Vlada, ukoliko želi da poštuje tržišne principe i bude odgovorna prema građanima i privredi, ne treba da teret „uvezene“ inflacije prebacuje na poslodavce, već da ga i ona podnese kroz smanjenje PDV-a. Tako je recimo Hrvatska vlada regulisala poremećaje na tržištu električne energije prije nekoliko godina. Time čuvate privredu i izazove sa kojima se ona susreće, a imate i odgovoran pristup države, ocijenio je generalni sekretar Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) Raško Konjević u intervju za „Dan“, komentarišući odluku o ograničavanju cijena određenih proizvoda na crnogorskom tržištu. Smatra da bi i u vezi sa neradnom nedjeljom trebalo prepustiti da tržišni interesi odluče da li treba biti radna ili neradna uz poštovanje zakonskih prava radnika i obaveza prema njima, kao i da privatni sektor i građani dominatno pune glavne poreske stavke u budžetu.
Dosta različitih stavova u poslednje vrijeme izneseno je oko ukidanja neradne nedjelje. Kakav je Vaš, odnosno stav Udruženja oko ovog pitanja?
– Na nivou Udruženja nijesmo zauzimali stav po ovom pitanju, koje je još u formi inicijative. Imamo važeći zakon koji je usvojen uz dijalog sa privredom. Ako se mijenja onda to takođe treba raditi sagledavajući dosadašnja iskustva u primjeni i dijalogom sa dijelom privrede. U principu to bi trebalo prepustiti tržištu. Bilo je dosta dijaloga na ovu temu u prethodnom periodu. Dozvolite poslodavcima da oni odluče da li će da rade poštujući svakako sva prava radnika iz matičnih zakona. Čim počnete da propisujete izuzetke, onda je to miješanje i prenormiranje određenih stvari. Država ima pravo da kroz dijalog i u skladu sa standardima propiše kroz zakone odnos prema radnicima. Dozvolite poslodavcima u oblasti trgovine da sami odluče da li će ili neće da rade nedjeljom. Ukoliko postoje tržišni zahtjevi i isplativost da se radi nedjeljom poslodavci će ispoštovati zakonske obaveze prema radnicima. Zakone ipak mijenja Skupština i vidjećemo da li ima volje za neke izmjene u dijelu neradne nedjelje, ali svakako Vlada treba da bude otvorena za dijalog oko ovog pitanja. Često mijenjanje zakona nije dobro.
Država je postala najveći poslodavac, odnosno konstantno bilježi neopravdan rast zaposlenih. Kako gledate na to i kako se to odražava na privatni sektor, koji u značajnoj mjeri puni budžet?
– Preliminarni podaci s kraja 2023. godine pokazuju da je u Crnoj Gori zaposleno oko 240.000 ljudi, od čega oko 180.000 radi u privredi. I dalje je veliki broj onih koji rade u državnoj administraciji. Ukoliko uporedite budžete poslednje dvije godine, čini se da je povećanje na poziciji bruto zarada od 60 do 70 miliona. S druge strane, stalno imate poruku iz Vlade da javnu upravu treba učiniti efikasnom, transparentnom, mobilnom i funkcionalnom, da bude servis građanima i privredi. Takva javna uprava je potrebna privredi, ali nijesam siguran da je tako u realnom životu. S druge strane, država ima obavezu da reformiše javnu administraciju na način da može da prihvati obaveze koje je sleduju kroz članstvo u EU. Ako bez povećanja produktivnosti povećavate zarade državnom sektoru, vršite pritisak na zarade u privatnom sektoru. Zarade u privatnom sektoru mogu se povećavati samo ako se povećava produktivnost. To je jedini opravdani način za povećanje zarada. Privatni sektor stvara dodatnu vrijednost i zajedno sa građanima dominantno puni ključne poreske stavke u budžetu. Privatni sektor stvara dodatnu vrijedost i podstiče ekonomiju naprijed.
Ograničene su cijena značajnog broja proizvoda. Da li je ta mjera dovoljna za bolji položaj građana?
– Rijetke su države koje pribjegavaju administrativnim odlukama da se miješaju u neke tržišne principe. Inflacija u Crnoj Gori dominatno je „uvezena“. Imali smo u poslednje četiri godine dva ozbiljna poremećaja na globalnom tržištu – virus korona, koji je zaključao crnogorsku ekonomiju, ali i ekonomiju u cijelom svijetu, i agresiju Rusije na Ukrajinu, rat koji se dešava u srcu Evrope, koji je ozbiljno poremetio mnoge segmente evropske ekonomije. Sve je to uslovilo rast cijena. Važno je da se vodi dijalog između Vlade i poslodavaca. Administrativno miješanje države u tržište može da izazove ozbiljne posledice i nikada nije davalo adekvatne rezultate na dugi rok. Ako Vlada želi da bude odgovorna, ne treba da teret prebacuje na poslodavce, nego da taj teret ponese i ona, i to kroz smanjenje PDV-a. Vlada je kroz dijaolog sa privredom postigla dogovor oko privremene mjere. Dijalog je dao određeni rezultat. U odnosu na početnu namjeru donešena odluke je napredak. Moramo da razumijemo da ekonomija ne može da ide naprijed ako ne kreiramo bolji poslovni ambijent. Ograničenje marži je administrativna mjera koja narušava poslovni ambijent. Crnogorska ekonomija je mala i uvozno zavisna. Nije jedina. Ne možemo imati bolju ekonomiju ni bolji standard ukoliko ne stvaramo boai poslovni ambijent.
Svjedoci smo stalnog rasta plata u državnoj upravi, u nekim segmentima to se čini i nerealnim. Ima li opravdanja za to?
– Ministarstvo finansija ima obavezu da to procjenjuje i menadžeriše i sa aspekta broja zaposlenih i zarada. Povećanje zarada, ako nema povećavanja produktivnosti, nije dobar potez. Iz Vlade u kontinuitetu stiže dosta kontradiktornih poruka, s jedne strane o optimizaciji javne uprave, a s druge strane imamo povećanje broja zaposlenih i izdataka. To jedno s drugim teško može da ide. Neefikasna državna administracija može da bude velika biznis barijera i da utiče na poslovni ambijent, koji bi trebalo da bude bolji nego danas.
Kako komentarišete što neka obećanja Vlade, konkretno vezana za program „Evropa sad 2“, još nijesu realizovana?
– Ja sam razumio da je Vlada poslala poruku da će kroz nekoliko strateških dokumenata objasniti javnosti šta, između ostalog, podrazumijevaju mjere i koji bi bili njihovi rezultati, onoga što se u javnosti zove program „Evropa sad 2“. Nijesmo imali priliku da to konkretno vidimo. Mislim da su to vezali za usvajanje fiskalne strategije, važnog dokumenta. Ne bih posebno komentarisao dok ne budem imao priliku da to vidim u toj strategiji.
Spremni za reprezentativnost
Nedavno ste izabrani za generalnog sekretara Crnogorskog udruženja poslodavaca. Koliko ovo udruženje okuplja poslodavaca, koji su ključni ciljevi ikakva je saradnja sa ostalim socijalnim partnerima?
– Crnogorsko udruženje poslodavaca je najjače poslodavačko udruženje u Crnoj Gori, okuplja članove koji imaju promet preko tri i po milijarde godišnje i koji u određenom smislu kreiraju skoro 60 odsto BDP-a. Radi se o za crnogorske, ali i za šire prilike reprezentativnim kompanijama koje zapošljavaju više desetina hiljada radnika. Mi smo relativno mlada poslodavačka organizacija koja postoji više od dvije godine i u tom periodu smo obezbijedili relevantnu snagu kroz članstvo i negdje smo u poslednjoj fazi da, kako nalažu pozitivni propisi, završimo i proceduru reprezentativnosti, što vas, shodno Zakonu o socijalnom savjetu, svrstava u red članova Socijalnog savjeta i postajete dio socijalnog dijaloga koji čine Vlada, sindikati i poslodavci. U Socijalnom savjetu su dva sindikata i vjerovatno će to tako biti i sa poslodavačkim udruženjima. Očekujemo da legislativa koja je potrebna bude usvojena i da u drugoj polovini godine krenemo u novu fazu partnerskog odnosa. Dobro je za socijalni dijalog, a tako je i u većini drugih zemalja da imate više sindikata i poslodavačkih organizacija. Time dijalog ima više legitimiteta i daje bolje rezultate.
Foto: Printscreen/DAN
