Ustavni sud Crne Gore odbio je ustavnu žalbu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) izjavljenu protiv presuda Vrhovnog i Upravnog suda, kojima je odbijena njihova žalba na rješenje kojim im nije dozvoljen pristup informacijama o načinu finansiranja radova na auto-putu Bar – Boljare, dok je u drugom postupku, pokrenutom zbog istog slučaja, vijeće troje sudija usvojilo ustavnu žalbu. I dok u odbijenoj ustavnoj žalbi, Ustavni sud, većinom glasova sudija, postavlja pitanje koja bi bila svrha traženja spornih informacija, cijeneći da MANS nije dokazao da bi s tim podacima doprinio nekoj debati od javnog interesa, vijeće sudija u usvojenoj ustavnoj žalbi ističe da Vrhovni i Upravni sud u svojim presudama nisu obrazložili kakve bi štetne posledice nastale po spoljnu, monetarnu i ekonomsku politiku Crne Gore ako bi se javnosti objavile tražene informacije, već su, nesprovođenjem sopstvenog testa štetnosti, prihvatili takve navode organa vlasti.
Odbijajuća odluka Ustavnog suda donijeta je na sjednici održanoj 24. oktobra 2023, sa izdvojenim mišljenjem sudije Snežane Armenko. Odluka o usvajanju ustavne žalbe donijeta je na sjednici vijeća, koje su činile sudije Dragana Đuranović, Snežana Armenko i Momirka Tešić, održanoj 21. decembra 2023. godine. MANS je ovaj postupak pokrenuo zbog odbijanja Monteputa, a potom i Ministarstva saobraćaja i pomorstva, da im, po osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, dostavi zahtjeve za izdavanje privremenih situacija koje je izvođač radova CRBC dostavio u toku 2015, 2016. i 2017. godine po osnovu ugovora o projektovanju i izgradnji auto-puta, te sve izvještaje te kompanije o napredovanju radova za isti period. Rješenjima Monteputa (koje je bilo predmet presude čiju je je ustavnost i zakonitost provjeravao Ustavni sud) i Ministarstva saobraćaja (koja je bila povod drugog upravnog, a potom i ustavnosudskog postupka) odbijen je zahtjev MANS-a, uz ocjenu da bi objavljivanje tih informacija nanijelo štetu ekonomskoj, monetarnoj i spoljnoj politici Crne Gore. Po testu štetnosti, koji su sproveli organi vlasti, procijenjeno je da bi bila veća šteta nego interes javnosti da saznaju te podatke. Takve navode su prihvatili Upravni i Vrhovni sud, kao i Ustavni u jednoj odluci. U drugoj odluci vijeća poništena je presuda Vrhovnog suda, navodeći da sudovi nisu dali nikakvu ocjenu potencijalnog javnog interesa traženih informacija i ocjenjeno je da su sudovi sami morali sprovesti test štetnosti.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac za „Dan“ kaže da su u oba slučaja pravno obavezujuće odluke Ustavnog suda i predstavljaju poslednje odluke u okviru našeg pravosudnog sistema.
– Iako ne bi trebalo da je to moguće, očigledno postoje dvije apsolutno različite odluke Ustavnog suda oko praktično identičnog slučaja. Iz ovog slučaja može se zaključiti da ni Ustavni sud ne može da obezbijedi jedinstvenu primjenu zakona u Crnoj Gori. Što se tiče odluke kojom se usvaja ustavna žalba, čekamo da Vrhovni sud ponovo donese odluku koja mu je poništena od strane Ustavnog suda, dok ćemo protiv odluke Ustavnog suda kojom je ustavna žalba odbijena dalji postupak nastaviti pred Evropskim sudom za ljudska prava – najavio je Milovac.
On upozorava da insistiranjem na obrazlaganju svrhe i razloga za traženje informacije, Ustavni sud praktično obesmišljava Zakon o slobodnom pristupu informacijama u kojem je decidno normirano da podnosilac nema obavezu da objašnjava interes i navodi razloge traženja informacija.
– Ustavni sud u odluci kojom odbija ustavnu žalbu navodi i praksu Evropskog suda, kao potvrdu svojih navoda, ali pozivanje na takvu praksu je apsolutno pogrešno i netačno, što je decidno i jasno objašnjeno u odluci Ustavnog suda kojom se ustavna žalba usvaja i koji se takođe poziva na istu presudu, kao praksu Evropskog suda. Smatramo da svaki organ vlasti primarno treba da vodi računa o prirodi informacija i postojanju javnog interesa da te informacije budu poznate javnosti, a posebno da shvate da NVO u društvu ima ulogu „budnog čuvara javnosti“ koju ulogu im nesporno, kao i medijima, priznaje Evropski sud – naglasio je on.
Odluke, ipak, predstavljaju napredak
Milovac cijeni da ovakve odluke Ustavnog suda, ipak, predstavljaju napredak u oblasti slobodnog pristupa informacijama, jer konačno, kako kaže, imamo odluke kojima se usvajaju ustavne žalbe i odluke u kojima se izdvajaju mišljenja pojedinih sudija i ukazuje na ulogu NVO i medija.
– Takođe, ukazuje se i na potrebu aktivnije uloge sudova u procjeni javnog interesa za objelodanjivanje informacija. Gotovo po pravilu sudovi prihvataju test štetnosti prvostepenih organa, a u praksi nam nije poznato da je sud sproveo test štetnosti. Postojala je odluka Upravnog suda u kojoj je ukazano nižestepenim organima da informacija u vezi izgradnje auto-puta može ukazivati na pretežniji interes javnosti za objelodanjivanje informacije, ali je to dosta usamljen slučaj – naveo je Milovac.
Milovac poručuje da je neprihvatljivo da se nastavlja praksa da se od građana krije na koji način se troše budžetska sredstva.
Foto: Ustavni sud
