Cijene nafte kliznule su u petak na međunarodnim tržištima prema 76 USD pod pritiskom procjena trgovaca da posustalo zapošljavanje u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) neće odvratiti centralnu banku od podizanja kamatnih stopa.
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podne bila niža 38 centi nego na zatvaranju trgovine u četrvtak i iznosila je 76,14 USD. Na američkom tržištu barel se prodavao po 50 centi nižoj cijeni, od 71,3 USD, prenosi Hina.
U fokusu tržišta bili su podaci američke vlade, koji su pokazali pad zaliha sirove nafte u prošloj sedmici 1,5 miliona barela, snažniji nego što se očekivalo, naznačivši solidnu potražnju.
Potražnja je već sedmicama važna tema na tržištima zbog najavljenog podizanja kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni koje već koči ekonomsku aktivnost.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) procjenjuje da će motor potražnje biti Kina, ali novi makroekonomski pokazatelji signaliziraju probleme u oporavku azijskog diva od strogih pandemijskih ograničenja, uz mlaku domaću i stranu potražnju.
U takvim uslovima raspoloženje na tržištu prigušilo je znatno usporavanje zapošljavanja u SAD-u u junu. Poslodavci su u prošlom mjesecu neto otvorili tek nešto više od 200 hiljada novih radnih mjesta, gotovo 100 hiljada manje nego u maju.
Trgovci pak strahuju da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) uprkos tome nastaviti s podizanjem kamatnih stopa kako bi obuzdala inflaciju.
OPEC je odvojeno objavio da je u četvrtak barel korpe nafte njegovih članica poskupio 94 centa, na 77,56 USD.
Izvor: Mina business
Foto: pixabay
