Porodice žrtava stradalih u NATO bombardovanju Murina 1999. godine očekuju da će novi saziv Skupštine Crne Gore ponovo usvojiti Zakon o boračkoj i invalidskoj zaštiti kojim je definisan model za njihovo obeštećenje, kao i institut civilne žrtve rata. Skupština je ranije usvojila izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, na osnovu kojeg se uvodi institut civilne žrtve rata, a koje dobijaju pravo na jednokratnu novčanu naknadu u smislu obeštećenja, kao i pravo na društveno priznanje. Tada je iz DF-a i Demokrata poručeno da se usvajanjem tog akta ispravlja nepravda prema građanima Murina stara 24 godine.
– Iskreno se nadamo da će poslanici novog saziva Skupštine Crne Gore ponovo dati legitimitet Zakonu o boračkoj i invalidskoj zaštiti koji je već jednom usvojen u državnom parlamentu. Tim zakonom, kao što je poznato, uveden je novi institut civilne žrtve rata, obezbijeđeno i pravo na poštovanje njihovog statusa, pravo na pravdu i pravo na društveno priznanje patnje. Tim zakonom je definisan i model obeštećenja stradalih na Murinu, kao i njihovih porodica. Takođe, iskreno se nadamo da će taj zakon potpisati novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, jer je i obećao prilikom posjete Murina da će se založiti da se kroz institucionalno djelovanje oda počast civilnim žrtvama rata – naglasio je Bojan Komatina u izjavi za „Dan“ u ime porodica stradalih na Murinu tokom NATO bombardovanja.
Jakov Milatović je nedavno odlučio da ne potpisuje zakone koje je Skupština Crne Gore donosila nakon što je sredinom marta raspuštena ukazom njegovog prethodnika, predsjednika Mila Đukanovića. Na taj način nije došlo do stupanja na snagu ni pomenutog Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, a samim tim je odložena mogućnost obeštećenja porodica žrtva bombardovanja Murina.
Komatina poslije svega smatra da civilne žrtve rata konačno treba u zakonskim okvirima da dobiju svoj status.
– Svih ovih godina država nije okretala glavu na zločin koji se desio u Murinu. Država je jednostavno ignorisala i murinske žrtve i njihove porodice. Ponašala se kao da se to nije dogodilo u Crnoj Gori. Jedino se pokušalo da se pribjegne nekakvim nagodbama. Mi poručujemo da nam takve nagodbe ne trebaju. Ne treba nas niko ništa da čašćava, jer ovdje nije najbitniji novac za obeštećenje porodica. Nama treba da se kroz zakon definiše da su to bile civilne žrtve rata i da kroz taj zakon ostvarimo svoja prva – kazao je Komatina.
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je prilikom nedavnog obilježavanja 24 godine od NATO bombardovanja Murina kazao da se nikada ne smiju zaboraviti žrtve stradale u ovom mjestu, te da one zaslužuju trajno poštovanje i sjećanje.
– 30. april 1999. godine je bio tužan dan ne samo za ovaj murinski kraj nego za cijelu Crnu Goru, možda i najtužniji u našoj skorijoj istoriji. Šest nevinih ljudi je stradalo, a to stradanje obavezuje na sjećanje. Ako se ne sjećamo naših žrtava i ako ih ne poštujemo, onda nas ni kao naroda neće biti. Ali i danas odavdje želim da pošaljem poruku mira, poruku bolje, ljepše, složnije i zajedničke budućnosti u Crnoj Gori u kojoj se nikada više ovako nešto ne smije i neće dogoditi – naglasio je tada Milatović.
U NATO bombardovanju Murina 30. aprila 1999. godine poginuli su Manojlo Komatina, Miroslav Knežević, Milka Kočanović, Vukić Vuletić, Julija Brudar i Olivera Maksimović. Tom prilikom su ranjeni Korina Milović iz Murina, Svetlana Zečević iz Andrijevice, Željko Bjelanović iz Velike, Darko Mijović iz Podgorice, Mirko Šoškić iz Ulotine, Slavko Mirković iz Gračanice, Vasko Čejović iz Berana i Danilo Jokić iz Velike.
Traženo da vrate novac koji im je dosuđen
Porodica Manojla Komatine, stradalog u NATO bombardovanju, jedina je uspjela prije osam godina, presudama Osnovnog i Višeg suda, da ostvari nadoknadu na ime nematerijalne štete i to u visini od 69.000 eura. Međutim, nakon što je porodici isplaćena navedena suma, Vrhovni sud Crne Gore je naložio da taj novac vrate i da nadoknade troškove parničnog postupka u iznosi od oko 5.000 eura. Bojan Komatina, unuk stradalog Manojla Komatine, ističe da porodica nije izvršila povraćaj naznačenog nivca, jer, kako je kazao, to od nje nakon donošenja konačne presude niko nije tražio.
Izvor, foto: Dan
