Avio-dostupnost Crne Gore je izuzetno loša i zbog nedostatka direktnih avio-linija sa zapadnoevropskih i nordijskih tržišta gubimo ogromne prihode – kažu sagovornici Pobjede. Smatraju takođe da su putevi i željeznica u lošem stanju i da smo ,,osuđeni“ na avio-veze, međutim – nedovoljno smo povezani sa razvijenim tržištima.
Turisti i avionske veze
Uopšteno, kako je Pobjedi kazao vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric, naš avio-saobraćaj ne funkcionište baš najbolje.
– To mora biti daleko bolje. Mora se definisati strategija i onda po njoj postupati. I rezultati neće izostati – poručio je Šćuric dodajući da naš turizam zavisi od avio-dostupnosti apsolutno.
– Crna Gora je daleko od Evrope i ceste su joj tragične. Meni je iz Zagreba do Budve trebalo 14 sati. Svakom putniku iz Evrope treba u sezoni 20 do 30 sati do Crne Gore. Željeznica je u još gorem stanju, brodske veze gotovo da i ne postoje. Dakle, turisti su ,,osuđeni“ na avionske veze – kaže Šćuric.
Što se tiče uspostavljanja avio-linija koje su nam neophodne to po njegovim riječima zavisi isključivo od avio-kompanija.
– Vi ih možete finansijski motivisati na neku liniju, ali ipak to je njihova odluka – kaže Šćuric.
Smatra da crnogorski aerodromi za sada ne rade u svom maksimumu kapaciteta i da ima još dovoljno mjesta za rast.
U zadnje vrijeme mnogo se priča da naši aerodromi nemaju razvijenu infrastrukturu da prime više aviona, kao i da na aerodrom u Tivtu avioni ne mogu da slijeću noću, te da ih treba rekonstruisati.
Pitali smo Šćurica koje je najbolje rješenje i da li država treba uložiti novac ili aerodrome staviti pod koncesiju.
– Pod koncesiju ni slučajno. Strateški objekti se ne stavljaju pod koncesiju. Pogledajte loše primjere Beograda, Ljubljane, Zagreba, Budimpešte… Je li vam treba haos kakav se trenutno dešava u Beogradu radi želje koncesionara da dodatno i puno zaradi. Crna Gora ima preko 25 odsto BDP-a od turista. Tu ne smijete riskirati. Pa ako svi zapadni aerodromi mogu biti u državnom vlasništvu i toliko uspješni, ako imamo primjere aerodroma u Splitu, Dubrovniku i Sarajevu koji su vrlo uspješni, a državni su, zašto to ne bi bilo moguće i u Crnoj Gori – poručio je Šćuric.
Propusti
Ove godine suočavamo se sa manjim brojem turista iz Zapadne Evrope zbog malog broj direktnih avio-linija, a Šćuric to komentariše ogromnim propustom crnogorskih turističkih radnika.
– Čudim se da Crna Gora izostanak ruskih i ukrajinskih turista nije kompenzovala onima iz Zapadne Evrope. Pa ako je prošle godine bila iznenađena, ove to nije mogla biti. Ogroman propust turističkih radnika Crne Gore – ističe Šćuric.
Smatra i da je bila velika greška ugasiti avio-kompaniju Montenegro erlajnz i formirati novu.
– To je bila ogromna pogreška. Slotovi su prava slijetanja na neki aerodrom i da izgubili ste ih. Ali to nije glavni problem. Glavni problem je što ste izgubili code-share i druge ugovore, linije, prava, putnike… Trebalo je Montenegro erlajnz restrukturirati, otpustiti menadžment, višak radnika i napraviti uspješnu kompaniju kao što su to napravili Er Baltik i LOT sa svojim restrukturacijama. Od megagubitaša postali su profitabilne i vrlo uspješne kompanije koje se ozbljno šire – objasnio je Šćuric.
O tome koje su njegove preporuke kao vazduhoplovnog stručnjaka i kako uspostaviti više linija sa tržišta gdje su visokoplatežni turisti istakao je da prvo Crna Gora mora napraviti strategiju razvoja vazdušnog saobraćaja.
– Potom osigurati sredstva za subvencije i pametno ih iskoristiti. Na primjer nepojmljiva je tako loša povezanost Crne Gore zimi, a Er Montenegro ima prizemljene avione. Crna Gora mora finansirati letove Er Montenegra zimi za Pariz, Amsterdam, Frankfurt i Cirih sa po najmanje tri leta sedmično. Time bi se stvorila povezanost sa cijelim svijetom – smatra Šćuric dodajući da treba poboljšati i rad nacionalne avio-kompanije.
– Dobili ste novog direktora. Za sada mi odlično djeluje. Vidjet ćemo što će on napraviti. No, sada stanje istinski nije dobro – istakao je Šćuric.
Što se tiče niskobudžetnih kompanija kaže da su one realnost i da bez njih, nažalost, ne možemo.
– Treba iznaći dobar model u kome se ne daje previše novaca za LCC i od njih najviše moguće izvući. LCC su dobre za putnike, one akumuliraju ogroman broj turista, one su odličan alat za Crnu Goru – kazao je Šćuric.
Sezona nije na nivou
Da smo avio-destinacija i da naš turizma zavisi od direktnih avio-linija potvrdio nam je i direktor hotela ,,Rivijera“ u Petrovcu Nemanja Kovačević koji je kazao da nam upravo zbog toga ovogodišnja sezona nije na nivou i da smo daleko od rekorda
– Bez direktnih avio-linija sa zapadnoevropskih i nordijskih tržišta nema turizma u Crnoj Gori, jer nema ni elitnih turista. Ove godine imamo samo 13 letova nedjeljno iz Njemačke, koja broji 80 miliona stanovnika i desetak letova sedmično iz Francuske, koja ima 60 miliona stanovnika. To je poražavajuća činjenica koja govori da mi nijesmo avio-dostupna destinacija na način kako bi trebalo, ako želimo da sezona daje rezultate i da bude zamajac razvoja naše ekonomije. Špic sezone je odložen, nije sezona na nivou, pa se sada se spuštaju cijene – poručuje Kovačević.
Ako bi bili bolje avio-povezani, smatra da bi bilo i više interesovanja.
– Na odmor se ide direktnim avio-letovima, a mi nemamo dovoljno tih letova. Odnosno imamo ih smiješno malo, to je ključni problem. I onda mi, privatnici, kolektivno ispaštamo. Ali nemamo nikog da nas podrži – poručuje Kovačević.
Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG Ranko Jovović kazao je Pobjedi da je Crna Gora zbog svog geografskog položaja dominantno avio-destinacija jer je udaljena od važnih emitivnih tržišta, te je od značaja za njeno pozicioniranje kao turističke destinacije postojanje direktnih avio-linija, redovnih, čarter i nisko tarifnih avio-kompanija koje nas povezuju sa važnim emitivnim tržištima širom Evrope.
Prema njegovim riječima, na poboljšanju avio-povezanosti Crne Gore sa Evropom treba snažno da utiče i nacionalna avio-kompanija Er Montenegro.
– Aerodromska infrastruktura je nedovoljno razvijena, te aerodromi Tivat i Podgorica moraju povećati svoje kapacitete, kao i broj i frekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima, a izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje – zaključuje Jovović.
Foto: Mediabiro
