Pomorske nesreće i intervencije na otvorenom moru nisu rijetkost, a tome svjedoče dvije koje su se prošle sedmice dogodile na crnogorskom primorju – u blizini plaža Perazića do i Plavi horizonti.
Prema riječima načelnika Službe traganja i spašavanja u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) Žarka Lukšića, od početka godine imali su ukupno 22 akcije traganja i spašavanja na moru, gdje je ukupno spašeno 45 osoba.
“Dogodila su se četiri smrtna slučaja, od čega tri utapanja i jedna pomorska nesreća. Vršeno je 12 isplovljenja vezano za kontrolu pomorskog saobraćaja, a do luka I marina je tegljeno pet plovnih objekta”, istakao je Lukšić.
Kako je naveo, od početka godine primili su četiri poziva za pružanje pomoći evakuacije putnika, emitovano je 43 radio oglasa za upozorenja pomorcima i izdato je 36 odobrenja za razne manifestacije i takmičenja na moru, a u periodu od 1. juna da kraja jula bilo osam akcija traganja i spašavanja ljudskih života i plovila.
“UPSUL je, od maja do avgusta poslala Inspekciji sigurnosti pomorske plovidbe Bar i Kotor ukupno 41 prijavu za prekraćenje kretanja plovnih objekata, približavanje obali na nepropisnu udaljenost, nedozvoljeno sidrenje, nejavljanje na radio stanicu, vožnju skutera na vodi koja ugrožava sigurnost kupača i plovnih objekata i dr”, dodao je Lukšić.
Prema njegovim riječima, apeli koje upućuju su djelimično dali rezultate.
“Možda u prvom naletu kada je došlo do utapanja dvije osobe, na Perazića dolu i Plavim horizontima, to nije bilo slučaj, ali poslije toga nije bilo intervencija te smatramo da su apeli urodili plodom”, napominje Lukšić.
Ipak, smatra da su trenutna situacija i povoljne vremenske prilike doprinijele da turisti mogu slobodno da uživaju u turističkoj ponudi i moru.
Specifičnost ovog poziva je u tome što nikada ne mogu reći kada će se desiti akcija, ali Lukšić napominje da postoji “nepisano pravilo” da kada je duži vremenski period mirno i nema poziva za pomoć, poslije toga slijedi ozbiljna akcija.
“Takav slučaj smo imali do prije 10-ak dana kada smo svakodnevno reagovali na pozive građana i plovnih objekata koji su bili u opasnosti zbog jakih talasa, a kasnije i izbog pojačanog sjeverozapadnog vjetra”, dodaje Lukšić.
Lukšić se u razgovoru za Dnevno.me osvrnuo i na Nacionalni plan traganja i spašavanja na moru koji je nakon 17 godina ažuriran i usaglašen sa Zakonom o ratifikaciji Međunarodne konvencije o traganju i spašavanju na moru, te dopunjen rezolucijama Komiteta za pomorsku bezbjednost.
„Novim planom se ispunjavaju i obaveze utvrđene Međunarodnom konvencijom o civilnom vazduhoplovstvu, u dijelu koji se odnosi na vazduhoplove u opasnosti na moru.
Izmijenjeni plan podrazumijeva formiranje Nacionalnog odbora, koji će brinuti o finasijskoj stabilnosti i unapređenju ljudskih i tehničkih kapaciteta“, navodi naš sagovornik.
Lukšić objašnjava i da se poseban dio odnosi na racionalno korištenje svih raspoloživih državnih kapaciteta, koordinaciju Zajedničkog operativnog tima kojeg sačinjavaju Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Mornarica Vojske Crne Gore, Sektora granične policije MUP-a i Direktorat za zaštitu ispašavanje posebno važan u masovnim evakuacijama i nesrećama na moru.
Taj plan Vlada Crne Gore usvojila je na sjednici u julu.
A da Crna Gora ima problema sa nedostatkom spasilaca na primorju ukazano je ranije više puta.
Lukšić najprije objašnava da spasioce u ograđenom dijelu kupališta angažuju zakupci plaža, a UPSUL je nadležan van tog područja – od Ade Bojane pa do rta Oštra na Prevlaci, uključujući i Bokokotorski zaliv.
“Spasilački tim UPSUL je kadrovski popunjen i ove godine ojačan, sa angažovanjem spasioca na Velikoj plaži u Ulcinju gdje je dislociran specijalni spasilački skuter koji je odmah dao rezulatate prilikom posljednjih dešavanja na moru”, ističe Lukšić i dodaje da je UPSUL, vodeći računa o rodnoj ravnopravnosti, prvi put angažovala Isidoru Jovanović, trećeg oficira palube kao spasioca na moru.
Prema njegovom mišljenju, to je pravo osvježenje za spasilački tim koji se stalno usavršava i pohađa specijalne obuke za spašavanje čovjeka u moru, upotreba drona, pružanje medicinske pomoći i dr.
“Moramo, takođe, istaći i činjenicu da spasioci na moru nisu izjednačeni sa drugim srodnim službama, u smislu ličnih primanja, benificiranog radnog staža i dr, a to će biti prvi zadatak Nacionalnog odbora za traganje i spašavanje koji će se formirati u narednom periodu”, zaključio je Lukšić za Dnevno.me.
foto:Aquatravel/ilustracija
