Potrebno je dodatno istraživanje kako bi se utvrdilo da li asimetričan prenos cijena hrane sa međunarodnog na tržište u Crnoj Gori ima veze sa antikonkurentskim praksama unutar sektora maloprodaje. Ukoliko se to potvrdi, politike za sprovođenje konkurencije i ograničavanje marži, ako su dobro osmišljene, mogu uticati na nisku i stabilnu inflaciju u kontekstu fluktuacija cijena – navodi se u izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru.
Mogućnost da se razlog visokih cijena hrane u Crnoj Gori krije u nedozvoljenim dogovorima među trgovačkim lancima očigledno je podstakla Agenciju za zaštitu konkurencije (AZK) da krajem prošle godine započne analizu da li među crnogorskim lancima ima takve prakse. Još nije poznato kada bi rezultati ove analize mogli biti gotovi.
AZK, kao odgovorna institucija u sistemu, krajem 2023. godine započela je analiziranje uslova konkurencije na predmetnom tržištu i sa posebnom pažnjom prati ovo tržište, kako bi, između ostalog, sagledala da li je došlo do eventualnog kršenja Zakona o zaštiti konkurencije od strane učesnika na ovom tržištu. Napominjemo da AZK nema nadležnost za određivanje cjenovne politike učesnika na tržištu, odnosno ne može da utiče na formiranje i visinu cijena – kazali su Pobjedi iz AK.
Navode da su do sada prikupili veliki broj podataka i dokumentacije neophodne za utvrđivanje činjeničnog stanja kako bi mogli zaključiti je li eventualno došlo do kršenja propisa iz njihove nadležnosti.
Kako na ovom, tako i na svim ostalim tržištima, ukoliko Agencija dođe do dokaza koji bi ukazivali na kršenje Zakona o zaštiti konkurencije od strane bilo kojeg privrednog subjekta, isti će biti sankcionisani sa nivoa Agencije. Kako je jedan od ključnih prioriteta Agencije transparentnost u radu, mediji i javnost će biti blagovremeno obaviješteni – kazali su iz AZK.
Izvještaj
MMF ukazuje da se inflacija u Crnoj Gori smanjila sa svog vrhunca od 17 odsto koliko je iznosila 2022. godine, ali da rizici u srednjem roku i dalje postoje. Taj procenat pripisuju rastu cijena hrane i goriva, te velikom povećanju plata kroz program ,,Evropa sad 1“, koje se desilo neposredno prije skoka cijena.
Navode i da bi ponovni porast plata, koji Vlada najavljuje kroz program ,,Evropa sad 2“, takođe mogao uticati na rast inflacije, imajući u vidu i da je prvi put s rastom plata porasla i tražnja. Registrovano je i da se svjetski rast cijena u Crnoj Gori ispratio i to po višim stopama, dok se u slučaju pada cijena na međunarodnom tržištu, na domaćem nije osjećao značajan efekat.
Drugi faktori
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ne negira da postoji mogućnost da trgovci nijesu spuštali cijene ni kada su im padale nabavne, te da je inflacija i dalje na višem nivou nego u EU, ali skreće pažnju da su na rast cijena, osim međunarodnih, uticali i domaći faktori.
Na sami početak rasta inflacije je uticalo povećanje plate, jer je vještačko povećanje zarada dominantno uticalo na povećanje cijena. Svjedoci smo da je došlo do rasta svih ostalih troškova. Iako je došlo do pada cijena na svjetskom tržištu, ipak nijesu stabilizovani troškovi privrednicima, već je došlo do određenog rasta, što može uticati na određenu razliku. Veoma je bitno naglasiti da u doba neizvjesnosti posebno uvozno orijentisane zemlje kao što je Crna Gora imaju takvu cjenovnu politiku da prilikom uvoza cijene drže na prethodnom nivou dok se prilike na međunarodnom tržištu ne stabilizuju. Više je faktora koji na to utiču, a bila bi potrebna detaljna analiza kako bi se utvrdilo zbog čega je to tako, ali ne možemo isključivo kriviti privrednike, posebno imajući u vidu povećanje njihovih troškova, što su pokazali svi njihovi izvještaji – ukazao je Mulešković, dodajući da se zbog pada prometa ni cijene nijesu spuštale zbog samog rizika i neizvjesnosti na tržištu.
Trgovci
Da je crnogorskim trgovcima i više nego dobro, pokazuje nedavna analiza portala Bankar.me da su trgovački lanci Voli, HD Laković, Idea, Domaća trgovina, Franca i Mega promet prošle godine ukupno prihodovali 997 miliona eura, Ukupan profit ovih šest kompanije iznosio je skoro 33 miliona eura, a među njima dominira Voli sa zaradom od 15,6 miliona, HD Laković ga prati sa 9,9 miliona eura profita, Idea CG sa 1,92 miliona, Domaća trgovina sa 2,2 miliona i Megapromet sa 1,5 miliona eura. Da je industrija maloprodaje vrlo profitabilna govori i podatak o vrijednosti pokazatelja – povrat na kapital, koji predstavlja odnos neto zarade u odnosu na kapital kompanije. Sve analizirane kompanije bilježe visoke vrijednosti ovog pokazatelja, navodi Bankar.
Tu prednjači Megapromet sa 41,8 odsto, HD Laković sa 37 odsto, te Voli sa 26 odsto. Ukupan trošak neto zarada za ove kompanije je u toku 2023. godine iznosio 61,3 miliona eura i bio je veći za preko 10 miliona eura u odnosu na godinu ranije. Ove kompanije su tokom prethodne godine u prosjeku zapošljavale 9.691 radnika, što je za četiri odsto više u odnosu na godinu ranije.
Najviše zapošljava Voli 2.318, koji prati Idea sa 1.733 zaposlena u prosjeku. Najmanje je zaposlenih u Megaprometu, koji sa druge strane imaju najveće neto zarade u sektoru. Najveću prosječnu neto zaradu ostvaruju zaposleni u kompaniji Domaća trgovina koja upravlja marketima City, Aroma i Conto (719 eura), dok je prosječna neto zarada u najvećem trgovačkom lancu Voli na nivou od 688 eura. Trgovački lanci su prošle godine za poreze i doprinose državi platili 24 miliona eura, što je za 26 odsto više u odnosu na godinu prije, od čega najviše Voli skoro 8,8 miliona eura.
Foto: Ilustracija/elements.envato
