Državna revizorska institucija (DRI) će do kraja godine donijeti godišnji plan revizija za 2024. godinu. U planu, koji će u drugoj polovini decembra usvojiti Senat DRI, trebalo bi da se nađe i jedna ili više revizija koje su predložili vrhovnoj reviziji predstavnici civilnog sektora, strukovnih udruženja, medija i građani.
Upravo su NVO, strukovna udruženja, mediji i građani dostavili DRI 50 predloga za subjekte revizija i teme revizija koje smatraju da bi vrhovna revizija trebalo da provjeri.
– Uvažavajući nadležnost i princip nezavisnosti Državne revizorske institucije u izboru revizija za godišnji plan, kao i postavljene kriterijume za predlaganje revizija i kapacitete kojima raspolaže institucija, svi iskazani predlozi predmet su detaljne analize revizora u postupku ocjene rizika, koji institucija sprovodi prilikom predlaganja revizija za naredni revizorski ciklus – naveli su iz DRI.
Civilni sektor, strukovna udruženja, mediji i građani su imali neke zajedničke predloge, poput revizije otpremnina, zapošljavanja i državnih preduzeća, posebno iz energetskog sektora.
Najviše predloga za revizije imao je Centar za građansko obrazovanje (CGO). Oni su predložili DRI da uradi reviziju godišnjeg finansijskog izvještaja Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama za 2023. godinu, zatim reviziju poslovanja Crnogorskog narodnog pozorišta, Crnogorske kinoteke, Ministarstva kulture, ali i Muzičkog centra. Takođe su predložili i reviziju poslovanja JU Narodni muzej, kao i Radio-televizije Crne Gore, za koji se u ovoj godini izdvojilo preko 17 miliona iz budžeta.
Institut Alternativa (IA) je predložio reviziju presjeka jednostavnih nabavki putem direktne pogodbe.
– Analiza Instituta Alternativa pokazala je da dolazi do zloupotreba javnih nabavki kroz direktne pogodbe, odnosno sprovođenje jednostavnih nabavki do 5.000 eura direktnim izborom određenog ponuđača. U skladu sa trenutnim zakonskim okvirom, za ovu vrstu nabavke ne postoji obaveza sprovođenja kroz CEJN (Crnogorski elektronski sistem javnih nabavki). U decembru 2022. godine usvojene su izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama kojim je podignut prag, pa je na direktan način moguće ugovoriti nabavke do 8.000 eura. Analiziranjem faktura i ugovora iz 2021. godine za tri ministarstva i tri opštine, pokazalo se da su pojedina ministarstva i opštine odstupali od pravila da ukupna vrijednost za isti predmet ne prelazi 5.000 eura. Takođe, analiza je pokazala da su se na ovaj način nabavljali domaća rakija, odijela, broševi, porcelanski setovi za kafu i drugo. U odnosu na pomenute fakture, Inspekcija za javne nabavke je utvrdila sedam nepravilnosti u postupcima javnih nabavki kroz neposredni sporazum, ali nije pokrenula prekršajne postupke iz razloga zastarelosti, odnosno, jer je nadzor nastupio godinu dana nakon što je prekršaj izvršen – pojasnili su iz te NVO.
Predložili su i tematsku reviziju ili reviziju presjeka u vezi sa otpremninama za upravljački i rukovodeći kadar u državnim preduzećima. Istakli su da davanje otpremnina u državnim preduzećima nije sistemski uređeno, već da ima deset različitih modela po kojima se ugovaraju otpremnine, a ukazali su i da je u prethodnom periodu isplaćen veliki iznos novca po tom osnovu, posebno nakon promjene vlasti 2020. godine i promjena u upravljačkim odborima državnih kompanija. Takođe, IA je predložio reviziju uspjeha u primjeni načela razmjene podataka po službenoj dužnosti.
Institut za poslovnu i finansijsku pismenost predložio je reviziju imenovanja javnih funkcionera u ministarstvima od 2018. do 2022. godine, dok je bivša državna sekretarka Ministarstva finansija Mila Kasalica predložila finansijsku i reviziju poslovanja Pošte Crne Gore. Osim toga, predložila je i reviziju efikasnosti rada revizorskih odbora u privrednim društvima u državnom vlasništvu za period 2021–2023. godine. Tu bi, kako je navela, subjekti revizije bili EPCG, Pošta, Aerodromi, „Budvanska rivijera“, Regionalni vodovod, RTCG, i JP za upravljanje morskim dobrom.
Institut sertifikovanih računovođa predložio je reviziju Rudnika uglja, opština Budva i Nikšić, Pošte i EPCG Solar gradnje, dok su mediji predložili reviziju kapitalnog budžeta od 2018. do 2022. godine, Elektroprivrede, opština Bar i Tuzi, te Centralne banke. Takođe, sedma sila je tražila i revizije zapošljavanja u javnom sektoru, zarada i otpremnina u javnom sektoru, kao i reviziju poslovanja elektroenergetskih kompanija.
Kako se troše posebni doprinosi za zapošljavanje
Centar za ženska prava predložio je reviziju sistema finansiranja pružalaca usluga iz oblasti socijalnih servisa, kao i partijsko izvještavanje o trošenju sredstava iz budžeta za redovno funkcionisanje ženskih organizacija. NVO Mladi Romi predložila je reviziju uspjeha u vezi sa planiranjem i trošenjem budžetskih sredstava za sprovođenje lokalnih akcionih planova sa naglaskom na akcione planove za inkluziju romske i egipćanske populacije.
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore tražilo je reviziju zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije lica sa invaliditetom s posebnim akcentom na subvencije, odnosno potrošnju sredstava po osnovu posebnih doprinosa za zapošljavanje, koje u budžet Crne Gore uplaćuju poslodavci i ne ispunjavaju kvotni sistem zapošljavanja.
Institut za forenzičko računovodstvo predložio je reviziju analize poštovanja ugovorenih obaveza, nadoknadu za nepoštovanje ugovora tokom trajanja, kao i obavezu po isteku, analizu aktiviranja garancija…
Građani hoće reviziju poslovanja državnih preduzeća
Građani su predložili DRI reviziju privrednih društava čiji su osnivač Vlada i lokalne samouprave, zatim reviziju Tu Montenegra, Agencije za sprečavanje korupcije i Izbora iz Bara.
NVO Akcija za socijalnu pravdu, kako je ranije izvještavano, tražila je reviziju hedžing aranžmana, kredita ugovorenih u 2023. godini, kupovine akcija u nizu državnih kompanija, korišćenje vladinog aviona, izdataka za putovanja u zemlji i inostranstvu, trošak ugovora o djelu i konsultantskih usluga u ministarstvima i reviziju EPCG Solar gradnje i Morskog dobra.
Foto: DAN
