Fond za medijski pluralizam, koji u ovom trenutku iznosi 0,09 odsto tekućeg budžeta (nešto preko milion eura) će biti povećan više nego duplo, na preko dva i po miliona eura, kazao je generalni direktor Direktorata za medije Neđeljko Rudović u emisiji „Vox populi“ RTNK. Napominje i da je Televizija Nikšić izuzetak među lokalnim javnim emiterima po stopi sopstvene produkcije koja je značajno iznad 50 odsto.
On je kazao da je položaj novinara u Crnoj Gori težak, „i kako ćemo se sa tim izboriti zavisi od nas samih“.
„Ako izgrađujemo novinare sa integritetom i novinare sa kičmom koji znaju svoju i ulogu onih koji obavljaju dužnosti na nivou državnog sistema, oni će se sa tim izboriti i uvijek će zavisiti da li je novinar taj koji će da kaže – izvinite, ali ovo ne može ovako. To je nešto što je očekivano i prirodno. S druge strane, sve institucije u ovoj državi moraju biti svjesne šta znači kada se suoče sa novinarima koji čekaju da postave pitanje. Oni odgovore pružaju građanima Crne Gore. To je proces koji se gradi vremenom. Ministarstvo kulture i medija ohrabruje novinare da ne dozvoljavaju da se na bilo koji način osjećaju zapostavljenim a kamoli poniženim“, rekao je Rudović.
„Rasvjetljavanje napada na novinare preduslov za izlazak na zelenu granu“
Govoreći o slobodi medija i bezbjednosti novinara, kaže da je borba za slobodu izražavanja i mišljenja vječita.
„To je svakodnevna bitka i vrlo je važno ne čekati i ne navikavati bilo koga da može da pomisli da su novinari tu zbog njega i da su manje važni od njega. Kada novinari razumiju da je njihova uloga krucijalno važna za normalno društvo i da su izaslanici građana koji žele punu informaciju onda će ta bitka sigurno biti dobijena“, ističe Rudović.
Podsjeća da smo imali periode kada su novinari mahom i masovno zastrašivani, „kojima je prijećeno, kojima su pokušali da remete privatni život, koji su suočavani sa raznim pristicima, i nažalost imali smo prebijanja i ubistva novinara.“
„Imali smo situaciju koja je trebala da bude opomena svima i da unese strah u kosti svakog u Crnoj Gori, ne samo novinara nego i organizacija civilnog društva, onih koji su bili najglasniji u kritici društvenih anomalija i bio je cilj uvesti strahovladu. Cilj je bio ućutkati one koji su glasni i koji se usuđuju da govore. Na sreću, to nije uspjelo. I dalje nijesu rasvijetljeni slučajevi ubistva Duška Jovanovića, ranjavanja novinara, napada, bacanja bombi, paljenja vozila, prebijanja, i to je nešto što je hipoteka na plećima Crne Gore koja nas sve opterećuje, jer će uvijek ostati u primisli da postoji neki centar iza kulisa koji je suviše moćan i zbog kojeg je bolje ćutati. Rasvjetljavanje napada na novinare i procesuiranje odgovornih je apsolutno preduslov za izlazak na zelenu granu kada govorimo o slobodi izražavanja“, poručuje Rudović.
„Usvajanje medijskih zakona jedan od najvažnijih uslova za dobijanje IBAR-a“
Govoreći o novom setu medijskih zakona, kaže da je 12. marta dobijeno mišljenje Savjeta Evrope.
„U mišljenju Savjeta Evrope nalaze se preporuke koje smo implementirali, za one za koje to nije bilo moguće smo dali objašnjenje, pripremili smo predloge koji su poslati na mišljenje Evropskoj komisiji 15. marta i svakog dana očekujemo njihov odgovor i stav. Ne mislim da ćemo se suočiti sa nekim zahtjevima koji nam do sada nisu poznati. Mislim da ćemo vrlo brzo biti u stanju da pripremimo konačne predloge za odlučivanje na vladi. Usvajanje medijskih zakona je jedan od najvažnijih uslova za dobijanje IBAR-a, privremeno zatvaranje poglavlja 23 i 24. Ovi zakoni bi morali biti usvojeni što prije“, ukazuje Rudović, dodajući da bi medijski zakoni na vladi i u parlamentu mogli biti i prije juna.
Kada je riječ o izmjenama Zakona o medijima i audiovizuelnim medijskim uslugama, kaže da je na tome efektivno rađeno od januara 2022. do maja 2023. i da je pripremljena Medijska strategija, prvi takav dokument u regionu, koja sadrži 104 aktivnosti, mimo redovnih obaveza MKM-a kada su u pitanju medijske politike.
„Medijski zakoni sadrže preko 20 suštinskih novina u odnosu na važeća rješenja. Postojeći zakoni usvojeni su u julu 2020. jednostrano od strane tadašnje vladajuće većine. Na novim medijskim zakonima radili smo sa medijskom zajednicom, predstavnicima organizacija civilnog društva, nezavisnim regulatorima, predstavnicima pravosudnih i ostalih državnih institucija. Upis medija u evidenciju će biti obavezan, moraćemo da znamo ko je urednik, osnivač. Fond za medijski pluralizam, koji u ovom trenutku iznosi 0,09 odsto tekućeg budžeta (nešto preko 1 milion eura) će biti povećan više nego duplo, na preko dva i po miliona eura. To je dokaz na koji način želimo da održimo medijsku zajednicu u Crnoj Gori. Fondu za medijski pluralizam će moći da pristupe samo mediji koji poštuju svoje zakonske obaveze, tj. da se upišu u evidenciju. Da bi se pristupilo Fondu potrebno je da medij bude u sistemu samoregulacije“, navodi Rudović.
„Televizija Nikšić izuzetak po stopi sopstvene produkcije“
Podsjeća da je Crna Gora od 2012. godine bez snažnog samoregulatornog tijela, „i potrebno je stimulisati medije da se vrate samoregulaciji.“
Navodi da će se Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama, između ostalog, regulisati i finansiranje lokalnih javnih emitera.
„U Crnoj Gori imamo 15 lokalnih javnih emitera u kojima radi preko 440 medijskih poslenika, a ukupno u Crnoj Gori postoji oko 2.200 zaposlenih u svim medijima. Lokalni javni servisi uživaju veoma visoko povjerenje građana. Situacija da lokalna vlast određuje u kom obimu će finansirati lokalne javne emitere je direktan politički uticaj na njih i neprihvatljiva. Jedinice lokalne samouprave dužne su da finansiraju lokalne javne emitere u tačnom procentu u odnosu na ono što je njihov budžet za tekuću godinu, to je isti sistem po kojem se finansira nacionalni Javni servis. U dobrom dijelu opština finansijska situacija nije najbolja, ali ili ćemo imati istinske lokalne javne servise ili ih nećemo imati“, kategoričan je Rudović.
Dodaje da će lokalni javni servisi tako imati i dovoljno novca za svoju produkciju, „jer su nam potrebni istinski lokalni javni servisi“.
„Ono što je naša dužnost je da Javni servis bude finansiran, da njegovo finansiranje bude stabilno i vidljivo, to isto važi i za lokalne javne servise. Mi želimo da obezbijedimo njihov nesmetan rad, s druge strane očekujemo proizvode, medijski sadržaj zbog kojeg su osnovani. Za komercijalne televizije ta stopa će iznositi 20 odsto sopstvene produkcije, a za javne servise 30 odsto, i za lokalne i nacionalne. U Televiziji Nikšić je stopa sopstvene produkcije značajno iznad 50 odsto, ali je Televizija Nikšić izuzetak. Nama je cilj da sve lokalne radio stanice i televizije čiji su osnivači opštine ispunjavaju svoju ulogu“, ističe Rudović.
„Javno će biti objavljeni oni koji šire govor mržnje i dezinformacije“
Kada je riječ o Akcionom planu za prvu Medijsku strategiju Crne Gore, kaže da su u njemu sadržane 104 mjere.
„Širenje govora mržnje, dezinformacija i onlajn nasilje su nešto sa čime se značajno suočavamo i moramo odgovoriti na tu pojavu koja truje naš javni prostor. Moramo njegovati kulturu dijaloga i međusobnu toleranciju. Akcionim planom predviđeno je formiranje mreže za borbu protiv tih pojava čija će suština biti da identifikuje one koji šire govor mržnje i dezinformacije i da učini javnim ko to radi, tj. da sve to bude objavljeno. Imamo i cijeli niz mjera kada je u pitanju bezbjednost novinara, te onih koje se odnose na medijsku pismenost“, ukazuje Rudović.
Kaže da se mlađa populacija pretežno informiše preko raznih platformi za društvene mreže i portala, srednja populacija takođe preko portala i donekle televizije, a starija najčešće preko televizije.
Ukazuje i da mnogi pojedinci koji nisu novinari imaju snažan uticaj na javno mnjenje preko društvenih mreža, te da mediji moraju biti mnogo prisutniji na društvenim mrežama.
„Potrebni su nam snažni, profesionalni i odgovorni mediji koji će morati da se trude da polako preuzimaju primat i na društvenim mrežama“, apostrofira Rudović.
Napominje da se nalazimo u eri zatrpanosti informacijama i da nije čudno što su ljudi u nekoj vrsti konfuzije.
„Medijska pismenost biće obavezan premdet“
Govoreći o medijskoj pismenosti, kaže da je to dugoročno najbolji mehanizam za borbu protiv medijskih manipulacija, dezinfomracija i govora mržnje „i ona će biti obavezan izborni predmet u svim osnovnim i srednjim školama“.
Nikola Kankaraš
Foto: Screenshot RTNK
