Centar za monitoring i istraživanje predstaviće Izvještaj efekti upotrebe sporazuma o priznanju krivice u crnogorskom pravosuđu.
Ovo je treći izvještaj koji CEMI prezentuje, podsjetila je Ana Nenezic izvršna direktorica ove organizacije.
Prethodni su prezentovani 2016, 2019. pa sada 2023.
Nenezić: Prednosti sporazuma o priznanju krivice su se pretvorili u svoju suprotnost
„Prednosti sporazuma o priznanju krivice su se pretvorili u svoju suprotnost“, kazala je Nenezić.
„Stava smo da sporazum o priznanju krivice ne bi trebalo zaključivati za teška krivična djela kao što je organizovani kriminal, nasilje u porodici, teško ubistvo… Zabrinjava nas što se sporazumi zaključuju i za krivična djela za nedozboljene polne radnje. Imali smo taj slučaj 2019. godine“, kazala je Nenezić.
Evropska komisija, kako kaže, ukazuje na nekonzistentnu politiku kažnjavanja.
„Od 2010. do 2019. imali smo nagli porast potpisivanja sporazuma. Ove godine imamo 259 slučajeva. Međutim ne radi se o brojkama već o tome za koja su djela zaključivani.
Do 2020. najveci broj je zaključivan u okviru SDT, a sada najveći u ODT i Vrhovno državno tužilastvo u Podgorici“, istakla je Nenezić.
Vučković: Uspostavljanje nezavisnog i efikasnog pravosuđa od velike je važnosti
Vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Vesna Vučković kazala je da su ključne zaključke i preporuke u izvještaju već identifikovali.
„Uspostavljanje nezavisnog i efikasnog pravosuđa od velike je važnosti. Potpisivanje primjene sporazuma o priznanju krivice poprimalo je izuzetnu pažnju. Neophodno je podsjetiti da su sporazumi postojali češći i zastupljeniji od 2016. godine od pojave takozvanih ‘budvanskih predmeta'“, kazala je Vučković.
Nakon analize kaznene politike za najteža krivična djela, formirali su, kako kaže, radnu grupu za izradu smjernica za priznanje sporazuma o priznanju krivice.
„Iskazali smo jasno opredjeljenje da raspoloživim kapacitetima doprinesemo postovanju ljudskih prava i vladavine prava, što predstavlja osnovu smjernica. Sveobuhvatni dokument obuhvata smjernice za poštovanje tužilaca, sudija. Razrađuju se smjernicama materijalna i procesna pravila. Pruža se i stručna i savjetodavna podrška sudijama. Smjernice za postupanje državnih tužilaca su obavezujućih karaktera“, istakla je Vučković i dodaje:
„Smjernice smo dostavili ekspertima EK za dalje mišljenje. Uvjereni smo da će služiti sudijama i tužiocima, i da će nametnuti potrebu praćenja sporazuma o praćenju krivice… Vrhovni sud CG iako je u v.d. statusu, nastaviće blisko da prati sva pitanja od suštinskog značaja za vladavinu prava u CG“.
Božović: Budućim izmjenama Zakona, sporazum se ne može zaključiti za teža krivična djela
Bojan Božović, državni sekretar u Ministarstvu pravde, istakao je da je CEMI sa partnerima prepoznala da je pravi momenat i temu da o ovome razgovaramo i to iz više razloga.
„Godinama unazad bili smo u prilici da dođemo do te teme što jedna dobra ideja i institut iz određenih razloga nije ostvarivao svrhu. S vremena na vrijeme mogao se pretvoriti ili se pretvarao u svoju suprotnost. Mislim da smo multiinstitucionalno došli do pretpostsvki za buduće bolje i kvalitetnije rješenje. Izvori za to su nam bili podaci iz domaćih institucija, ali u preporuke EK i eksperata Savjeta Evrope“, kazao je Božović.
Kada je riječ o normativnim postulatima, kroz, „nadamo se, buduće izmjene ZKP, pored postojećih, predviđeno je da se taj sporazum ne može zaključiti za krivično djelo trgovine ljudima, protiv polnih sloboda…“
„Nacrti su poslati EK i vjerujemo da će oni u sličnom vremenskom intervalu nam dostaviti komentare. Nadam se da žemo tokom ove godine imati nova rješenja koja će ulivati veći stepen povjerenja“, naveo je Božović.
Vujović: Nadam se da će naše preporuke ove studije pomoći da se unaprijedi funkcionisanje ovog instituta
„Studija je u formi nacrta dostavljena VDT i Vrhovnom sudu u cilju dobijanja povratnih informacija“, kazao je predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović.
On je naveo da je izrađen upitnik za potrebe ove analize.
„Nakon uvida u 541 pravosnažnu presudu upitnik je popunjen odgovarajućim podacima na osnovu koje su izvedeni podaci. Iza nas je 13-godišnji period primjene tog instituta. Uveden je sa ciljem bržeg okončanja postupaka i smanjenja troškova. Uspjelo se sa ubrzanjem okončanja mnogih postupaka smanjenja troškova. Prostor za zabrinutost otvara pitanje da li su zašticeni principi zakonitosti i pravičnosti“, kazala je Vujović.
Već duže vrijeme, kako kaže, radna grupa radila je na analizi smjernica.
„Nadam se da će naše preporuke ove studije pomoći da se unaprijedi funkcionisanje ovog instituta“, poručio je Vujović.
Laković Drašković: Od 2016. kontinuirani rast sporazuma o priznanju krivice, 2020. potpisano čak 559
Advokatica Marijana Laković Drašković, govoreći o zaključcima Studije, kazala je da je Evropska komisija u posljednjem izvještaju preporučila izradu smjernica, a posebno kad je u pitanju zaključivanje sporazuma u SDT.
„Analizom je obuhvaćena 2020, 2021. i 2023. godina. Korišćen je uzorak od 541 presude. Nesporno je da je ovaj institut specifična alatka. Prema podacima o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva od 2016. pa do 2021. primjećuje se kontinuirani rast sporazuma“, kazala je Laković Drašković.
Ona je navela da je 2016. potpisano 167 sporazuma, 2017. – 240, 2018. – 248, 2020. – 559, a 2021. 290 sporazuma.
„Sporazumi zaključivani i sa osobama koja su više puta osuđivana“
Laković Drašković navodi da su preporučili Sudskom savjetu i Vrhovnom sudu da izmijene metodologiju izvještavanja. Takođe, informacioni sistem pravosuđa (ISP) trebalo bi, kako je kazala, obavezno da sadrži rubriku vezanu za zaključene sporazume.
„Bila bi tek olakšana izrada analiza na nivou sudova i sudskog savjeta. Tendencija pada sporazuma – pretpostavka je da EK ponavlja već tri godine ocjenu o prekomjernoj primjeni sporazuma što čini kaznenu politiku blagom. Duži vremenski period se očekuju smjernice poslate EK, a njihova izrada započeta je u decembru. Primijećeno je da su sudovi u velikom broju predmeta izricali kazne ispod zakonom propisanog minimuma.
Primijećeno je i da su državni tužioci su zaključivali sporazume sa licima koja su više puta osuđivana. Imali smo lica osuđivana 12 puta, 10 puta…“, kazala je Laković Drašković.
Izvor, foto: Dnevno
