekuće za prethodnu poslovnu godinu.
– Revizorski izvještaj nije predat za 2022. godinu, uz obrazloženje koje je ŽICG dostavila poreskom organu, u kojem se navodi da je raskinut prvobitni ugovor o javnoj nabavci za vršenje revizije finansijskih iskaza za 2022. godinu, koji je ŽICG potpisala zbog nesaglasnosti sa dostavljenim revizorskim izvještajem i nepoštovanja ugovora. Angažovana je nova revizorska kuća, koja čeka odgovor nadležnog ministarstva o načinu knjiženja rate međunarodnih kredita kako bi se se revizija završila i dobio finalni revizorski izvještaj za 2022. godinu – pojasnili su iz UPC.
Istakli su da su s obzirom na to da se radi o revizorskom izvještaju cijenili da mogu da produže rok za podnošenje izvještaja jer su dobili adekvatno obrazloženje.
– Ukoliko ŽICG do predviđenog roka ne dostavi revizorski izvjestaj, UPC će preduzeti zakonom predviđene mjere – naveli su iz UPC ne precizirajući koji je krajnji rok.
Foto: Arhiva/DAN
