Korisnik socijale, koja od ovog mjeseca iznosi nepunih 88 eura, za godinu i po od države dobije prosječnu mjesečnu platu crnogorskog funkcionera, koja iznosi oko 1.600 eura. Jedna prosječna plata crnogorskog poslanika ili ministra iznosi kao najmanje 18 socijala. Međunarodni dan socijalne pravde, koji se obilježava danas, Crna Gora dočekuje sa oko 20 odsto stanovništva koje živi na rubu siromaštva, gdje je svako treće dijete siromašno, ali i sa ogromnim razlikama između socijalnih davanja, minimalne potrošačke korpe, dok su, s druge strane, zarade i privilegije funkcionera na zavidnom nivou.
Direktorica Banke hrane Marina Medojević poručuje da je materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice sa dječjim dodacima pet puta manje od minimalne potrošačke korpe Monstata, a čak 10 puta od one koju je izračunala Unija sindikata. Naglašava da socijalna pomoć ne prati rast minimalne zarade, niti minimalne potrošačke korpe pa je tako za 10 godina porasla svega od 20 do 39 eura.
– Naša socijalna politika ne brine o ljudima u stanju socijalne potrebe pa mnogo građana živi u zoni siromaštva, bez mogućnosti zbog strogih kriterijuma ostvarivanja socijalne pomoći da dobije materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) kao jedino socijalno davanje, koje se vezuje sa siromaštvo. Ukoliko imate stan, kuću, auto, naslijeđeno zemljište od kojeg ne možete prihodivati, to će ipak biti dovoljan razlog da od sistema ne budete prepoznati kao socijalno ugroženi i da nemate pravo za MOP. Možete biti gladni, nemati mogućnost da platite režijske troškove, ništa to neće značiti administraciji koja se poziva na zakonske regulative – upozorava Medojević.
Kako dodaje, nezaposlenost je veliki pokazatelj socijalne nepravde, posebno dugoročno nezaposleni.
– Prema podacima ZZZ, 31. januara 2024. bilo je 38.161 nezaposleni, od kojih je 18.926 dugoročno nezaposlenih. To su ljudi koje država ne uspijeva da integriše u tržište rada i koji se zbog toga suočavaju s društvenom izolacijom. Nezaposlenost mladih, a ima ih prijavljenih kod ZZZ oko 16.230 vrlo je problematična – navela je ona.
Predsjednik NVO „Borba protiv siromaštva“ Radovan Tošković smatra da je današnji dan međunarodni dan nepravde, a ne pravde, poručujući da država diskriminiše ponajviše korisnike socijalnih davanja.
– Socijalna primanja bi trebalo uskladiti sa potrošačkom korpom, jer je inflacija mnogo veća nego što se prikazuje – ocjenjuje Tošković za „Dan“.
On kaže da je pogrešno kao osnovu uzimati minimalnu potrošačku korpu, već bi u nju trebalo uključiti troškove obrazovanja, energetike, obuće, odjeće, dodajući da minimalna potrošačka korpa ne prati realnu ekonomsku situaciju.
– Ljudi koji odlučuju o našoj sudbini sebi daju koliko im treba, i više, a narodu ništa, i to sve o trošku države. Neka za sebe uzmu jednu prosječnu zaradu i ništa više. Kakav je njihov doprinos za takve privilegije – pitao je on.
Tošković poručuje da u Crnoj Gori imamo apsurd da država ne postoji za narod, nego narod za državu.
– Samo se kod nas dešava da moramo da preživljavamo od nekoliko stotina eura. Socijalna pomoć nije pomoć. Inflacija je mnogo veća nego što se prikazuje. Sadašnje stanje je posledica prethodnog tridesetogodišnjeg režima koji je sve radio da se sistem uruši – smatra on.
Regulisati status nevidljive djece
Medojević ukazuje i na probleme (ne)adekvatnog stanovanja, nedovoljnog broja obroka u narodnim kuhinjama, nedostatak socijalnih porodica.
– Dječji dodatak mora pratiti razvojne potrebe djece a njegova visina zavisiti od dohotka porodice i uzrasta djece. Sva djeca u Crnoj Gori ne primaju dječji dodatak, iako se često političari time hvale. Svako šesto dijete u porodici nema dječji dodatak, kao ni djeca čiji roditelji nemaju regulisan pravni status. Njihove porodice nemaju pravo ni na socijalnu pomoć koja je inače neprihvatljivo niska i kreće se od 84 do 165 eura. Pravo na besplatan prevoz bi trebalo da imaju socijalno osjetljive i ugrožene kategorije građana. Uslov za ostvarivanje tog prava trebalo bi biti ukupni mjesečni prihod po članu porodice – smatra ona.
Medojević navodi da su zajedno sa NVU „Žene Bara“ podnijeli peticiju Vladi Crne Gore za regulisanje statusa pravno nevidljive djece, rođene u Crnoj Gori, a koja nemaju dokumenta kojim bi stekla pravo na zdravstvenu zaštitu, dječji dodatak, socijalnu pomoć, pravo na upis u vrtić i mnoga druga prava koja su im uskraćena.
Foto: elements.envato
