Stigla je ljetnja sezona a sa njom stižu i kolone automobila crnogorskim drumovima. Sve to povećava rizik od saobraćajnih nezgoda, pogotovo što čak oko 80 crnogorskih puteva prema ocjenama međunarodnih eksperata ne zadovoljava potrebne standarde bezbjednosti.
Udesi u nepreglednim krivinama i raskrsnicma, slijetanja u provalije pored neobezbijeđenih puteva, odroni, to su samo neki od uzroka teških nesreća kojima svjedočimo decenijama na crngoorskim putevima. Jedne takve prisjeća se i saobrćajni vještak Dragan Domazetović u Dreoštici na putu Nikšić – Podgorica kada je prije 10ak godina velika stijena pala na kombi i usmrtila 38 godišnjeg Nikšićanina.
„Po nalazu stručne komsije ovdje je trebalo da se uradi sanacija ovog područja. Znači, da bude tretirano određenim radovima kako bi se umanjila opasnost od nastanka novih odrona, ali ništa nije urađeno“, kazao je Domazetović.
“Ovaj mramor kroz stoljeća, na zlo naše što podsjeća”. Nažalost ovakvih spomenika ima mnogo pored crnogorskih drumova. Opominju i nameću pitanje koliko su nam zaista bezbjedne ceste. Odgvor na to pitanje dali su prije tri godine godine međuanrodni eksprti koji su utvrdili da je preko 80 odsto svih magistarlanih i regionlanih puteva dobilo najnižnu ocjenu od jedne ili dvije zvjezdice, od maksimalnih pet koje se dodjeljuju za najsigurnije puteve.
U Crnoj Gori, na današnji dan, ne računajući auto put, pet zvjezdica imaju samo dva kilometra puta od blizu 1900 km cesti obuhvaćenih analizom.
Radi se o studiji koju je finasirala Evropska unija pod nazivom “Procjena bezbjednosti na putevima u Crnoj Gori” a rađena je punih 14 mjeseci.
Pojedine dionice poput Jasenovo polje – Vir, Bioče – Mojkovac – Slijepač most, Petrovac – Virpazar, Plužine Šćepan –Polje, označene su kao visoko rizicične. U Upravi za saobraćaj svjesni su stanja, ali objašnjavaju da su u poboljšanje bezbjednosti na putevima ulagali onoliko koliko je država budžetom mogla da izdvaja decenijama unazad.
„Ugovor za redovno održavanje, koji je trenutno na snazi, ima vrijednost od 10 miliona eura na godišnjem nivo, dok je na primjer prije 12 godina taj ugovor imao vrijednost od 2 miliona“, kazao je Nikola Arnaut iz Sektora za izgradnju, održavanje i rekonstruciju puteva Uprave za saobraćaj.
Ako se izuzmu ljudski faktor i nesavjesni vozači studija je pokazala da su za smrt na cestama najčešće krive nepregledne krivine i nepostojanje zaštitnih ograda. Zato apel i vozačima dok voze, kako i kuda voze, ali i i poruka nadležnim da se mnogo više novca izdvaja za bezbjednije puteve.
„Ako isključimo živote kao nešto što nema cijenu ogromne su stete koje se praktično ne registruju i mislim da kad se napravi jasna analiza da se jasno pokaže da svako ulaganje u preventivu, na poboljšanje uslova, višestruko se vrati“, kazao je Domazetović.
A cifre su poražavujuće, u minulih 14 godina na crnogorskim drumovima stradalo je preko 900 osoba. Studijom se procjenjuje da bi za period od 20 godina u nesrećama na putevima umrlo ili bi bilo ozbiljno povrijeđeno blizu 5000 ljudi ukoliko se ne investira u poboljšanje bezbjednosti.
Opomenu državi da se hitno mora nešto mijenjati dala je prije dvije godine i državna revozorska insitucija analizirajući stanje na našim putevima.
Izvor, foto: RTCG