Naši planinski centri se, uoči početka zimske sezone, suočavaju sa brojnim izazovima, a jedan od glavnih je i nedostatak sniježnih padavina. Početak sezone očekuje se u drugoj polovini decembra, međutim niko od nadležnih ne može da precizira datum, jer se ne zna hoće li biti dovoljno snijega. Zamjenik predsjednika Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Luka Bulatović ističe da ništa ne možemo planirati bez vještačkog snijega i da se zbog toga udaljavamo od poznatih zimskih centara koji su već otvorili skijališta.
Sve je neizvjesno
– Relevantni državni akteri zaduženi za turizam ne mogu još uvijek najaviti otvaranje zimske sezone jer niko ne može da garantuje snijeg. Ovo je naš ključni problem jer drugi zimski centri imaju vještački snijeg i već su otvorili skijališta. Kolašin, s obzirom na zavisnost od prirodnog snijega, suočava se s izazovima koje druge ozbiljne zimske destinacije nemaju – objasnio je Bulatović, prenosi Pobjeda.
Snijeg, neizostavna komponenta zimske čarolije, već prekriva skijališta i staze, i to ih, kaže, raduje i obećava da će zima biti uspješna.
– Ohrabruje nas što je bijeli pokrivač već na skijalištima. Ispred restorana na Crnom jezeru bilo je 30 centimetara snijega za vikend – ističe Bulatović.
Što se tiče priprema skijališta, Bulatović ističe da Odbor još uvijek nije dobio informacije o spremnosti, ali očekuju sastanak s novim ministrom turizma, kada vjeruju da će imati sve relevantne informacije.
– Ministar turizma, koji dolazi iz Kolašina, ima iskustvo kao bivši predsjednik opštine, što vidim kao prednost u pripremama za zimsku sezonu. Nadam se da ćemo sa njim uskladiti strategije i otvoriti sezonu prije 20. decembra. Želimo da naša skijališta budu prepoznata ne samo u regiji nego i u Evropi – istakao je Bulatović.
On posebno ističe liderstvo Kolašina u regiji, pogotovo s investicijama na skijalištima Kolašin 1450 i 1600. Ipak, izražava zabrinutost zbog sporog praćenja infrastrukture tih investicija.
– Investicije, koje se dešavaju na skijalištima Kolašin 1450 i 1600, definitivno postavljaju standarde visokog kvaliteta, ali zabrinjava nas što infrastruktura ne prati istim tempom. Očekujemo da će smještajni kapaciteti zadovoljiti standarde najboljih zimskih destinacija – naglašava Bulatović.
Ističe da građani Kolašina moraju razumjeti nužnost vještačkog snijega za održavanje zimske sezone i apeluje na razumijevanje potrebe za korišćenjem vode za proizvodnju snijega, posebno u ranim mjesecima zimske sezone.
– Voda, koja se koristi za pravljenje snijega, ključna je i neophodna, a uzima se tokom perioda najvećih padavina – u oktobru i decembru. Ovo je vitalno za osiguravanje uspješne zimske sezone i važno je shvatiti da to ne dovodi do nestašice vode za građane – poručuje Bulatović.
Ne ostavlja prostora za nedoumice kad ističe da situacija s projektom za vještački snijeg nije napredovala onoliko koliko bi bilo poželjno.
– Građanima bih poručio da se oslonimo na struku. Veliki broj Kolašinaca, čak 95 odsto, nije imao prilike da vidi vještački snijeg. Pozivam mlade ljude, koji žive na ovim planinskim lokacijama, da se edukuju od strane stručnjaka, izbjegavajući savjete laika. Da prouče kako su to implementirale zemlje poput Švajcarske, Italije, Austrije, Njemačke – većina njih već koristi vještački snijeg. Bez ozbiljne infrastrukture, skijališta u Crnoj Gori nemaju perspektivu, a to se odnosi na sva planirana skijališta, od Kolašina do Mojkovca, Bijelog Polja i Rožaja – kazao je Bulatović.
Upoređujući Kopaonik i Kolašin, Bulatović ističe uspješan paritet s obzirom na broj hotela s pet zvjezdica. Raduje ga i najava povezanosti Kolašina gondolom.
– Na Kopaoniku su hoteli sa pet zvjezdica, tri i dvije, a u Kolašinu sa četiri i pet zvjezdica što je veoma dobro, na tom malom prostoru napravili smo mjesto gdje će nam boraviti visokokvalitetni gosti. Raduje me i raspoloženje za pravljenje gondole iz centra Kolašina do skijališta. To nije samo prevozno sredstvo, već pravi ugođaj. Udobna je za skijaše, omogućava opuštenu atmosferu i funkcionalna je 365 dana godišnje. Povezanost koja će biti dostupna iz centra grada ili planinskog smještaja doprinosi cjelokupnom doživljaju Kolašina kao turističke destinacije – objašnjava on.
Investicije ne prati infrastruktura
Bulatović otvara ključna pitanja koja oblikuju turističku budućnost Kolašina, pozivajući na javnu diskusiju o važnim temama poput vještačkog snijega, infrastrukturnih projekata i razvoja planinskih destinacija.
Jedan od ključnih naglasaka razgovora bio je Bulatovićeva strastvena vizija razvoja Bjelasice kao impresivnog skijaškog raja sa preko 220 kilometara staza.
– Zamislite ovaj dio Jugoistočne Evrope s najvećim skijalištem koje će biti u Kolašinu. Molim sve relevantne aktere da podrže završetak infrastrukture u Mojkovcu i Bijelom Polju. Mi smo u finalu, ali da bi ova skijališta postala funkcionalna, potrebna je predanost svih. Investitori su već privučeni infrastrukturom auto-puta, a dalje širenje ovih projekata može postaviti Crnu Goru kao turistički centar u regionu – poručuje Bulatović.
Bulatović ističe prošlogodišnji značajan uspjeh primorskih opština u organizaciji dočeka Nove godine koji će biti evidentan i ove, ali postavlja pitanje aktivnosti lokalnih samouprava u kontinentalnim djelovima Crne Gore.
– Definitivno, ljudi na Primorju su angažovani ali, koliko znam, lokalne samouprave u unutrašnjosti malo toga organizuju. Treba pronaći način da se uspostavi ozbiljna organizacija tokom zimske turističke sezone. Ne možemo očekivati da se privatnici sami brinu o privlačenju gostiju, a to je ključno ne samo za skijaše već i za one koji ne skijaju, treba i oni da imaju neku ponudu – poručuje Bulatović.
On naglašava značaj privatnih ulaganja u Kolašin, izražavajući mišljenje da privatnici ulažu dva puta više od države.
– Većina investicija događa se na državnoj zemlji, a to ostaje Crnoj Gori. Time se generišu nova radna mjesta. S obzirom na planirane hotele sa četiri i pet zvjezdica, potreba za rukovodećim kadrom, kuvarima i drugim radnicima biće značajna. Međutim, postavlja se pitanje gdje će ti ljudi živjeti i kako će se riješiti smještajna pitanja – kaže Bulatović.
On je kategoričan da država mora da napravi strategiju.
– Sa dolaskom novih ministara ne možemo projekte koje su pri kraju da zatvaramo ili da započinjemo neke druge. Moramo kontinuirano raditi i odgovarati jer nesklad ne ide nikome u korist – naglašava Bulatović.
Na kraju šalje jasnu poruku da je potrebno kontinuirano raditi na projektima turističkog razvoja, izbjegavajući promjene u finalnim fazama projekata, te poziva na partnerski pristup kako bi se Kolašin i cijeli sjever pozicionirali kao nezaobilazne destinacije na turističkoj mapi.
Razviti nacionalnu avio-kompaniju i razraditi strategiju za aerodrome
Bulatović kao ključni faktor razvoja turizma vidi u avio-dostupnosti. Naglašava potrebu za radom na razvoju nacionalne avio-kompanije.
– Moramo težiti da naša nacionalna avio-kompanija broji najmanje 10 aviona. Način kako ćemo postići ovaj cilj, bilo kroz partnerstva ili državne investicije, još uvijek treba precizirati. Treba unaprijediti infrastrukturu aerodroma, proširiti kapacitete i omogućiti noćne letova iz Tivta. To bi bili samo neki od koraka koje moramo poduzeti kako bismo pratili investitore koji su ozbiljno uložili u smještajne kapacitete u Crnoj Gori ili jednog dana da odlučimo i damo u zakup svjetskim kompanijama, ali treba da odlučimo, a ne da lutamo – poručuje Bulatović.
Remont žičara je završen
U razgovoru s direktorom Ski centra ,,Kolašin 1600“ Bojanom Medenicom Pobjeda je dobila uvid u trenutne pripreme i očekivanja uoči dolazeće zimske sezone. Sa 25 centimetara snijega, koliko je trenutno na Bjelasici, i prognozom za nove padavine centar očekuje otvaranje oko 20. decembra, s mogućnošću ranijeg početka ako vremenski uslovi to dozvole.
Medenica naglašava da je remont žičara već završen, ističući potpunu spremnost za početak sezone. Restoran u sklopu centra radi tokom cijele godine, a s prvim snijegom već su dočekali i goste koji uživaju u nacionalnoj kuhinji. Infrastruktura će biti u punom pogonu s otvaranjem zimske sezone, uključujući obje žičare – za odrasle i početnike.
U vezi s cijenama ski pasa, Medenica ističe da je cijena 25 eura za odrasle i 16,5 eura za djecu, naglašavajući da se ove godine primjenjuje samo na skijalište ,,Kolašin 1600“. Prošle godine je postojao zajednički ski pas koji je uključivao i skijalište 1450, ali dogovor za ovu sezonu još nije postignut.
Pored skijanja, Ski centar ,,Kolašin 1600“ obećava i bogat kulturno-umjetnički sadržaj koji će upotpuniti zimsku sezonu.
Ski pas poskupio zbog povećanja cijene struje
Na Durmitoru samo čekaju dovoljno snijega i za njih će početi sezona. Za sada ga ima samo desetak centimetara što nije dovoljno za skijanje. Direktor Ski centra ,,Durmitor“ Marinko Purić kazao je za Pobjedu da očekuju da sezona počne 15. decembra, pod uslovom da bude dovoljno snijega, inače će se čekati ozbiljnije padavine.
– Nama je tradicionalni doček Nove godine ključna manifestacija zimi. Trenutno sve funkcioniše kako treba, iako je količina snijega još uvijek nedovoljna za skijanje, te će biti potrebno oko 70 centimetara snijega da se pripreme sve staze. Purić najavljuje povećanje cijene ski pasa koje je nužno zbog predstojećeg poskupljenja struje, što će rezultirati većim operativnim troškovima skijališta. Cijena dnevnog ski pasa ove godine iznosiće 15, dok je prošle godine bila 13 eura.
Foto: UGC
