U Domu starih u Nikšiću, pored usluge smještaja, njege i zdravstvene zaštite, korisnicima se svakodnevno pružaju savjetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge. Cilj je da se, pored ostalog, posebna pažnja posveti mentalnom zdravlju korisnika, budući da proces starenja sam po sebi donosi veće rizike za pojavu određenih negativnih psiholoških stanja.
Adaptacija na uslove i život u Domu, prema riječima Jelene Nenezić, psihološkinje Doma starih Nikšić, jeste početna psihološka barijera kroz koju prolazi svaki korisnik.
“Međutim, dužina procesa prilagođavanja u psihološkom smislu individualne je prirode, odnosno zavisi od samog korisnika – njegovog zdravstvenog stanja, psihičkog zdravlja, socijalnog statusa”, kaže Nenezić.
Iskustvo iz prakse pokazalo je da drugi psihološki problemi stanovnika nikšićkog Doma starih, po riječima Nenezić, jesu generalno oni koji su najčešći inače kod starih ljudi: usamljenost, strah od smrti i bolesti, zbog čega dolazi do hipohondrije, te osjećaj beskorisnosti i zavisnosti od drugih ljudi.
“Organizujemo terapijske zajednice svakog petka. Zaposleni sa korisnicima tada razgovaraju o određenim problemima i pokušavamo zajedno da ih riješimo”, kaže naša sagovornica, dodajući da se korisnici nerijetko i sami jave za psihološko savjetovanje.
Odnedavno je u nikšićkom Domu starih otvoreno i novo odjeljenje za dementne, u kom je već popunjeno skoro 50 % kapaciteta.
„S obzirom na ozbiljnost dijagnoze, smješteni na ovom odjeljenju prolaze i posebne psihološke terapije, ističe Nenezić.
,,Na tom odjeljenju su trenutno četiri korisnika koja boluju od različitih vidova demencije. Već smo sa njima počeli da radimo grabfips, posebnu tehniku koju realizuju psiholog i fizioterapeut. Riječ je o psihičkoj i fizičkoj stimulaciji koja teži suzbiti bolest za koju nažalost nema lijeka.”
Pravilna i konstruktivna komunikacija sa starima i u vezi sa njom iskazivanje poštovanja i strpljivosti – posebno su bitni u procesu psihološke podrške pripadnicima najstarije populacije, objašnjava Nenezić. Ipak, u našem društvu, kaže, još uvijek žive brojne predrasude u vezi sa boravkom u domovima starih.
“Neki korisnici su ovdje prvi put proslavili rođendan, provode vrijeme u druženju i razgovoru, imaju izlete. Jednom riječju borave u boljoj i psihološki produktivnijoj atmosferi nego što su možda to imali kod kuće”, kaže psihološkinja.
Ne treba zaboraviti da su pripadnici najstarije populacije jedna od najranjivijih kategorija društva, te da mentalno zdravlje ima uticaj na fizičko zdravlje i obrnuto. Samim tim njima i njihovim problemima u svakoj prilici treba posvetiti puno više pažnje nego što se trenutno to čini.
Nevena Brkuljan
foto/video:RTNK
