Konjević: Potrebni su novi ljudi koji će zastupati privredu

Crnogorska unija poslodavaca (CUP) ima reprezentativnost i želi da zajedno sa Vladom radi na snaženju socijalnog dijaloga i na kreiranju boljeg poslovnog ambijent, a sa ministarkom rada i socijalnog staranja Naidom Nišić dogovorili smo se da izmjenama Zakona o radu budu uvažene sve pozitivne inicijative kako bi se usvojili evropski standardi u dijelu uslova dostizanja reprezentativnosti poslodavačkih udruženja i njene periodične kontrole.

Ovo je u intervjuu “Vijestima” kazao generalni sekretar CUP Raško Konjević.

“Poslodavci žele ozbiljnu organizaciju koja će ih zastupati pred Vladom sa željom da se jačaju partnerski odnosi, da se glas privrede jasno čuje kod kreiranja ekonomskih politika. Loše je, a desilo se nedavno da većina privrednika nije upoznata sa sadržinom potpisanog kolektivnog ugovora u njihovo ime a oni nijesu imali ni priliku da saopšte i artikulišu svoje interese”, poručuo je Konjević.

Početkom novembra izabrani ste za generalnog sekretara Crnogorskog udruženja poslodavaca. Zbog čega ste prihvatili ovu funkcije? Šta očekujete kao izazove na ovom poslu a šta su vam ciljevi?

CUP je organizacija koja okuplja privrednike koji godišnje generišu više od tri milijarde prometa i zapošljavaju više desetina hiljada radnika. Naši članovi su najveće poreske platiše i svi su dio “bijele” poreske liste. CUP je postavio ispravne i ambiciozne ciljeve. Reforma socijalnog dijaloga, uvažavanje sindikata kao partnera i pokušaj da afirmišemo model u kome će poslodavci i zaposleni biti suštinski partneri. Nema uspjeha poslodavaca bez edukovanih, sposobnih i posvećenih zaposlenih koji su zadovoljni. Takođe, poslodavci žele ozbiljnu organizaciju koja će ih zastupati pred Vladom sa željom da se jačaju partnerski odnosi, da se glas privrede jasno čuje kod kreiranja ekonomskih politika. Loše je, a desilo se nedavno da većina privrednika nije upoznata sa sadržinom potpisanog kolektivnog ugovora u njihovo ime a oni nijesu imali ni priliku da saopšte i artikulišu svoje interese. Želimo zajedno sa Vladom i drugima da gradimo bolji poslovni ambijent. Jasno nam je da su ovo procesi. Mnoge stvari su urađene, ali i mnoge se dodatno mogu unaprijediti. Sve ovo je izazov, uvjeren sam dostižan i to je bio jedan od motiva da prihvatim ponudu i posvetim se ovim aktivnostima u narednom periodu. Danas sa “druge strane stola” sa solidnim iskustvom i čini mi se dovoljno informacija da prepoznam kako procesi dalje mogu da idu.

Kako planirate da postignete reprezentativnost kao poslodavačka organizacija? Da li već sada imate uslove? Očekujete li saradnju sa državnom administracijom i korektan odnos tokom izmjena pravilnika koji definiše način postizanja reprezentativnosti i samog postupka njegovog dokazivanja?

CUP već danas ispunjava ključne uslove. Naši članovi kreiraju skoro 60% BDP-a. Ali trenutno imamo legislativu koju je potrebno mijenjati, usaglasiti sa evropskom praksom i iskustvima. Pravilnik o kojem govorite je donesen prije 18 godina. Djeluje nevjerovatno, ali je tačno. Od tada je Zakon o radu mijenjan tri puta a nijednom nijesu za ovaj segment donošena nova podzakonska akta. To je prosto nedopustivo i samo pokazuje sliku koliko u ovom dijelu zaostajemo za standardima EU. Mora se dostići ono što je još 2011. urađeno sa sindikalnim organizacijama. Donijeti adekvatna regulativa usaglašena sa evropskom praksom. CUP samo želi fer i evropske standarde, da se afirmiše pluralizam u poslodavačkom udruživanju. Ne tražimo nikakve povlašćene pozicije. Naprotiv. Snaga, rezultati i uspjeh naših članova je naša ključna prednost. Nema više monopola niti treba da ih bude. Treba afirmisati konkurenciju medju udruženjima. Tako će i saradnja sjutra biti bolja.

Očekujemo principijelnu saradnju sa novom Vladom. Naprosto poklapaju nam se ciljevi. Fokus na pitanja ekonomije i boljih uslova za investicije i razvoj. Želimo zajedno da radimo i na snaženju socijalnog dijaloga i na kreiranju boljeg poslovnog ambijenta. Razgovarali smo sa ministarkom rada i socijalnog staranja Naidom Nišić i dogovorili se da planiranim izmjenama Zakona o radu budu uvažene sve pozitivne inicijative kako bi se usvojili evropski standardi u dijelu uslova dostizanja reprezentativnosti poslodavačkih udruženja i njene periodične kontrole. I mi se radujemo tim promjenama. Sloboda organizovanja, afirmacija pluralizma i periodično preispitivanje reprezentativnosti su ključni standardi u ovoj oblasti u svim evropskim državama. Samo pogledajte kako su to kolege u Hrvatskoj zakonski lijepo uredili i ostavili poslodavcima da se kroz konkurenciju nameću idejama, radom i kvalitetom.

Mi sada imamo dvije sindikalne centrale Uniju slobodnih sindikata i Savez sindikata koji su reprezentativni i članovi su Socijalnog savjeta. Da li bi mogle postojati i dvije reprezentativne organizacije poslodavaca, kako vidite sadašnje i buduće odnose sa Unijom poslodavaca – kao partnerske ili kao sukobe dva konkurenta?

Sigurno će postojati, ne dvije možda i više. I to je dobro. Konkurencija će vremenom izoštriti kvalitet i dovesti do dobre saradnje i borbe za zajedničke interese. Ako danas gledamo različito na stvari, ne znači da sjutra ne možemo da sarađujemo. CUP želi partnersku saradnju i sa Vladom i sa sindikatima i sa svim kolegama koji dijele naše vrijednosti. To su reforma socijalnog dijaloga po evropskom modelu, bolji poslovni ambijent usmjeren na podsticanju biznisa i preduzetništva, posvećenost zaposlenima bez kojih nema uspjeha nijednog privrednog subjekta. Ljudi su danas sve, posebno u biznisu.

Prema podacima Monstata zarade u javnom sektoru su značajno veće nego u većini privrednih sektora. Da li to stvara pritisak na privredu da i oni povećavaju zarade kako bi zadržali radnike? Da li je većina naših privatnih kompanija dovoljno profitabilna i likvidna da bi mogla da se takmiči sa javnim sektorom u povećanju zarada?

Ako želimo da poštujemo ključne principe, složićemo se da nema povećanja zarade bez povećanja produktivnosti. Ako zarade u javnom sektoru rastu van realnih osnova i kao dio populističke politike one svakako stvaraju veliki pritisak na privatni sektor koji nema luksuz da se tako ponaša. On može da “dijeli” onoliko koliko zaradi na tržištu. Ne može se zaduživati dugoročno da bi uvećavao plate mimo ekonomskog rezona jer će takvo ponašanje uništiti i biznis i kompanije. Bez privatnog sektora nema ključnih prihoda u budžetu i onda će vam se takva politika vratiti samo kao bumerang u srednjem roku. Sa druge strane, ako stvaramo bolji poslovni ambijent u kome privreda ima prostor i podsticaj za razvoj to će blagotvorno djelovati i na položaj zaposlenih i na javne finansije. Država mora u ovom segmentu voditi opreznu politiku jer posljedice mogu biti teške i dugotrajne.

Za narednu godinu se najavljuje novo i to značajno povećanje penzija, ali i dalji rast zarada u javnom sektoru. Da li naš javni sektor postaje skup i da li ga građani i privatna privreda, koji i pune budžet, mogu finansirati?

Ako plate i penzije rastu tako što ih finansiramo zaduženjem onda to nije dobar put. Povešće nas u problem. Javni sektor je svakako preobiman. Ako godinama imate strateška dokumenta kojima promovišete smanjenje javne administracija i njenu optimizaciju a ponašate se suprotno onda svakako radite lošu stvar. Privreda danas ne bi mogla, nakon svih kriza u zadnje tri godine, a korona je bila jedna od ključnih, izdržati bilo kakvu negativnu poresku korekciju. Teško da javne finansije mogu dugoročno bez velikih izazova izdržati proces u kome i rastu zarade i raste broj zaposlenih u javnoj administraciji. Jer neko to mora da finansira na realnim osnovama.

Da li očekujete probleme u javnim finansijama ako javni sektor ostane sa ovim troškovima a država izgubi prihode koje sada ima od potrošnje velikog broj stranaca koji sada privremeno borave u Crnoj Gori?

Upozoravajuće su analize koje smo imali priliku da vidimo nedavno. I naša ocjena je da je to veliki rizik. Danas mnogi prihodi budžeta su “iskrivljeni” kako zbog inflacije tako i velikog privremenog priliva stranaca sa izraženijom kupovnom snagom. Zbog toga se troškovi moraju konzervativnije planirati, opreznije, uvažavajući ove okolnosti. Jer u protivnom u negativnom scenariju javne finansije mogu biti u ogromnom izazovu. To su i preporuke međunarodnih finansijskih institucija.

Duško mi je prijatelj, ali neću u politiku

Zbog čega ste se povukli sa mjesta šefa SDP-a uoči izbora? Jeste li definitivno napustili politiku, i ako jeste zbog čega? Da li je tačno da sa Duškom Markovićem pravite novu partiju?

U poslu kao i u životu uvijek je izazov naći mjeru. Četrnaest godina aktivnog bavljenja politikom bilo je dovoljno. Prava mjera za ovaj trenutak. A i pozitivna dešavanja u privatnom životu su me podstakla da tu odluku ubrzam i više se posvetim porodici i novim privatnim obavezama.

Duško je moj lični prijatelj. Nevezano od poslovnih ili političkih aranžmana. Moje opredjeljenje u narednom periodu nije vezano za politiku.

Neke odredbe Zakona o radu su prevaziđene

Crna Gora sada ima jednu od najnižih stopa poreza i doprinosa na zarade u Evropi, da li je to dovoljno za razvoj preduzetništva? Šta su sada najveći problemi preduzetnika i šta bi trebalo uraditi da se oni otklone?

To je svakako bio značajan iskorak. Povoljno je ocijenjen od strane privrede i dao je određene rezultate. Popravio je stanje, legalizovao dio sive ekonomije i dijelom uticao na uvećanje prihoda. Naravno, ukupan biznis ambijent je značajno složenije pitanje. Kreiranje boljeg ambijenta za biznis nije posao samo jedne vlade i jednog mandatnog perioda. Zato je potreban kontinuiran dijalog Vlade i poslodavaca, partnerski odnos. Uspješne vlade nema bez zadovoljnih poslodavaca, uslova za njihovo poslovanje koji će generisati uspjehe u ekonomiji. Zato CUP smatra da se u tom odnosu može mnogo stvari popraviti, kao uostalom i u saradnji sa sindikatima. Zakon o radu treba i dalje unapređivati, danas su neke odredbe prevaziđene. Sa više povjerenja treba uspostavljati odnos poslodavaca i zaposlenih. Administracija mora biti u službi biznisa, efikasna. Korekcija raznih procedura, jasan i predvidiv ambijent. Konstantne politike bez naglih izmjena posebno u dijelu poreske politike. Sve ovo kao i mnoge druge stvari treba mijenjati i graditi dugoročno povjerenje. Država je i dalje prilično spora, nedovoljno efikasna. Ovih dana imali smo priliku da čujemo dobre ideje. Mislim da je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj afirmisao ideju kreditno garantnog fonda. To bi mogla da bude uspješna priča. Vjerujem da će sa privredom u finalu kreirati model koji može da obezbijedi solidan iskorak.

Pročitajte još:

NIKŠIĆ PROGNOZA

Table of Contents