Odluku Vlade da razdvoji Upravu prihoda i carina (UPC) na Poresku upravu i Upravu carina bivša državna sekretarka Ministarstva finansija Mila Kasalica vidi kao učenje iz grešaka premijera Milojka Spajića.
– Strukovno vjerujem da je premijer Spajić odlučio da nauči iz grešaka, koje je napravio kao ministar finansija i socijalnog staranja u 42. Vladi Crne Gore. Onomad su prekonoćno, bez ikakve analize, u uskom krugu, dvosekundnom „pripremom“ resornog ministarstva državne uprave, spojene ranije uprave – Poreska uprava i Uprava carina. U periodu april 2021 – decembar 2023. godine nisu se opravdali organizacioni ciljevi, mada ih na papiru nije ni bilo, iako svaka izmjena uredbe to zahtijeva, slijedeći odredbe Poslovnika Vlade CG – ocijenila je Kasalica za „Dan“.
Vlada je prošle sedmice usvojila odluke o razdvajanju UPC. Predlogom Zakona o budžetu, kako je navela, za Upravu prihoda i Upravu carina planirano je respektivno 10,4 miliona i 11,2 miliona eura.
– Poreski segment i carinski segment nisu imali nijedan uvezujući mehanizam, osim djelimično ljudskih resursa/interne kontrole. Tada nam je ozbiljni savjetnik MMF-a, i kao kritiku i kao obavezujući savjet, otvoreno podijelio da se uprave slučajno ne spajaju. Nije bilo spremnosti da to odgovorno čujemo. Kao posvećena ranija članica tima MF-a, znam i odgovorno javno dijelim koliki se posao i napor morao uložiti da se izokrene organizacija, saradnja, timske postavke, pokuša uvezivanje IT okruženja. To je u sedam mjeseci v.d. direktorovanja (2021) gdin Aleksandar Damjanović odradio sa ozbiljno-kvalitetnim rezultatom, što potom naredne godine kao ministar finansija nije nastavio; sve su prilike da će se uporedive greške napraviti tekućim izborima direktorica u direktoratima unutar MF-a. Zato, ukoliko se ispune potrebni organizacioni i budžetski postepeni, a ne frenetični koraci, ne treba na ovu odluku premijera gledati drugačije nego: bilo je vrijeme. Međutim, to razdvajanje bi moralo da bude naklonjeno visoko-strukovnom radu u upravama. Direktor UPC Vladimir Bulajić je uspio da umanji rizike reputacije, zbog čega mu treba iskazati građansku i profesionalnu zahvalnost, dok je zbog značajnog iskustva naginjao carinicima. Poreznici su timski pokazali da umiju da izguraju prošlogodišnju krizu koju je iza sebe ostavio više nego nekvalitetni menadžer, čiji je nelegalni izbor bio i ostaje odgovornost ministra Spajića i tadašnjeg premijera Abazovića. I, važnije, poreznici više ne smiju da ostanu u zapećku institucionalnih podrški. Inspektorski segment konačno mora da se restrukturira i da se zaustavi javna i skoro-pa-nedostojna drobljavina da neko nešto naplaćuje, kad su poreski obveznici besprekorno dokazali da ispunjavaju obavezujuću zakonsku odgovornost prijave, obračuna i plaćanja obaveza, a što je u prethodnih 40-ak mjeseci obezbijedilo privid stabilnosti javnih finansija – navela je Kasalica.
Od 2020. godine su se često mijenjale organizacije državnih uprava ili su se mijenjala imena uprava samo iz razloga da bi se promijenili direktori uprava. Na pitanje da li sumnja da se iza razdvajanja UPC krije možda promjena sadašnjeg direktora, Kasalica odgovara:
– Ostajem profesionalno da vjerujem, da je nakon kraha izbora UPC direktora iz aprila 2022. premijer spreman da zaustavi lutanje hodnicima/ čekalice u kabinetima/ lobiranja neznavenih kćerki i sličnih „pritisaka“ prilikom odgovornih odlučivanja. Iskustvene spoznaje prošlogodišnje katastrofalne greške u izboru UPC direktora bi trebalo unijeti u institucionalne jačine timskih memorija o tome kako reformisati regrutaciju i udaljiti je od političkih prljavih trgovina – kazala je ona.
Istakla je da se razdvajanjem Uprave prihoda i carina neće ništa promijeniti po pitanju naplate poreza i carina.
– Organizacioni fokusi ka dvije uprave su podrška procesu EU pridruživanja (poglavlja: 16 i 29). Neumanjena podrška bi trebalo da bude oko ulaganja u unapređenje IT sistema. Nažalost, ministri Damjanović/Spajić su potrebe vezali za nedovoljno jake projekte iz kredita koji se mora vratiti Svjetskoj banci, koja takođe u Crnoj Gori nije naučila da projekti, koji se potpišu u ime poreskih obveznika, predstavljaju aktivnosti i proizvode i softvere, koji moraju da služe sistemu. Ovo bi značilo da tekući premijer mora ukloniti jeftinu „gvozdenu šapu“ da se IT softveri/ukupni hardveri (više poreznici nego carinici) naručuju iz netransparentnih regionalnih šem(ic)a, a onda posao moraju da odrade par top-ljudi, koji se potom niti nagrade niti im se uvaži nemjerljiv doprinos, ali se zato vjeruje u tobožnju strukovnost istrošenih političkih profila, iza kojih nije ostao nijedan stabilan IT sistem u državnoj upravi – zaključila je Kasalica.
Ne treba zadržati nekvalitetne menadžere
Osim UPC, Vlada je razdvojila i Upravu za katastar i državnu imovinu.
– Oko tadašnjeg predloga za izbor direktora spojene uprave sa ministrom Spajićem i gdinom Odovićem dijelim odgovornost izbora gdina Đurišića, koji je imparcijalno pokazao sve osim poštovanje prema nadležnostima, koje je trebalo da odgovorno realizuje. Ne očekujem da će Vlada imati potrebne odlučnosti da se razdvajanje u dvije uprave, koje je takođe održivo ako se uradi na pravilan način, isprati neprikosnovenim stavom: u timovima nijedne nove uprave ne treba zadržati nijednog iz kruga nekvalitetnih menadžera-rki od januara 2021. do decembra 2023. Naredni primjer dovoljno dokumentuje objektivnost: bruka iz aprila 2022. kad se samoglorifikacijom objavilo „okončanje istorijskog popisa državne imovine“. Niko ko poznaje regulativu nije očekivao povijesne rezultate nakon desetogodišnjeg nerada; ali, nerad se nastavio utabanim praksama. A, da se odradila ozbiljna projektna priprema, što je bilo obećanje tadašnjeg mladog pravnika, sad bi se već mogla planirati sredstva za IT sistem koji bi jednu od ključnih javnih politika državne uprave uveo u okvir strateških razvojnih perspektiva. Drugi dokaz je institucionalno još pogubniji: objedinjenoj upravi se neznaveno ukinuo IT sektor; ove godine se takav organizacioni potez prepoznao kao loš. Nedavnom planiranom sistematizacijom se trebao vratiti IT sektor, no uz planiranu manipulaciju uslova konkursa za načelnika sektora sa već obećanom pozicijom partijskim drugarima, zanemarujući institucionalnu memoriju i znanje vrhunskih profila unutar uprave – navela je Kasalica.
Poreznici kompleksnija organizacija
Uprava carina je u svojoj organizaciji ostala kompaktna, jer je to takva vrsta javnih aktivnosti, kazala je Kasalica.
– Premijer mora imati hrabrosti da zadrži dvojac ozbiljnih pomoćnica direktora, koje će potom nastaviti da postepeno unapređuju najosjetljivije oblasti rada: carinsku bezbjednost i poštovanje rada sa EU okruženjem, odnosno globalnim okruženjem. Izbor eventulane direktorice bi bio pogrešan i neliderski. Poreznici su mnogo kompleksnija organizacija. U timu ima ozbiljnih profila, čak i ako npr. ponekog prati navodno nepotistički momenat. Nevažni su takvi momenti, ako se bude unapređivao tim, snažila institucija a ne kaljuga-zakulisnosti, i ulagalo u slamanje straha u radu i jačanje timskih uvezivanja u korist unapređenja kvaliteta najvažnije javne usluge u zemlji. Novi direktor-ica mora imati talent za reforme a ne slijediti višedecenijski konzervativizam poreznika, radi sakrivanja nedovoljnog znanja, koji ih i dalje stavlja u poziciju da ne poštuju poreske obveznike, iako im je to zadatak – istakla je Kasalica.
Foto: Bankar.me
Pita li ko Gospodju sto je smijenise sa svakog mjesta na koje je bila postavljena?