Crnogorsko medijsko tržište, iako malo, veoma je pluralističko. Trenutno su zvanično registrovana 182 medija, dok je u stvarnosti taj broj veći zbog dodatnih portala koji postoje, a nijesu po zakonu obavezni da se upišu u registar medija, navodi se u istraživanju „Monitoring vlasništva nad medijima“ koji je danas predstavila Balkanska istraživačka novinarska mreža (BIRN).
Kako se naglašava, sa jednim nacionalnim javnim emiterom, nekoliko lokalnih javnih emitera, tri dnevna lista, četiri televizije sa nacionalnom frekvencijom i desetinama radio stanica, portala i regionalnih TV-a, građani Crne Gore su u mogućnosti da konzumiraju različite informacije i podatke. Međutim, ističe se, mnogi mediji tvrde da medijsko tržište nije održivo bez značajne podrške države.
Većina najuticajnijih medija u zemlji je u vlasništvu ili pod kontrolom stranih vlasnika, ukazano je u istraživanju koje je danas predstavljeno u Podgorici.
Televizija je daleko najkorišćeniji medijski format u Crnoj Gori. Ukupno 77,9% građana gleda TV dnevno ili više puta u toku nedjelje. Prema dostupnim informacijama, TV vjeruje 35,9% građana, djelimično 33,8%, dok TV ne vjeruje 27,3%, pojašnjava se.
BIRN naglašava da je ubjedljivo najpouzdanija televizija TV Vijesti sa 35,1%, a slijedi nacionalni javni emiter RTCG sa 26,8%. Ukupno, Prvoj TV vjeruje 16,1% građana, dok Nova M ima 13,8% povjerenja. Svi ostali zajedno imaju 8,2% povjerenja.
„Zajedno, dva televizijska kanala u stranom vlasništvu Televizija Vijesti i Nova M imaju skoro polovinu javnog povjerenja u Crnoj Gori. Njihova matična kompanija, Junajted Grup, međunarodni je medijski konglomerat koji kontroliše srpski biznismen Dragan Šolak“, naglašava se u istraživanju.
Pored RTCG, koja ima tri TV i jedan satelitski TV kanal, Crna Gora ima šest lokalnih javnih TV emitera. Pored toga, Crna Gora ima registrovano 15 komercijalnih TV kanala, od kojih četiri imaju nacionalnu frekvenciju – Televizija Vijesti, Prva, Nova M i TV Adria, podvučeno je.
Digitalni mediji se, potencirano je, najviše konzumiraju u zemlji. Prema zvaničnim podacima, u Ministarstvu kulture i medija registrovano je 115 digitalnih medija. Međutim, po zakonu registracija portala nije obavezna.
„Stoga se očekuje da je broj portala koji redovno objavljuju vijesti mnogo veći“, poručuje se u istraživanju.
Budući da Crna Gora nema sistem mjerenja publike za portale, uzorak je zasnovan na podacima SimilarVeba za period od februara do aprila 2023. godine. U uzorak su uključeni svi crnogorski portali koji su u izvještajnom periodu imali preko milion ukupnih posjeta.
Prema istraživanjima javnog mnjenja, portale svakodnevno ili nekoliko puta nedjeljno koristi 56% stanovništva. Kada je u pitanju povjerenje javnosti, 28,4% stanovništva vjeruje portalima, 37,8% djelimično veruje, dok 19,5% ne vjeruje portalima. Ubjedljivo najviše poverenja imaju Vijesti sa 33,1%, a slijede RTCG sa 15,4%. Onda CDM sa 11,4% i Portal Analitika sa 8,8%. Pobjeda ima 6,5% povjerenja, a Dan 6%, ukazuje se.
Što se tiče novina, dnevni list „Pobjeda“, koji i danas postoji, počeo je 1944. godine kao državni medij. A 2014. godine, nakon procesa likvidacije, kupila ga je privatna kompanija u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ocjenjuje se. Prvi moderni prokritički štampani medij bio je nedjeljnik „Monitor“, koji je osnovan 1990. godine, a vodio je antiratnu uređivačku politiku tokom ratova u Jugoslaviji početkom 1990-ih, naglašeno je.
Dnevni list „Vijesti“ osnovali su 1997. godine osnivači i prvi kadrovi nedjeljnika Monitor. Godinu dana kasnije, 1998. godine, osnovan je još jedan prokritički dnevni list „Dan“, piše u izvještaju.
„Čitaju se novine. Štampane medije svakodnevno ili više puta tokom sedmice koristi 29,4% stanovništva. Prema istraživanjima javnog mnjenja, 31,7% građana vjeruje dnevnim novinama, 32,1% im djelimično vjeruje, dok 18% građana ne vjeruje štampi. Najviše povjerenja imaju Vijesti, 43,3%, zatim Pobjeda sa 25,3% i Dan sa 22,2%. Preostalih 9,2% vjeruje svim ostalim štampanim medijima“, navodi se.
Kao i drugi medijski formati, Crna Gora nema sistem mjerenja publike za štampu. No, prema zakonu, štampani mediji moraju da objave svoj tiraž za svako izdanje.
„Međutim, ovo predstavlja samo broj štampanih primjeraka, ne i prodatih primjeraka, niti je relevantno za određivanje medijskog dometa“, ukazano je u saopštenju.
Foto: Ilustracija/elements.envato
