Procjene su da u Crnoj Gori živi oko 400 osoba sa virusom HIV, dok u evropskom regionu svaka četvrta ne zna svoj status. Crna Gora je ostvarila značajan napredak u oblasti prevencije HIV-a, ali i dalje izostaje održivost prevencije te se preventivni servisi često suočavaju sa izazovima u radu, kazala je za Gradski portal programska direktorka NVO Cazas Sanja Šišović. Ističe i da sama infekcija je specifična jer može proći dosta vremena a da osoba nema simptome, te se tek u poslednjem AIDS stadijumu otkrije sami virus.
” Nažalost, skoro polovina osoba koje imaju HIV u CG je upravo u kasnom stadijumu saznala da ima HIV što nam govori o tome da moramo raditi na otkrivanju infekcija ranije jer ukoliko se HIV otkrije na vrijeme i započne sa liječenjem osoba može imati dug kvalitetan i produktivan život i zdravo potomstvo. Od početka 2023. godine do kraja novembra, registrovano je 46 osoba sa HIV infekcijom u Crnoj Gori. Ovo jeste godišnje više registrovanih slučajeva nego u prethodnim godinama ali je važno naglasiti da nije u pitanju broj novih infekcija koje su se desile tokom 2023. već da se dijelom radi o osobama koje su tokom 2023. zatražile pristup terapiji i samim tim ušle u broj novoregistrovanih “, ističe Šišović.
Objašnjava da je od 46 registrovanih, 16 osoba sa prethodno dijagnostikovanom infekcijom u zemljama porijekla, koje su, uz regulisan pravni status boravka, nastavili terapiju u našoj državi.
” Crna Gora se, prema podacima Inistitut za javno zdravlje, od februara 2022. suočava sa značajnim prilivom migranata (pretežno ruskih državljana i ukrajinskih izbjeglica). Prema podacima iz Registra koji vodi IJZ, tokom 2022. devet osoba koje žive sa HIV-om došlo je u Crnu Goru gdje su nastavili antiretrovirusnu terapiju. Dakle – u 2022. godini u registar HIV-a u Crnoj Gori uvršteno je ukupno 40 novih slučajeva, odnosno 31 osoba sa novotkrivenom (novodijagnostikovanom) infekcijom (77,5% svih novoprijavljenih slučajeva) i 9 migranata sa prethodno dijagnostikovanom infekcijom u zemljama porijekla (22,5% svih novoprijavljenih slučajeva). Imajući u vidu ove podatke, važno je naglasiti da na osnovu dostupnih podataka i procjena koje se izrađuju svake godine od strane javno zdravstvenih institucija, ne mogu zaključiti da se u našoj zemlji povećava broj osoba koje se inficiraju HIV-om “, navela je ona.
Današnji terapijski odgovor je veoma efikasan i ukoliko osoba ima dobar terapijski dogovor može postići nemjerljiv broj kopija virusa u krvi. Kada je broj kopija virusa nemjerljiva, tada je virus neprenosiv što znači da ga osoba ne može širiti dalje, navodi Šišović.
” Upravo zbog ovoga se ističe značaj rane dijagnostike i uključivanja u liječenje jer je samo liječenje prevencija daljeg širenja virusa. Najveći broj pacijenata u Crnoj Gori ima dobar terapijski odgovor što je veoma pohvalno i važno za kontrolu same epidemije. Samim tim, potrebno je da se u odnosu na HIV ne fokusiramo samo na pitanje brojki oboljelih, već i na same obrasce ponašanja i radu na povećanju broja testiranih. Ono što primjećujemo na terenu jeste da se spomeuti kontekst ne prihvata adekvatno, pa nedostaje promjena ponašanja u skladu sa svim dostupnim informacijama kao i veoma izražena stigma ka osobama sa HIV-om. “, istakla je Šišović.
Epidemija HIV pod kontrolom
Epidemija HIV-a, imajući u vidu nisku stopu obolijevanja jeste pod kontrolom ali i dalje je važno razumjeti da dok god je obuhvat testiranjem nizak, ne možemo znati u kojoj mjeri se građani i građanke izlažu riziku, kazala je ona.
” Preventivni programi u odnosu na HIV u Crnoj Gori su uspostavljeni 2006. godine u okviru nekoliko specijalizovanih nevladinih organizacija kao i u okviru Insituta za javno zdravlje i Domova zdravlja kroz postojeću mrežu Savjetiovališta za HIV. Iako je u odnosu na 1989 kada je registrovan prvi slučaj, Crna Gora ostvarila značajan napredak u oblasti prevencije HIV-a i dalje izostaje održivost prevencije te se preventivni servisi često suočavaju sa izazovima u radu. Ipak, važno je istaći da je prepoznata važnost preventivnih servisa i programa savjetovanja i testiranja. Samim tim, može se reći da potrebne informacije o prenosu i prevencji HIV-a dostupne i da je obezbijeđen pristup prevenciji “, navela je Šišović.
Važno je, kako kaže, napomenuti da Crna Gora spada u grupu zemalja sa niskom stopom obolijevanja od HIV-a, ali, uzimajući u obzir činjenicu da Crna Gora spada i u grupu zemalja koje imaju nisku stopu testiranja na HIV potrebno je osnažiti samo testiranje kao oblik prevencije.
” U cijeloj priči oko prevencije, vrlo je pohvalno to što se u Crnoj Gori testiranje na HIV radi besplatno i anonimno. U Crnoj Gori je dostupna efikasna terapija za građane i građanke koji imaju HIV a koji imaju zdravstveno osgiranje u skladu sa Zakonom. Terapija je učinkovita i dostupna i ordinira se u okviru Infektivne klinike KCCG. U suštini, princip po kom ovi ljekovi funkcionišu jeste da oni ne mogu u potpunosti ubiti virus u tijelu inficirane osobe, ali sprečavaju njegovo dalje širenje, tako što dolazi do nestanka virusnih kopija u krvi i tjelesnim tečnostima. Glavni cilj ove terapije jeste da osoba inficirana HIV-om bude opšteg dobrog stanja, vodi dug i kvalitetan i produktivan život i da sami kvalitet života bude na što većem nivou “, navodi Šišović.
Boriti se protiv stigme i obezbijediti veći novac
Porast broja inficiranih u Crnoj Gori u prethodnim godinama može ukazati i na blago povećani broj testiranih ali i da se mora testirati što više ljudi kako bi se otkrili oni koji žive sa HIV-om a ne znaju to, kazala je Šišović.
” Potrebno je osnažiti i bužetski odgovor na HIV naročito u dijelu koji se tiče istraživanja i praćenja ponašanja u ranjivim grupama. Postoje uspostavljeni servisi za testiranje, prevenciju koji se finansiraju od strane međunarodnih donatora i države dok je liječenje dio zdravstvenih usluga. Međutim, potrebno je planirati i obezbijediti dodatne sredstava za istraživanja potreba i ponašanja u opštoj populaciji kao i među ključnim populacijama kako bi se bolje razumjela sama epidemija i uskladiti odgovori u zajednici. Posebno je potrebno osnažiti odgovor na borbu protiv stigme i u skladu sa tim planirati i sredstva usmjerena na zaštitu prava i borbu protiv stigme i disktiminacije osoba koje su pogođene HIV-om i osoba u povećanom riziku u odnosu na HIV. Na kraju, imajući u vidu tehnološki razvoj i generalno razvoj zajednica važno je predvidjeti budžete i za inovacije u prevenciji i podršci kao i uspostavljanje nekih novih pristupa u prevenciji i liječenju koji dolaze kao noviji trendovi iz svijeta “, poručila je ona.
foto:privatna arhiva/gradski.me
