S proljeća mnogi od nas pate od proljećnog umora koji nije dijagnoza, ali znatno otežava funkcionisanje. Da bi se ublažile tegobe poput pospanosti, nedostatka koncentracije, glavobolje, bolova u zglobovima, poželjno je unositi što više svježeg voća i povrća, a manje masne i rafinisane hrane, kazala je u Radio-ordinaciji internistkinja Biljana Savić. Trebalo bi piti dovoljno tečnosti, a ograničiti unos kofeinskih napitaka.
Savić ističe da je proljeće sinonim za bolje raspoloženje i veću energiju, međutim, mnogi pate od proljećnog umora.
„On sam po sebi nije dijagnoza, ali znatno otežava naše funkcionisanje. To se može i medicinski objasniti, poremećajem ravnoteže hormona sreće serotonina, koji je u manjku, i dopamina kojeg ima više nego što nam je potrebno. Tokom zime smo duže boravili u zatvorenom prostoru, jeli težu hranu, bili smo manje fizički aktivni. Tegobama pogoduju i nestabilne atmosferske prilike, kakve nam se javljaju ovih dana. Najčešće manifestacije proljećnog umora su osjećaj umora, pospanost, pad krvnog pritiska, vrtoglavica, glavobolja, migrena, nedostatak koncentracije, razdražljivost, bolovi u zglobovima“, objašnjava Savić.
Da bi se lakše prevazišli problemi koje donosi proljećni umor, poželjno je da se sprovodi higijensko-dijetetski režim, unos svježeg voća i povrća i tečnosti u dovoljnim količinama uz istovremeno izbjegavanje masne i rafinisane hrane.
„Takođe treba ograničiti napitke sa kofeinom, a potencirati fizičku aktivnost. Dovoljne su šetnje od 30 do 45 minuta dnevno. Tegobe se povlače sa stabilizacijom hormona u organizmu i sa stabilizacijom vremena. Ukoliko se njihovo trajanje produži na period duži od tri nedjelje, poželjno je da se javimo ljekaru kako bi se utvrdilo da ne postoji neki drugi zdravstveni problem. Pored svih ljepota, osim umora, proljeće nam servira i alergije na polene raznih biljaka, pa onima koji su osjetljivi, tegobe u vidu različitih alergijskih reakcija mogu da pokvare uživanje u kako mnogi tvrde najljepšem godišnjem dobu“, kaže dr Savić.
Foto: RTCG
