Državne institucije i preduzeća, njih 22, od početka godine uništili su 1.194,7 metara dokumentacije, saopšteno je “Danu” iz Državnog arhiva Crne Gore. Kako pokazuju podaci koje nam je dostavila ta institucija, najveću količinu dokumentacije uništila je Centralna banka Crna Gore (CBCG) i to 350 metara.
Podsjetimo, Akcija za socijalnu pravdu ranije je kazala “Danu” da je CBCG uništila kao bezvrijedne, finansijske izvještaje firmi za period do 2011. godine, a odluka o tome donijeta je nedugo nakon formiranja ondašnje ekspertske vlade Zdravka Krivokapića. Fond za zdravstveno osiguranje uništio je 265 metara dokumentacije, Ministarstvo unutrašnjih poslova 98, Crnogorski elektroprenosni sistem 67, Uprava za statistiku MONSTAT 58, Ministarstvo finansija 47,5, Vrhovni sud Crne Gore 47, Ministarstvo pravde 43, CEDIS i Upravni sud po 41, Centar za ektoksikološka ispitivanja 27, Centralno klirinško depozitarno društvo, Nacionalna turistička organizacija 16, Službeni list Crne Gore 15, Više državno tužilaštvo 10, Sudski savjet 11, Fakultet političkih nauka devet metara, Agencija za civilno vazduhoplovstvo osam, JU Specijalistička veterinarska laboratorija 7,6, Ministarstvo ekologije prostornog planiranja i urbanizma četiri, Vojska Crne Gore dva i Centar za stručno obrazovanje 1,6 metara dokumentacije.
Osim državnih insititucija, u Državnom arhivu kažu da su dokumentaciju uništavale i firme koje nijesu u državnom vlasništvu i to Sava osiguranje AD Podgorica (32 metra), Knjaz DOO (24,2 metra), NLB Montenegro banka (660 metara), Pivara Trebjesa Nikšić (79 metara), Generali osiguranje (36,5 metara), Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica (360 metara) i Atlas banka AD Podgorica (555 metara).
– Odsjek za zaštitu registraturske i arhivske građe van Arhiva je u periodu od 1. januara do 31. jula, dao saglasnost za uništenje bezvrijednog registraturskog materijala za 29 registratura, čija je ukupna količina 2.941,4 dužna metra. U postupku izlučivanja bezvrijednog registraturskog materijala sačinjava se popis tog materijala kojem su istekli rokovi čuvanja po vrstama dokumentacije, kako je to navedeno u listi kategorija. U svakom navedenom pojedinačnom slučaju postoji popis bezvrijednog registraturskog materijala koji se predlaže za uništenje i koji se razlikuje od registrature do registrature – objašnjava za “Dan” službenik Državnog arhiva Vukota Vukotić.
On navodi da je postupak izlučivanja bezvrijednog registraturskog materijala predviđen Zakonom o arhivskoj djelatnosti i preciziran Pravilnikom o sadržaju i načinu izrade liste kategorija registraturske građe i načinu odabiranja i predaje arhivske građe državnom arhivu. U svim slučajevima se striktno poštuje predviđena zakonska procedura.
Propisano vrijeme čuvanja
Vuković navodi da su po važećim propisima, i kod nas i u okruženju, rokovi čuvanja utvrđeni prema kategoriji dokumentacije, odnosno informacijama bez obzira na nosač zapisa ili medijum na kojem je zabilježen (konvencionalna – papir ili određene vrste elektronskih zapisa).
– Određena informacija zabilježena na papiru ili elektronskom nosaču čuva se u istovjetnim rokovima, čak i kada je prisutan hibridni način čuvanja registraturskog materijala kod nekog subjekta – precizira Vuković.
Foto: CBCG
